Yu ben sabi a sani disi?
A tru taki sma ben e gebroiki papirus fu meki boto na ini Bijbel ten?
Papirus-grasi
FURU sma sabi taki na ini owruten Egepte papirus-grasi ben de a moro prenspari sani di sma ben e gebroiki fu meki papira. Den Grikisma nanga den Romesma ben e skrifi tu na tapu papira di ben meki fu papirus. * Ma san furu sma no sabi, na taki den no ben e gebroiki papirus fu meki papira wawan, ma den ben e meki boto nanga en tu.
Tu pikin papirus-boto di sma feni na ini wan grebi na Egepte
Moro leki 2500 yari pasa, a profeiti Yesaya ben skrifi taki sma di ben e tan „na ini a birti fu den liba fu Etiopia” ben o seni „boskopuman na tapu papirus-boto go na tapu a se”. Bakaten a profeiti Yeremia ben taki na fesi dati te den Mediasma nanga den Persiasma ben o teki a foto Babilon abra, den ben o bron „den papirus-boto” fu den Babilonsma, so taki den no ben o man lowe gowe.—Yes. 18:1, 2; Yer. 51:32.
Na Gado meki sma skrifi Bijbel. Sobun, sma di e studeri Bijbel no e fruwondru te den yere taki sabiman feni owruten sani di e sori taki sma ben e gebroiki papirus fu meki boto na ini Bijbel ten (2 Tim. 3:16). San den sabiman disi feni? Den feni krinkrin buweisi taki papirus-boto ben e meki na ini Egepte.
FA SMA BEN E MEKI PAPIRUS-BOTO?
Na den skotu fu son grebi na ini Egepte sma feni prenki di e sori fa den sma ben e koti papirus fu meki boto. Den sma ben e koti den papirus-tiki, dan den ben e tai den na ini bondru, èn baka dati den ben e tai den bondru disi kon na wán. Fu di den tiki fu papirus abi dri plata sei, meki den no e skoifi makriki te yu e tai den kon na wán. Dati meki den bondru disi ben steifi trutru. Wan buku di e taki fu owruten Egepte e sori taki son papirus-boto ben kan langa moro leki 17 meter èn yu ben kan poti sowan 10 te 12 pari na ala tu sei fu a boto (A Companion to Ancient Egypt).
Wan prenki na tapu wan skotu na ini Egepte di e sori fa sma e meki wan papirus-boto
FU SAN EDE DEN BEN E GEBROIKI PAPIRUS FU MEKI BOTO?
Papirus-grasi ben lai na a lagipresi fu Nijl-liba. Boiti dati, a ben makriki fu meki boto fu papirus-grasi. Srefi na a ten di sma ben e gebroiki udu moro furu fu meki bigi boto, a sori leki fisiman nanga ontiman ben e gebroiki papirus ete fu meki pondo nanga pikin boto.
Sma tan gebroiki papirus-boto wan heri pisi ten. A Griki skrifiman Plutarkus di ben e libi na a ten fu den apostel taki dati son sma ben e gebroiki papirus-boto na a ten dati ete.
^ paragraaf 3 Papirus e gro bun na ini swampu nanga liba pe a watra no e lon esi. A grasi disi kan hei sowan 5 meter èn a tiki fu en kan deki sowan 15 centimeter na ondrosei.