Go na content

Go na table of contents

Fu san ede wi musu gebroiki a nen fu Gado aladi wi no sabi seiker fa fu taki a nen dati?

Fu san ede wi musu gebroiki a nen fu Gado aladi wi no sabi seiker fa fu taki a nen dati?

Leisiman e aksi

Fu san ede wi musu gebroiki a nen fu Gado aladi wi no sabi seiker fa fu taki a nen dati?

Na ini a ten disi, nowan sma sabi seiker fa sma ben e taki a nen fu Gado na ini Hebrewtongo fu owruten. Ma a moi fu si taki a nen fu Gado skrifi sowan 7000 tron na ini Bijbel. Di Yesus ben de na grontapu, dan a meki sma kon sabi a nen fu Gado, èn a leri den disipel fu en fu begi taki a nen dati kon santa (Mateyus 6:9; Yohanes 17:6). Fu dati ede, a de krin fu si taki a de tumusi prenspari dati Kresten gebroiki a nen fu Gado. Ma fu san ede sma na ini a ten disi no sabi seiker fa fu taki a nen fu Gado, soleki fa sma fu fositen ben taki a nen dati? Tu prenspari reide de fu san ede disi de so.

A fosi reide, na taki sowan tu dusun yari pasa, den Dyu ben kon kisi a kruktubribi taki a fowtu fu taki a nen fu Gado. Te wan sma ben e leisi wan pisi fu den Buku fu Bijbel èn a ben musu leisi a nen fu Gado, dan a ben e taki „Masra” na presi fu a nen fu Gado. Na so a kon pasa taki, fu di sma no ben taki a nen fu Gado furu hondrohondro yari langa, meki den kon frigiti fa fu taki a nen dati.

A di fu tu reide, na taki sma ben e skrifi a Hebrewtongo fu owruten sondro den letter „a”, „e”, „i”, „o” nanga „u”. Te wan sma di ben sabi Hebrewtongo ben e leisi, dan a ben poti den letter di ben misi, so taki a ben man taki den wortu na a yoisti fasi. Bakaten, sma ben kon nanga wan nyun fasi fu skrifi a Hebrewtongo so taki den no frigiti fa fu taki den wortu. Den ben e poti pikin strepi noso penti na den wortu di skrifi na ini den Hebrew Buku fu Bijbel, so taki sma ben kan sabi fa fu taki den wortu dati na a yoisti fasi. Ma gi a nen fu Gado, den no ben e du dati. Wan tra sani di den ben e du tu, na taki den ben e poti pikin strepi noso penti di ben meki taki den leisi a wortu „Masra” na presi fu a nen fu Gado.

Sobun, den wan-enkri sani di ben tan abra, na fo Hebrew letter. Wan wortubuku e taki dati „den fo Hebrew letter disi vertaal nofo tron nanga YHWH noso JHVH, èn disi na a nen fu Gado na ini Bijbel”. A nen di furu sma di e taki Sranantongo sabi, na „Yehovah”.

Ma son sabiman e taki dati a moro bun fu taki „Yahweh”. Na so sma fu fositen ben e taki a nen fu Gado? Nowan sma sabi seiker efu dati de so. Fu taki en leti, tra sabiman e sori fu san ede a moro bun fu no taki a nen na a fasi dati. A no de fu taki dati, na ini den tongo di sma e taki na ini a ten disi, den no e taki den Bijbel nen soleki fa a ben de na ini a Hebrewtongo fu owruten. Furu sma no abi trobi nanga dati. Sma e taki den Bijbel nen soleki fa dati musu de na ini den eigi tongo èn soleki fa den sabi den nen dati. Na so a de tu nanga a nen Yehovah.

Den fosi yarihondro Kresten ben de wan pipel di ben e tyari a nen fu Gado. Den ben e fruteri trawan fu a nen dati èn den ben e gi sma deki-ati fu kari a nen dati (Tori fu den Apostel 2:21; 15:14; Romesma 10:13-15). A de krin fu si taki a prenspari fu gebroiki a nen fu Gado na ini a tongo di wi e taki, èn a no abi trobi sortu tongo dati de. Boiti dati, wi musu frustan o prenspari a nen dati de èn wi musu libi na wan fasi di e sori taki wi e horibaka gi ala den sani di a nen fu en wani taki.

[Prenspari pisi na tapu bladzijde 31]

A moi fu si taki Gado nen skrifi sowan 7000 tron na ini Bijbel