Go na content

Go na table of contents

STUDIE-ARTIKEL 1

No bruya, ma frutrow tapu Yehovah

No bruya, ma frutrow tapu Yehovah

A YARITEKST FU 2021: Efu unu wani de tranga, dan un musu tan tiri èn frutrow na mi tapu.​—YES. 30:15.

SINGI 3 Wi krakti, wi howpu, wi yepiman

SAN WI O LERI *

1. San son sma e aksi densrefi?

WI ALAMALA wani abi wan libi sondro broko-ede. Nowan sma lobi stress. Ma son leisi den broko-ede de leki wan hebi na wi tapu. Kande son futuboi fu Yehovah e aksi a srefi sani di Kownu David ben aksi Yehovah: „O langa mi musu tan pina na a fasi disi? O langa ete den dei fu mi o furu nanga sari?”​—Ps. 13:2.

2. San wi o luku na ini na artikel disi?

2 Aladi wi alamala e stress son leisi, toku wi kan du wan tu sani di o yepi wi te dati pasa. Na ini na artikel disi wi o taki fu wan tu sani di kan gi wi broko-ede. Baka dati wi o taki fu siksi sani di kan yepi wi fu no bruya tumusi te wi abi problema.

SORTU SANI KAN GI WI BROKO-EDE?

3. Sortu sani e gi wi broko-ede èn fu san ede wi no man kenki den sani disi?

3 Furu sani de di kan gi wi broko-ede èn son leisi wi no man du noti fu puru den. Wan tu sani di wi no man kenki, na den prijs fu nyanyan sani, krosi, nanga yuru-oso di e kon moro hei ibri yari. Boiti dati sma na wrokope èn na skoro o tan pruberi fu meki wi no de eerlijk èn fu meki wi du hurudu. Wi no man tapu sma tu fu du ogri na ini a birti pe wi e tan. Ala den sani disi e pasa fu di wi e libi na ini wan grontapu pe furu sma no e du san Bijbel e taki. Satan, a gado fu a grontapu disi, sabi taki son sma o gi pasi taki „den broko-ede fu a grontapu disi” tapu den fu dini Yehovah (Mat. 13:22; 1 Yoh. 5:19). Sobun, wi kan frustan fu san ede a grontapu disi lai broko-ede.

4. San kan pasa te wi e broko wi ede tumusi nanga den problema fu wi?

4 Son leisi wi e broko wi ede so te, taki wi no man denki krin moro. Kande wi e broko wi ede taki wi no o meki nofo moni fu bai san wi abi fanowdu. A kan tu taki wi e kon siki èn taki wi e broko wi ede taki wi no o man go na wroko noso taki wi o lasi wi wroko srefi. Kande wi e frede tu taki wi o pasa den wet fu Gado te wi e kisi tesi. Heri esi Satan o meki den sma di de na ondro a makti fu en kon feti nanga a pipel fu Gado. Sobun, kande wi e broko wi ede nanga san wi o du te a sani dati pasa. Kande wi e aksi wisrefi: ’A fowtu taki mi e broko mi ede nanga den tori dati?’

5. San Yesus ben wani taigi wi di a taki: „No broko un ede moro”?

5 Wi sabi taki Yesus ben taigi den bakaman fu en: „No broko un ede moro” (Mat. 6:25). A sani disi wani taki dati Yesus no wani taki wi broko wi ede nanga nowan sani? Kwetikweti! A no de fu taki dati na ini owruten, sonwan fu den anbegiman fu Yehovah ben e broko den ede nanga sani, ma toku Yehovah ben feni den bun (1 Kow. 19:4; Ps. 6:3). * Fu taki en leti, Yesus ben e trowstu wi. A no ben wani taki a libi gi wi so furu broko-ede, taki wi no e poti na anbegi fu Yehovah na a fosi presi moro. Ma san wi kan du te wi e broko wi ede tumusi?​—Luku a faki „ Fa fu du dati”.

SIKSI SANI DI KAN YEPI WI FU NO BRUYA

Luku paragraaf 6 *

6. Fa wi kan kon abi freide, soleki fa Filipisma 4:6, 7 e sori?

6 (1Begi furu. Kresten di e sidon nanga wan problema kan begi Yehovah fayafaya fu yepi den (1 Petr. 5:7). Yehovah o piki den begi fu yu. Yu o kisi „a freide fu Gado di bigi moro iniwan sani di libisma man frustan”. (Leisi Filipisma 4:6, 7.) Yehovah o gi yu freide nanga yepi fu a santa yeye fu en.​—Gal. 5:22.

7. San wi musu hori na prakseri te wi e begi Gado?

7 Te yu e begi Yehovah, dan taigi en krin fa yu e firi. Taigi en san na a problema èn fruteri en fa yu e firi. Efu wan lusu de gi a problema, aksi en fu gi yu a koni fu kan sabi san fu du èn a krakti fu du san de fanowdu. Efu yu no man du noti fu lusu a problema, dan aksi Yehovah fu yepi yu fu no broko yu ede tumusi. Te yu e fruteri Yehovah krin san na den problema fu yu, dan yu o man si moro krin fa Yehovah e piki den begi fu yu. No tapu fu begi efu yu no kisi piki wantewante tapu a begi fu yu. Yehovah no wani nomo taki yu fruteri en krin san yu e firi, ma a wani tu taki yu e tan begi en fu yepi yu.​—Luk. 11:8-10.

8. Fu sortu sani wi musu taki te wi e begi?

8 Te yu e fruteri Yehovah fu den broko-ede fu yu, dan taki en tangi tu gi den bun di a du gi yu. A bun te wi e teri den blesi fu wi, awinsi wi abi furu problema. Ma san yu musu du efu yu no sabi fa fu fruteri Yehovah fa yu e firi? No frigiti taki Yehovah o piki a begi fu yu, srefi efu ala san yu man taki na: ’Mi e begi yu, yepi mi!’​—2 Kron. 18:31; Rom. 8:26.

Luku paragraaf 9 *

9. San wi musu du te wi e frede?

9 (2Frutrow tapu a koni fu Yehovah, no frutrow tapu yu eigi denki. Na ini a di fu aiti yarihondro Fosi Krestes, den sma fu Yuda ben e frede taki den Asiriasma ben o kon feti nanga den. Fu di den no ben wani taki den Asiriasma tiri den, meki den go suku yepi na den Egeptesma (Yes. 30:1, 2). Fu di den du dati, meki Yehovah warskow den taki sani no ben o waka bun gi den (Yes. 30:7, 12, 13). Yehovah meki Yesaya taigi a pipel san den ben musu du efu den ben wani taki sani waka bun nanga den. A profeiti ben taki: „Efu unu wani de tranga, dan a wan-enkri sani di un musu du na fu tan tiri èn frutrow” tapu Yehovah.​—Yes. 30:15b.

10. San na wan tu situwâsi pe wi kan sori taki wi e frutrow tapu Yehovah?

10 O ten wi kan sori taki wi e frutrow tapu Yehovah? Luku wan tu eksempre. Kande yu kan feni wan wroko di e pai moro bun, ma yu o abi fu wroko moro langa èn a o tapu yu fu dini Yehovah na a fasi fa yu e du dati now. Noso kande wan sma na wrokope e taigi yu taki a wani hori nanga yu, ma a no de wan dopu futuboi fu Gado. Kande wan famiriman di yu lobi e taigi yu taki a no o bumui moro nanga yu efu yu e tan dini Yehovah. San yu o du te so wan sani miti yu? Na ini ibriwan fu den muilek situwâsi disi yu o abi fu teki wan bosroiti. Ma ibri tron baka Yehovah o yepi yu (Mat. 6:33; 10:37; 1 Kor. 7:39). A de na yu now efu yu o frutrow tapu Yehovah èn efu yu o teki a rai fu en.

Luku paragraaf 11 *

11. Sortu Bijbel tori wi kan studeri fu no bruya te sma e gens wi?

11 (3Leri fu bun eksempre èn fu takruwan. Bijbel abi furu tori di e sori o prenspari a de fu no bruya èn fu frutrow tapu Yehovah. Te yu e studeri den tori disi, dan prakseri fa Gado yepi den futuboi fu en fu no bruya di den ben e kisi hebi gens. Fu eksempre, di a Gran krutu fu den Dyu ben gi den apostel a komando fu tapu nanga a preikiwroko fu den, dan den apostel no ben frede. Na presi fu dati, den taki nanga deki-ati: „Fu di Gado na wi tiriman, meki wi musu gi yesi na en moro leki na libisma” (Tori 5:29). Sma wipi den apostel srefi, ma toku den no ben frede. Fu san ede? Fu di den ben sabi taki Yehovah ben e horibaka gi den. A ben breiti nanga den. Fu dati ede den tan preiki a bun nyunsu (Tori 5:40-42). Di sma ben de fu kiri a disipel Stefanus, dan a no ben bruya nowan momenti. Bijbel e taki dati „en fesi ben de leki a fesi fu wan engel” (Tori 6:12-15). Fu san ede? Fu di a ben sabi taki Yehovah ben breiti nanga en.

12. Fu san ede wi kan de koloku te sma e frufolgu wi, soleki fa 1 Petrus 3:14 nanga 4:14 e sori?

12 Den apostel si krin taki Yehovah ben de nanga den. A ben gi den a krakti fu du wondru (Tori 5:12-16; 6:8). Ma Yehovah no e gi wi a krakti fu du wondru na ini a ten disi. Toku Yehovah e pramisi wi na ini a Wortu fu en taki te wi e pina fu di wi e du san reti, wi kan de koloku fu di a feni wi bun èn fu di en yeye de nanga wi. (Leisi 1 Petrus 3:14; 4:14.) Sobun, wi no musu tan broko wi ede san wi o du te sma o frufolgu wi na wan ogri-ati fasi na ini a ten di e kon. Na presi fu dati, wi musu luku fa wi kan kon abi a frutrow nownow kaba taki Yehovah man horibaka gi wi èn taki a man frulusu wi. Neleki den fosi disipel wi musu bribi a sani disi di Yesus ben pramisi: „Mi o meki unu taki nanga koni. Nowan fu un feanti sa man sori taki unu fowtu èn den no sa man piki unu baka.” Yesus pramisi tu: „Te unu horidoro, dan unu o kisi libi” (Luk. 21:12-19). Èn no frigiti noiti taki Yehovah e memre ala pikinpikin sani fu den futuboi fu en di tan gi yesi na en te na dede. A o hori den sani dati na prakseri te a o gi den wan opobaka.

13. San wi kan leri te wi e luku san pasa nanga den sma di ben bruya fu di den no ben e frutrow tapu Yehovah?

13 Wi kan leri tu fu den sani di pasa nanga den sma di no ben e frutrow tapu Yehovah èn di ben bruya. Te wi e luku den takru eksempre dati, dan dati o yepi wi fu no meki den srefi fowtu di den meki. Fu eksempre, di Asa tron kownu fu Yuda èn wan bigi legre kon feti nanga en, dan a ben e frutrow tapu Yehovah. Dati meki Yehovah yepi en fu wini a feti dati (2 Kron. 14:9-12). Ma bakaten, Kownu Bayesa fu Israel kon feti nanga Asa. A legre fu a kownu disi ben moro pikin, ma toku Asa no go suku yepi na Yehovah neleki fa a ben du dati fosi. Na presi fu dati a pai den Siriasma fu yepi en fu feti a feti disi (2 Kron. 16:1-3). Na a kaba fu en libi, di a kon siki seryusu, a no go suku yepi na Yehovah tu.​—2 Kron. 16:12.

14. San wi kan leri fu den fowtu fu Asa?

14 Na a bigin, Asa ben e suku yepi na Yehovah te problema ben e miti en. Ma bakaten a no du dati moro èn en srefi ben e pruberi fu lusu den problema fu en. Biginbigin a ben kan gersi leki Asa ben du wan bun sani fu go suku yepi na den Siriasma. Ma a freide na ini Yuda no tan langa. Yehovah ben meki wan profeiti taigi kownu Asa: „Fu di yu no suku yepi na Yehovah yu Gado, ma yu go suku yepi na a kownu fu Siria, meki yu no o wini a legre fu a kownu fu Siria” (2 Kron. 16:7). Wi musu luku bun taki wi no e frutrow so furu tapu wisrefi taki wi no e prakseri fu aksi Yehovah fu tiri wi nanga yepi fu a Wortu fu en. Srefi te wi musu teki wan bosroiti esi-esi wi no musu bruya ma wi musu tan frutrow tapu Yehovah, dan o yepi wi fu teki a yoisti bosroiti.

Luku paragraaf 15 *

15. San wi kan du te wi e leisi Bijbel?

15 (4Leri Bijbeltekst na ede. Te yu e feni Bijbeltekst di e sori o prenspari a de fu no bruya èn fu frutrow tapu Yehovah, dan pruberi fu leri den na ede. Fu man du dati, a bun fu leisi den nanga wan tranga sten noso fu skrifi den, so taki yu kan luku den ibri leisi baka. Yehovah ben taigi Yosua fu leisi a Wetbuku dei nanga neti nanga wan safri sten, fu di dati ben o yepi en fu du san bun. Den sani di a ben e leisi na ini a Wet ben o yepi en tu fu no frede ma fu tiri Gado pipel nanga deki-ati (Yos. 1:8, 9). Furu tekst na ini Gado Wortu kan yepi yu fu no bruya te yu de na ini situwâsi di kan meki yu frede.​—Ps. 27:1-3; Odo 3:25, 26.

Luku paragraaf 16 *

16. Fa Yehovah e gebroiki a gemeente fu yepi wi fu no bruya èn fu frutrow na en tapu?

16 (5Moksi nanga a pipel fu Gado. Yehovah e gebroiki den brada nanga sisa fu wi fu yepi wi fu no bruya èn fu frutrow na en tapu. Na den konmakandra fu wi, wi e kisi wini fu den lezing di e hori, fu den piki di den arkiman e gi, èn fu den bun takimakandra di wi abi nanga wi brada nanga sisa (Hebr. 10:24, 25). Wi kan kisi furu deki-ati tu te wi e fruteri bun mati fu wi na ini a gemeente fa wi e firi. Te wan mati e taki bun nanga wi, dan dati kan yepi wi fu no broko wi ede tumusi.​—Odo 12:25.

Luku paragraaf 17 *

17. Fa a howpu di a Kownukondre e gi wi e yepi wi fu no bruya na ini muilek ten, soleki fa Hebrewsma 6:19 e sori?

17 (6Tan tranga a howpu fu yu. A howpu di a Kownukondre e gi wi „de leki wan ankra gi wi libi” èn a e yepi wi fu no bruya te problema e miti wi. (Leisi Hebrewsma 6:19.) Denki dipi fu den sani di Yehovah o gi wi na ini a ten di e kon. Na a ten dati nowan broko-ede no o de moro (Yes. 65:17). Si yusrefi na ini a nyun grontapu pe ala sani o waka bun èn pe ogri no o pasa moro (Mika 4:4). A howpu di yu abi o kon moro tranga tu te yu e fruteri trawan fu a nyun grontapu. Du ala san yu man fu preiki èn fu meki disipel. Efu yu e du dati, dan yu „kan de seiker fu a howpu te na a kaba”.​—Hebr. 6:11.

18. San kan pasa na ini a ten di e kon, èn san wi kan du?

18 Fu di a grontapu disi e kon na wan kaba, meki moro sani o pasa di o gi wi broko-ede. A yaritekst fu 2021 kan yepi wi fu no bruya te den sani dati e pasa. Dati meki wi no musu frutrow tapu wisrefi, ma tapu Yehovah. Sobun, meki wi tyari wisrefi na wan fasi di e sori taki wi e frutrow tapu a sani disi di Yehovah pramisi wi: Efu unu wani de tranga, dan un musu tan tiri èn frutrow na mi tapu.​Yes. 30:15.

SINGI 8 Yehovah na wi kibripe

^ paragraaf 5 A yaritekst fu 2021 e sori o prenspari a de fu frutrow tapu Yehovah te wi e kisi fu du nanga situwâsi di e gi wi stress now na ini a ten disi èn na ini a ten di e kon. Na ini na artikel disi wi o luku difrenti fasi fa wi kan gebroiki a rai fu a yaritekst na ini wi aladei libi.

^ paragraaf 5 Wan tu brada nanga sisa di e dini Gado fayafaya e broko den ede trutru nanga sani èn den e frede srefisrefi. Son tron a sani disi abi fu du nanga wan seryusu siki. Ma a sani disi no abi fu du nanga san Yesus ben taki.

^ paragraaf 63 SAN WI E SI TAPU A PRENKI: (1) Difrenti leisi wan dei, wan sisa e begi fayafaya fu den sani di e gi en broko-ede.

^ paragraaf 65 SAN WI E SI TAPU A PRENKI: (2) Te a abi pauze na wroko a e leisi Gado Wortu fu kon sabi san Gado wani taki a du.

^ paragraaf 67 SAN WI E SI TAPU A PRENKI: (3) A e denki dipi fu bun nanga takru eksempre na ini Bijbel.

^ paragraaf 69 SAN WI E SI TAPU A PRENKI: (4) A skrifi wan Bijbeltekst di gi en deki-ati èn a e poti en tapu na ijskasi fu di a wani leri en na ede.

^ paragraaf 71 SAN WI E SI TAPU A PRENKI: (5) A lobi fu de makandra nanga den mati fu en na ini a preikiwroko.

^ paragraaf 73 SAN WI E SI TAPU A PRENKI: (6) Fu kan tranga a howpu fu en a e prakseri a ten di e kon.