Go na content

Go na table of contents

STUDIE-ARTIKEL 36

Yu no abi fu frede Armagedon!

Yu no abi fu frede Armagedon!

’Den tyari den kon na wán na Armagedon.’​—OPENB. 16:16.

SINGI 150 Suku Gado fu kan kisi frulusu

SAN WI O LERI *

1-2. (a) Fu san ede wi no abi fu frede Armagedon? (b) Sortu aksi wi o luku na ini na artikel disi?

FURU sma e denki taki Armagedon na te kondre o gebroiki atoombom fu feti nanga makandra noso te wan bigi rampu o pasa na grontapu. Ma Bijbel e sori taki wi no abi fu frede Armagedon. Fu taki en leti, wi musu breiti taki Armagedon o kon! (Openb. 1:3) Armagedon no o kiri ala libisma puru na grontapu, ma a o tyari frulusu kon. Fu san ede wi kan taki dati?

2 Bijbel e sori taki a feti fu Armagedon o frulusu sma fu di a o tyari wan kaba kon na libisma regering. Na a ten dati den ogriwan o kisi pori èn den reti-ati sma o tan na libi. Boiti dati, a feti dati o sorgu taki libisma no pori grontapu (Openb. 11:18). Fu frustan den tori disi moro krin, wi o poti prakseri na den fo aksi disi: San na Armagedon? San o pasa fosi Armagedon kon? San wi musu du efu wi wani kisi frulusu te Armagedon kon? Fa wi kan tan gi yesi na Yehovah o moro a kaba e kon krosibei?

SAN NA ARMAGEDON?

3. (a) San a wortu „Armagedon” wani taki? (b) Fa Openbaring 16:14, 16 e sori taki Armagedon a no wan trutru presi na grontapu?

3 Leisi Openbaring 16:14, 16. A wortu „Armagedon” skrifi wán leisi nomo na ini Bijbel. Na ini Hebrewtongo a wani taki „bergi fu Megido” (Openb. 16:16; futuwortu). Megido ben de wan foto fu Israel fu owruten (Yos. 17:11). Ma Armagedon a no wan trutru presi na grontapu. Fu taki en leti, Armagedon na te „den kownu na heri grontapu” o kon makandra fu feti nanga Yehovah (Openb. 16:14). Ma na ini na artikel disi wi o gebroiki a wortu „Armagedon” tu gi a feti di o kon wantewante baka te den kownu fu grontapu kon makandra fu feti nanga Gado. Fa wi du sabi taki Armagedon a no wan trutru presi? (1) Nowan presi na grontapu yu abi wan bergi di nen Megido. (2) „Den kownu na heri grontapu” èn den legre nanga den fetisani fu den no o fiti na a kontren fu Megido fu di a presi pikin tumusi. (3) Soleki fa wi o si na ini na artikel disi, dan Armagedon o bigin te den „kownu” fu grontapu o kon feti nanga Gado pipel. Ma a pipel fu Gado de na ala sei fu grontapu.

4. Fu san ede Yehovah taki dati a lasti bigi feti fu en o de na Megido?

4 Fu san ede Yehovah taki dati a lasti bigi feti fu en o de na Megido? Na ini Bijbel ten furu feti ben de na Megido èn na Yisreyel-lagipresi di ben de krosibei. Son leisi Yehovah ben yepi en pipel fu wini den feti dati. Fu eksempre, „na a liba fu Megido” Gado yepi Krutuman Barak fu Israel fu wini a legre fu Kanan nanga Sisera, a legre-edeman fu den. Barak nanga na umaprofeiti Debora taki Yehovah tangi taki a yepi den fu wini a feti. Den singi: „Na hemel den stari ben de di den feti . . . nanga Sisera. Kison-liba wasi den gowe.”​—Krut. 5:19-21.

5. Fa a feti fu Armagedon e difrenti fu a feti fu Barak?

5 Na a kaba fu a singi fu den, Barak nanga Debora singi: „Na so ala den feanti fu yu musu dede, Yehovah. Meki den sma di lobi yu kon de leki te son e skèin a bigi leti fu en” (Krut. 5:31). Na a feti fu Armagedon den feanti fu Gado o dede tu èn den sma di lobi Gado o kisi frulusu. Ma toku wan difrenti de na mindri den tu feti disi. Na Armagedon a pipel fu Gado no o feti. Den no o abi fetisani srefi! ’A wan-enkri sani di den musu du na fu tan tiri èn frutrow’ tapu Yehovah nanga den legre fu en na hemel.​—Yes. 30:15; Openb. 19:11-15.

6. San Yehovah kan gebroiki fu kiri den feanti fu en na a feti fu Armagedon?

6 Fa Gado o wini den feanti fu en na a feti fu Armagedon? A kan du difrenti sani. Fu eksempre, a kan gebroiki gronseki, a kan meki pisipisi ijs fadon komoto na hemel noso a kan gebroiki bliksem (Yob 38:22, 23; Esek. 38:19-22). A kan meki den feanti feti nanga densrefi (2 Kron. 20:17, 22, 23). Èn a kan meki den engel kiri den ogriwan (Yes. 37:36). Awinsi san Gado o gebroiki, a o wini a feti. A o kiri ala den feanti fu en. Èn ala den reti-ati sma o kisi frulusu.​—Odo 3:25, 26.

SAN O PASA FOSI ARMAGEDON KON?

7-8. (a) Soleki fa 1 Tesalonikasma 5:1-6 e sori, dan sortu sani di sma no o fruwakti, den tiriman fu grontapu o taki? (b) Fu san ede disi o de wan ogri-ati lei?

7 Fosi „a dei fu Yehovah” kon, sma o taki dati „freide de èn ala sani e waka bun”. (Leisi 1 Tesalonikasma 5:1-6.) Na 1 Tesalonikasma 5:2 „a dei fu Yehovah” abi fu du nanga „a bigi banawtu” (Openb. 7:14). Fa wi o sabi o ten a bigi banawtu o bigin? Bijbel e sori taki den tiriman fu grontapu o taki „freide de èn ala sani e waka bun”. A sani dati o meki wi sabi taki a bigi banawtu o bigin.

8 Fu san ede den tiriman fu grontapu o taki a sani dati? Den kerki fesiman o taki a sani disi tu? A kan. Ma wi sabi taki te den tiriman fu grontapu o taki „freide de èn ala sani e waka bun”, dan dati na wan lei di komoto fu den ogri yeye. Na ogri-ati lei disi o meki sma denki taki sani e waka bun, ma syatu baka dati a moro bigi banawtu di o miti libisma o bigin. Iya, „wantronso wan pori o kon na den tapu neleki fa a hebi pen fu wan uma di de fu meki wan pikin, e kon na en tapu wantronso”. Ma san o pasa nanga den anbegiman fu Yehovah? Aladi a dei fu Yehovah o kon na wan ten di den no fruwakti, toku den o de srekasreka.

9. A de so taki Yehovah o pori ala sani fu Satan grontapu na a srefi ten? Fruklari dati.

9 Yehovah no o pori ala sani fu Satan grontapu na a srefi ten, soleki fa a ben du dati na ini a ten fu Noa. Ma a o pori wán pisi fu Satan grontapu fosi, èn bakaten a o pori den tra pisi. A o pori Babilon a Bigiwan fosi. Dati na ala den falsi kerki na grontapu. Èn na Armagedon, a o pori ala den tra pisi fu a grontapu fu Satan, dati na a politiek, den legre nanga den bisnis. Wi o luku moro fini fa sani o waka te den tu prenspari sani disi o pasa.

10. Soleki fa Openbaring 17:1, 6 nanga 18:24 e sori, dan fu san ede Yehovah o pori Babilon a Bigiwan?

10 ’A strafu di a bigi huru-uma o kisi.’ (Leisi Openbaring 17:1, 6; 18:24.) Babilon a Bigiwan meki Gado kisi porinen. A leri sma lei fu Gado. A no horibaka gi Yehovah, ma a go wroko makandra nanga den tiriman fu grontapu. Falsi bribi pina den memre fu en èn a puru moni na sma anu. Den kiri furu sma, sosrefi anbegiman fu Gado (Openb. 19:2). Fa Yehovah o pori Babilon a Bigiwan?

11. San na a „redi ogri meti” èn san Gado o meki a du nanga Babilon a Bigiwan?

11 Yehovah o meki „wan redi ogri meti” nanga den „tin tutu” fu en kiri „a bigi huru-uma”. Na ogri meti disi e prenki den Verenigde Naties. Den tin tutu e prenki den regering di e horibaka gi na organisâsi dati. Te a ten fu Gado doro, den regering dati nanga den Verenigde Naties o go feti nanga Babilon a Bigiwan. „Den o teki ala san a abi èn den o libi en sososkin”. Disi wani taki dati den o teki ala den gudu fu en èn den o meki ala sma si sortu ogri a du (Openb. 17:3, 16). A o kisi pori so esi, taki a o gersi leki ala sani pasa na ini wán dei. Den wan di e horibaka gi en o skreki srefisrefi fu di a ben e meki bigi nanga den wortu disi: „Mi e tiri leki umakownu èn mi masra no dede. Noiti mi o sari.”​—Openb. 18:7, 8.

12. San Yehovah no o meki den regering du, èn fu san ede?

12 Gado no o gi pasi taki den regering pori en pipel. A pipel fu en e tyari a nen fu en èn den gi yesi na a komando fu komoto na ini Babilon a Bigiwan (Tori 15:16, 17; Openb. 18:4). Den wroko tranga tu fu yepi trawan fu komoto na ini Babilon a Bigiwan. Dati meki ’den rampu fu en no o kon na tapu’ den anbegiman fu Yehovah. Ma a pipel fu Yehovah o abi wan tranga bribi fanowdu fu man pasa a tesi di o miti den baka dati.

Awinsi pe fu grontapu a pipel fu Gado de, den o frutrow na en tapu te Gok o kon feti nanga den (Luku paragraaf 13) *

13. (a) Suma na Gok? (b) Soleki fa Esekièl 38:2, 8, 9 e sori, dan o ten a feti fu Armagedon o bigin?

13 Gok o kon feti nanga Gado pipel. (Leisi Esekièl 38:2, 8, 9.) Te ala falsi kerki kisi pori, dan wán bribi nomo o de na grontapu. Dati na den anbegiman fu Yehovah. Ma Satan ati o bron. A o meki den ogri yeye panya „tegu boskopu” di o meki taki ala den kondre span anu makandra fu kon feti nanga Gado pipel (Openb. 16:13, 14). Bijbel e kari den kondre disi di o span anu makandra „Gok fu a kondre Magok”. Te den o kon feti nanga a pipel fu Yehovah, dan a feti fu Armagedon o bigin.​—Openb. 16:16.

14. San Gok o frustan te fu kaba?

14 Gok o frutrow tapu „a krakti fu libisma”, dati na den legre fu en (2 Kron. 32:8). Wi o frutrow tapu Yehovah wi Gado, ma gi den kondre dati a o gersi leki wi e du wan don sani. Fu san ede? Fu di den gado fu Babilon a Bigiwan no ben man kibri en gi „na ogri meti” nanga „den tin tutu” fu en (Openb. 17:16). Dati meki Gok o denki taki a o man pori wi makriki. A o kon feti nanga a pipel fu Yehovah „neleki fa wolku e kon fu tapu a kondre” (Esek. 38:16). Te Gok o du dati, a o si taki a meki wan bigi fowtu, ma a no o man lowe gowe moro. Neleki Farao na a Redi Se, Gok o frustan taki a e feti nanga Yehovah.​—Eks. 14:1-4; Esek. 38:3, 4, 18, 21-23.

15. San Yesus o du na a feti fu Armagedon?

15 Krestes nanga den legre fu en na hemel o kon feti gi Gado pipel èn den o pori den legre fu Gok (Openb. 19:11, 14, 15). Ma san o pasa nanga Satan, a moro bigi feanti fu Yehovah? Na en ben lei gi den kondre èn na en meki taki den go feti nanga Gado pipel. Yesus o trowe en nanga den ogri yeye fu en na ini wan dipi peti èn drape a o sroto den wán dusun yari langa.​—Openb. 20:1-3.

FA YU KAN KISI FRULUSU TE ARMAGEDON KON?

16. (a) Fa wi kan sori taki wi „sabi Gado”? (b) Sortu blesi den sma di sabi Yehovah o kisi na Armagedon?

16 Awinsi wi e dini Yehovah furu yari kaba, efu wi wani kisi frulusu te Armagedon kon, wi musu sori taki wi „sabi Gado” èn taki wi e „gi yesi na a bun nyunsu di e taki fu wi Masra Yesus” (2 Tes. 1:7-9). Wi „sabi Gado” te wi sabi san a lobi èn san a no lobi, èn te wi sabi den wet fu en. Wi e sori tu taki wi sabi en te wi lobi en, te wi e gi yesi na en èn te wi e dini en wawan (1 Yoh. 2:3-5; 5:3). Te wi e du den sani disi, dan Gado o sabi wi tu èn a o feni wi bun (1 Kor. 8:3). A bakapisi o de taki wi o kisi kibri na Armagedon!

17. San a wani taki fu „gi yesi na a bun nyunsu di e taki fu wi Masra Yesus”?

17 „A bun nyunsu di e taki fu wi Masra Yesus” na ala den tru tori di Yesus leri wi èn di skrifi na ini Gado Wortu. Wi e gi yesi na a bun nyunsu te wi e du san wi leri na ini Bijbel. Wi e gi yesi na a bun nyunsu tu te wi e poti na anbegi fu Yehovah na a fosi presi, te wi e gi yesi na den wet fu Gado èn te wi e preiki a bun nyunsu fu Gado Kownukondre (Mat. 6:33; 24:14). Wi musu horibaka tu gi den salfu brada fu Krestes di abi a bigi frantwortu fu preiki a bun nyunsu èn fu meki sma tron disipel.​—Mat. 25:31-40.

18. Fa den salfu brada fu Krestes o blesi den wan di horibaka gi den na grontapu?

18 Heri esi den salfu anbegiman fu Yehovah o blesi den „tra skapu” gi a fasi fa den horibaka gi den (Yoh. 10:16). Fa den o du dati? Fosi a feti fu Armagedon o bigin, ala den salfuwan di de na grontapu ete o kisi den pai èn den o go na hemel leki yeye di no man dede noiti moro. Den o de na ini den hemel legre tu di o pori Gok èn di o kibri a „bigi ipi sma” di e anbegi Yehovah (Openb. 2:26, 27; 7:9, 10). Iya, den sma disi o breiti taki den horibaka gi den salfu anbegiman fu Yehovah di den ben de na grontapu ete!

FA WI KAN TAN GI YESI NA YEHOVAH O MORO A KABA E KON KROSIBEI?

19-20. Fa wi kan tan gi yesi na Gado te na a kaba, awinsi sortu tesi wi e kisi?

19 Na ini den muilek lasti dei disi, furu anbegiman fu Yehovah e kisi tesi. Toku wi kan horidoro nanga prisiri (Yak. 1:2-4). Wan sani di o de wan bigi yepi gi wi na te wi e begi Gado nanga wi heri ati (Luk. 21:36). Wi no musu begi wawan, ma wi musu studeri Gado Wortu ibri dei èn wi musu denki dipi fu san wi e leri. Wi musu studeri den profeititori tu di abi fu du nanga a ten fu wi (Ps. 77:12). Te wi e du den sani disi èn te wi e du a preikiwroko fayafaya, dan wi o tan abi wan tranga bribi èn wi no o frigiti den blesi di wi o kisi.

20 Prakseri fa yu o breiti te Babilon a Bigiwan no de moro èn te yu pasa Armagedon! San moro prenspari, na taki ala sma o lespeki a nen fu Gado èn den o si en leki a Moro Hei Tiriman! (Esek. 38:23) Iya, te wi sabi Gado, te wi e gi yesi na en Manpikin èn te wi e horidoro te na a kaba, dan wi no abi fu frede Armagedon.​—Mat. 24:13.

SINGI 143 Tan wroko nanga prisiri èn wakti nanga pasensi

^ paragraaf 5 A pipel fu Yehovah e wakti Armagedon wan langa ten kaba. Na ini na artikel disi wi o luku san na Armagedon, san o pasa fosi Armagedon kon èn fa wi kan tan gi yesi na Yehovah o moro a kaba e kon krosibei.

^ paragraaf 71 SAN WI E SI TAPU DEN PRENKI: (1) Te sma o taki „freide de èn ala sani e waka bun”, dan wi o tan du a preikiwroko solanga wi man. (2) Te falsi kerki o kisi pori, dan wi o tan studeri Gado Wortu. (3) Te Gok fu Magok o kon feti nanga wi, dan wi o tan frutrow taki Gado o kibri wi.

^ paragraaf 85 SAN WI E SI TAPU A PRENKI: Skowtu e broko go na ini na oso fu wan Kotoigi famiri. A famiri disi abi a frutrow taki Yesus nanga den engel fu en e si san e pasa.