Go na content

Go na table of contents

Yu ben sabi a sani disi?

Yu ben sabi a sani disi?

Sma na ini owruten Israel ben e hori densrefi na a Wet fu Moses te den ben musu lusu aladei krutu-afersi?

IYA, den ben e du dati son leisi. Luku wan eksempre. Deuteronomium 24:14, 15 e taki: „Un no musu bedrigi un wrokoman di de na nowtu èn di pôti, awinsi a wrokoman na wan Israelsma noso wan trakondre sma . . . A de wan sondu te unu no pai en, èn a o bari suku yepi na Yehovah.”

A pisi klèidoti pe a tori fu a wrokoman ben skrifi na tapu

Sma feni wan pisi klèidoti krosibei fu Asdod pe so wan tori ben skrifi na tapu. A tori disi ben de fu den yari 600 Fosi Krestes. A kan taki den sani di ben skrifi na tapu den pisi klèidoti ben abi fu du nanga a tori fu wan wrokoman di no ben piki so furu aleisi leki san a ben musu piki, soleki a basi fu en ben feni. Disi na san ben skrifi: „Baka di yu futuboi [a sma di tyari a tori go na fesi krutu] ben kaba poti den nyanyan di a koti na ini a maksin wan tu dei pasa, dan Hoshayahu manpikin fu Shobay kon èn a teki a krosi fu yu futuboi. . . . Ala den tra man di ben e du kotiwroko makandra nanga mi na ini a faya son kan taigi yu . . . taki san mi taki tru. Mi no du nowan ogri. . . . Fesiman, mi e aksi yu grantangi, yepi yu futuboi fu kisi en krosi baka. Abi sari-ati nanga yu futuboi! Yu no musu tan pî aladi yu futuboi de sondro a krosi fu en.”

A historia skrifiman Simon Schama ben taki dati den wortu disi „no e sori wi nomo fa wan wrokoman e meki muiti fu kisi [en krosi] baka”. A e taki tu: „Den wortu e sori tu taki a sma di ben tyari a tori go na fesi krutu, ben sabi wan tu sani fu a wet fu Bijbel. A ben sabi spesrutu den wet di skrifi na ini Lefitikus nanga Deuteronomium di e sori taki sma no mag libi takru nanga den pôtiwan.”