Go na content

Go na table of contents

Den sma di e dini „a koloku Gado” de koloku

Den sma di e dini „a koloku Gado” de koloku

„Koloku fu den sma di abi Yehovah leki Gado!”​—PS. 144:15.

SINGI: 44, 125

1. Fu san ede Yehovah Kotoigi de koloku? (Luku a prenki na a bigin fu na artikel.)

YEHOVAH KOTOIGI na wan koloku pipel. Te den de na den konmakandra, den bigi konmakandra èn te den kon makandra fu meki prisiri, dan den e taki èn den e lafu nanga makandra. Fu san ede den de so koloku? A moro prenspari reide na taki den sabi Yehovah, „a koloku Gado” èn den e dini en. Den e pruberi fu teki na eksempre fu en (1 Tim. 1:11; Ps. 16:11). Fu di Yehovah de koloku, meki a wani taki wi de koloku tu. Dati meki a e gi wi furu sani di e meki wi de koloku.​—Deut. 12:7; Preik. 3:12, 13.

2, 3. (a) O ten wan sma de koloku? (b) Sortu sani kan meki taki wi no de koloku?

2 Fa a de nanga yu? Yu de koloku? San yu kan du fu de moro koloku? Wan sma di de koloku e firi bun, a de tevrede nanga en libi èn a abi furu prisiri. Bijbel e sori taki soso den sma di abi wan bun matifasi nanga Yehovah kan de koloku trutru. Ma na ini a grontapu disi furu sani de di kan meki taki wi no de koloku. San na den sani dati?

3 Fu eksempre, efu wan lobiwan fu wi dede, noso efu a puru fu a gemeente, dan dati kan meki taki wi no e firi koloku. Wi no e firi koloku tu te wi broko trow, te wi lasi wi wroko, te freide no de na ini wi osofamiri, te sma na wrokope noso na skoro e spotu wi, te wi e kisi frufolgu, noso te den poti wi na strafu-oso fu di wi e dini Yehovah. Kande wi gosontu no bun, kande wi siki wan langa pisi ten kaba, noso kande wi lasi-ati. Ma hori na prakseri taki Yesus Krestes „a wan di de koloku”, lobi fu trowstu sma èn fu meki den firi koloku (1 Tim. 6:15; Mat. 11:28-30). Na ini a prenspari lezing di Yesus ben hori na tapu wan bergi, a taki fu wan tu fasi di kan meki wi de koloku awinsi wi e kisi problema na ini a grontapu fu Satan.

WI MUSU ABI WAN BUN MATIFASI NANGA YEHOVAH EFU WI WANI DE KOLOKU

4, 5. San wi musu du fu de koloku èn fa wi kan sorgu taki wi tan de koloku?

4 A fosi sani di Yesus kari na a moro prenspariwan. A ben taki: „Koloku fu den sma di sabi taki den abi Gado fanowdu, bika den o kisi a Kownukondre fu hemel” (Mat. 5:3). Fa wi e sori taki wi abi Gado fanowdu? Wi e du dati te wi e studeri Bijbel, te wi e gi yesi na den wet fu Gado èn te wi e poti na anbegi fu en na a fosi presi na ini wi libi. Te wi e du den sani disi, wi o de koloku. Wi o abi a tranga bribi taki Gado o du ala san a pramisi. A moi howpu dati o yepi wi fu horidoro te wi abi problema.​—Tit. 2:13.

5 Efu wi wani tan de koloku, dan wi musu abi wan bun matifasi nanga Yehovah. Na apostel Paulus ben taki: „Prisiri ala ten fu Masra [Yehovah] ede. Ete wan tron mi o taki: Prisiri!” (Fil. 4:4) Efu wi wani de bun mati fu Yehovah, wi musu kisi koni fu Gado. Gado Wortu e taki: „Koloku fu a sma di kon abi koni. Koloku fu a sma di kisi a koni fu man si sani krin. Gi den sma di e grabu en hori, a de wan bon di e gi libi. Koloku fu den sma di e tan hori en steifi.”​—Odo 3:13, 18.

6. Sortu tra sani wi musu du efu wi wani tan de koloku?

6 Fu tan de koloku, wi no musu leisi Gado Wortu nomo, ma wi musu du san wi e leri tu. Yesus ben sori o prenspari a sani disi de, di a taki: „Efu unu sabi den sani disi, dan koloku fu unu te unu e du den” (Yoh. 13:17; leisi Yakobus 1:25). A sani disi prenspari efu wi wani abi wan bun matifasi nanga Yehovah èn efu wi wani tan de koloku. Ma fa wi kan de koloku efu so furu sani e pasa di kan meki taki wi no de koloku? Meki wi go luku den tra sani di Yesus taki na ini a lezing fu en.

DEN FASI DI WI MUSU ABI FU MAN DE KOLOKU

7. Fa sma di e sari kan de koloku?

7 „Koloku fu den sma di e sari, bika den o kisi trowstu” (Mat. 5:4). Kande yu e aksi yusrefi: ’Fa wan sma kan de koloku efu a e sari?’ Yesus no ben taki fu ala sma di e sari. Srefi ogrisma e sari fu den ogri di e miti den na ini den ’muilek ten disi di tranga fu pasa’ (2 Tim. 3:1). Ma den sma disi e sari fu di den e denki densrefi nomo, a no fu di den e denki Yehovah. Dati meki den no de koloku trutru. Yesus ben taki fu sma di sabi taki den abi Gado fanowdu. Den sma disi e sari fu di den e si taki so furu sma drai baka gi Gado èn den e du soso ogri. Den e sari tu fu di den e frustan taki den na sondusma èn den si san na den takru bakapisi fu sondu. Yehovah e poti prakseri na den sma disi, a e trowstu den nanga yepi fu en Wortu, a e meki den de koloku èn a o gi den têgo libi.​—Leisi Esekièl 5:11; 9:4.

8. Fruteri fu san ede safri-ati sma de koloku.

8 „Koloku fu den safri-ati sma, bika den o kisi grontapu” (Mat. 5:5). Fu san ede safri-ati sma de koloku? Te sma e kon sabi den tru leri fu Bijbel, den e kenki. Kande fosi den ben grofu, den ben lobi meki trobi èn den ben feti nanga trawan. Ma now den „tron nyun sma di kisi nyun fasi” èn den „abi trutru sari-ati, bun-ati, sakafasi, safri-ati, nanga pasensi” (Kol. 3:9-12). Dati meki now den e libi na ini freide nanga trawan, den lobi sma èn den de koloku. Boiti dati, Gado Wortu e pramisi taki den sma disi „o kisi grontapu”.​—Ps. 37:8-10, 29.

9. (a) Fa den safri-ati sma „o kisi grontapu”? (b) Fu san ede „den sma di e angri fu retidu” kan de koloku?

9 Fa den safri-ati sma „o kisi grontapu”? Den salfu Kresten o kisi grontapu te den o tiri leki kownu nanga priester (Openb. 20:6). Ma den milyunmilyun tra sma di no abi a howpu fu go na hemel, o kisi grontapu te den o libi fu têgo na en tapu. Den no o abi sondu moro, freide o de èn den o de koloku. Na fu den tu grupu disi Yesus ben taki dati den de koloku fu di den „e angri fu retidu” (Mat. 5:6). Na ini a nyun grontapu den sma disi o de koloku trutru fu di drape retidu o de (2 Petr. 3:13). Te Gado puru ala ogri, dan noiti moro reti-ati sma o sari, fu di sma no o du kruka sani moro.​—Ps. 37:17.

10. San a wani taki fu abi sari-ati?

10 „Koloku fu den sma di abi sari-ati gi trawan, bika sma o abi sari-ati gi den” (Mat. 5:7). Wan sma di abi sari-ati e sori switifasi èn a e firi gi sma di e pina. Ma wan sma di abi trutru sari-ati no e firi nomo gi wan trawan. Bijbel e leri taki so wan sma e du wan sani fu yepi trawan di e pina.

11. San na agersitori fu a Samaria man e leri wi?

11 Leisi Lukas 10:30-37. Na ini na agersitori fu a Samaria man Yesus e sori wi krin san na sari-ati. Fu di a Samaria man ben abi sari-ati nanga a man di sma ben fon, meki a du wan sani fu yepi en. Baka di Yesus fruteri na agersitori disi, a taki: „We, dan go du a srefi sani tu.” Sobun, wi kan aksi wisrefi: ’Mi e du a srefi sani? Mi e sori sari-ati gi sma neleki a Samaria man? San mi kan du moro fu yepi sma di de na nowtu? Fu eksempre, mi kan yepi wan brada noso sisa di lasi en trowpatna na ini dede noso di kon owru kaba? Mi kan yepi den yonguwan di no abi papa nanga mama na ini a tru anbegi? Mi e „taki na wan fasi di e trowstu den sma di lasi-ati”?’​—1 Tes. 5:14; Yak. 1:27.

Te wi e yepi trawan, dan wi nanga den o de koloku (Luku paragraaf 12)

12. Fu san ede sma di abi sari-ati de koloku?

12 Fu san ede sma di abi sari-ati de koloku? Te wi e sori sari-ati gi trawan, dan wi o de moro koloku fu di wi e du sani gi trawan èn fu di wi sabi taki Yehovah breiti nanga wi (Tori 20:35; leisi Hebrewsma 13:16). Luku san Kownu David ben taki fu wan sma di e sori sari-ati gi trawan: „Yehovah srefi o kibri en èn a o hori en na libi. Sma na grontapu o taki dati a de wan koloku sma” (Ps. 41:1, 2). Te wi e sori sari-ati gi trawan, dan Yehovah o sori sari-ati gi wi tu. Dati o meki taki wi o de koloku fu ala ten.​—Yak. 2:13.

FU SAN EDE „DEN SMA DI ABI WAN KRIN ATI” DE KOLOKU?

13, 14. Fu san ede sma di abi wan krin ati de koloku?

13 Yesus ben taki: „Koloku fu den sma di abi wan krin ati, bika den o si Gado” (Mat. 5:8). Efu wi wani abi wan krin ati, dan wi no musu prakseri sani di kan doti wi frustan èn wi musu dwengi wisrefi fu no abi takru firi. A sani disi prenspari efu wi wani taki Yehovah feni na anbegi fu wi bun.​—Leisi 2 Korentesma 4:2; 1 Tim. 1:5.

14 Den wan di abi wan krin ati kan abi wan bun matifasi nanga Yehovah. Yehovah srefi ben taki: „Koloku fu den sma di wasi den langa krosi fu den” (Openb. 22:14). San a wani taki dati den „wasi den langa krosi fu den”? Gi den salfu Kresten a wani taki dati Yehovah e si den leki sma di krin. A o meki den tron yeye di no man dede noiti moro èn den o de koloku fu ala ten. Gi a bigi ipi sma di abi a howpu fu libi na grontapu a wani taki dati Gado e si den leki reti-ati sma èn dati meki a teki den leki mati. Nownow kaba den ’wasi den langa krosi fu den èn den e meki den kon weti na ini a brudu fu a Pikin Skapu’.​—Openb. 7:9, 13, 14.

15, 16. Fa sma di abi wan krin ati e „si Gado”?

15 Fa sma di abi wan krin ati e „si Gado” aladi Bijbel e taki dati „nowan libisma man si [Gado], dan a tan na libi”? (Eks. 33:20) A Griki wortu di vertaal nanga „si” wani taki tu dati wan sma kan frustan wan sani krin aladi a no man si en. Sobun, yu kan taki dati wan sma e si Gado, te a leri sabi en bun èn te a kon lobi den moi fasi di a abi (Ef. 1:18). Yesus abi den srefi moi fasi leki Gado èn dati meki a ben kan taki: „A sma di si mi, si a Tata tu.”​—Yoh. 14:7-9.

16 Wan tra fasi fa wi kan „si Gado”, na te wi e prakseri fa a yepi wi na ini wi libi (Yob 42:5). Wi kan „si Gado” tu te wi e prakseri den moi blesi di Yehovah pramisi den wan di abi wan krin ati èn di e tan gi yesi na en. A no de fu taki dati den salfu Kresten o si Gado trutru te den kisi wan opobaka fu go libi na hemel.​—1 Yoh. 3:2.

WI KAN DE KOLOKU AWINSI WI ABI PROBLEMA

17. Fu san ede sma di e suku fu libi bun nanga trawan de koloku?

17 Yesus ben taki moro fara: „Koloku fu den sma di e suku fu libi bun nanga trawan” (Mat. 5:9). Den wan di e suku fu libi bun nanga trawan de koloku. A disipel Yakobus ben skrifi: „Den wan di e libi bun nanga trawan, e sai na ini bun ten èn a froktu di den e koti na retidu” (Yak. 3:18). Te wi no man feni en nanga wan sma na ini wi gemeente noso na ini wi famiri, dan wi kan aksi Gado fu yepi wi fu meki sani kon bun baka. Yehovah o gi wi en santa yeye, dan dati o yepi wi fu sori den moi fasi di wan Kresten musu abi èn fu de koloku. Yesus sori o prenspari a de fu go meki en bun baka nanga trawan. A ben taki: „Te yu e tyari yu ofrandi go na a altari èn drape yu e memre taki yu brada abi wan sani nanga yu, dan libi yu ofrandi drape na fesi na altari èn go meki en bun nanga yu brada fosi. Baka dati yu kan gi yu ofrandi te yu drai kon baka.”​—Mat. 5:23, 24.

18, 19. Fu san ede Kresten kan prisiri awinsi sma e frufolgu den?

18 „Koloku fu unu te sma e gi unu porinen èn te den e frufolgu unu aladi den e lei èn e taki ala sortu ogri fu unu, fu di unu na mi bakaman.” San Yesus ben wani taki nanga den wortu disi? A taki moro fara: „Un musu breiti èn prisiri pasa marki, fu di unu o kisi wan bigi pai na hemel. Bika na so sma ben frufolgu den profeiti di ben de fosi unu” (Mat. 5:11, 12). Di den ben fon den apostel èn den ben taigi den fu no preiki moro, dan den „gowe libi a Grankrutu fu den Dyu nanga bigi prisiri”. A no de fu taki dati den no ben prisiri fu di den ben kisi fonfon. Ma den ben prisiri „fu di Gado ben feni taki den warti fu kisi syen fu Yesus nen ede”.​—Tori 5:41.

19 Na ini a ten disi, a pipel fu Yehovah e horidoro tu nanga prisiri aladi den e kisi tesi fu di den e dini en. (Leisi Yakobus 1:2-4.) Neleki den apostel wi no e prisiri fu di sma e frufolgu wi. Ma wi musu tan gi yesi na Yehovah te wi e kisi tesi, dan a o gi wi a krakti fu horidoro. Luku san ben pasa nanga Henryk Dornik nanga en brada. Na ini augustus 1944, den ben seni den go na wan strafuman-kampu. Den gensman ben taki: „Noiti wi o man meki den man disi du san wi wani. Den e prisiri taki den e nyan pina fu a bribi fu den ede.” Brada Dornik ben taki: „Aladi mi no lobi nyan pina, toku a ben gi mi prisiri taki mi ben pina fu di mi ben wani tan gi yesi na Yehovah. . . . Mi ben begi furu èn dati meki mi kon moro krosibei na Yehovah. Mi si taki a yepi mi.”

20. Fu san ede wi breiti taki wi e dini „a koloku Gado”?

20 Te Yehovah, „a koloku Gado” feni wi bun, dan wi kan de koloku awinsi sma e frufolgu wi, awinsi wi famiri e gens wi, awinsi wi siki, noso awinsi wi e kon owru (1 Tim. 1:11). Wi de koloku tu fu di wi de seiker taki a Gado fu wi „di no man lei” o du ala san a pramisi wi (Tit. 1:2). Te den pramisi fu Yehovah kon tru, dan wi o breiti so te taki wi no o prakseri den problema di wi ben abi. Fu taki en leti, a libi na ini Paradijs o switi moro leki san wi e denki now. Wi o de koloku trutru. Iya, wi „o prisiri srefisrefi, fu di freide o de pasa marki”.​—Ps. 37:11.