Go na content

Go na table of contents

Yu ben sabi a sani disi?

Yu ben sabi a sani disi?

Yu ben sabi a sani disi?

Pe den diriston na a borsusaka fu a granpriester fu Israel komoto?

Baka di den Israelsma gowe libi Egepte fu go na ini a sabana, Gado taigi den fu meki a borsusaka disi (Eksodes 28:15-21). A borsusaka ben abi robijn-ston, topas-ston, smaragd-ston, turkwas-ston, safir-ston, yaspis-ston, lesyem-ston, agaat-ston, ametis-ston, krisolit-ston, oniks-ston, nanga yade-ston. * Pe den Israelsma feni den sortu ston disi?

Na ini Bijbel ten, sma ben pai furu moni gi diriston èn den ben gebroiki den fu du bisnis. Fu eksempre, den Egeptesma fu owruten ben go bai diriston te na den kondre di wi sabi now leki Iran, Afganistan èn kande srefi te na India. Na ini Egepte, presi ben de pe sma ben e diki gron èn pe den ben feni difrenti sortu diriston. Den kownu fu Egepte wawan ben abi a reti fu puru diriston na ini a gron fu den kontren di den ben tiri. A famiri-edeman Yob ben taki fa den sma fu en ten ben e diki dipi olo na ini a gron èn fa den ben meki ondrogron-gadri fu suku diriston. Di Yob taki fu den sani di sma ben diki puru na ini a gron, dan a kari safir-ston nanga topas-ston.​—Yob 28:1-11, 19.

A tori na ini Eksodes e fruteri taki di den Israelsma gowe libi Egepte, den teki ala den gudu fu den Egeptesma (Eksodes 12:35, 36). Sobun, kande Egepte na a kondre pe den Israelsma feni den ston di den ben poti gi a borsusaka fu a granpriester.

Fu san ede sma na ini Bijbel ten ben gebroiki win leki dresi?

Na ini wan fu den agersitori fu Yesus, a ben taki fu wan man di fufuruman ben fon. Yesus e fruteri dati wan Samariasma yepi a man. A tai den soro fu a man, dan a kanti „oli nanga win na tapu den soro” fu en (Lukas 10:30-34). Di na apostel Paulus skrifi en mati Timoteyus wan brifi, dan a taigi en: „No dringi watra nomo, ma dringi pikinso win gi yu bere èn gi a siki di yu e siki ala yuru” (1 Timoteyus 5:23). Datra ben o agri nanga a sani di Yesus fruteri èn nanga a rai fu Paulus?

Wan buku „e taki dati win e meki pen saka, a e krin soro èn yu kan gebroiki en fu dresi ala sortu siki” (Ancient Wine). Na ini owruten, win ben de wan prenspari sani di sma fu Egepte, Mesopotamia nanga Siria ben gebroiki leki dresi. Wan tra buku e taki dati win na a „moro owru dresi di sma skrifi fu en” (The Oxford Companion to Wine). Fu a rai di Paulus gi Timoteyus, wan buku e taki: „Baka di sma ondrosuku a tori, den kon si taki pikinpikin libisani di e meki sma kisi hei korsu èn tra pikinpikin libisani di kan siki libisma, e dede esi-esi te yu e kanti win na den tapu” (The Origins and Ancient History of Wine). Sabiman di ondrosuku sani na ini a ten disi kon si taki sonwan fu den moro leki 500 difrenti sani di de fu feni na ini win, bun leki dresi.

[Futuwortu]

^ paragraaf 3 Na ini a ten disi wi no sabi den nen fu ala den sortu ston disi.

[Prenki na tapu bladzijde 26]

Futuboi e trapu droifi. a grebi fu nakt na teibes, egepte

[Sma di abi a reti fu a prenki]

Gianni Dagli Orti/​The Art Archive at Art Resource, NY