Go na content

Go na table of contents

A Wet di Gado ben gi Israel ben e krutu sani reti?

A Wet di Gado ben gi Israel ben e krutu sani reti?

WAN pisi ten pasa, wan krutubangi na ini wan kondre gi tu man dedestrafu, fu di sma ben kragi den man disi taki den kiri sma. Ma di den afkati kon si taki den man disi no ben du ogri, dan den feti baka gi den, ma wán fu den nomo kon fri. Nowan afkati ben man yepi a tra man, fu di den ben kiri en kaba.

Fu di ibri krutubangi kan meki den sortu fowtu disi, meki Bijbel e gi a rai disi: „Ala ten un musu du san reti, iya, un musu krutu sani na wan reti fasi” (Deuteronomium 16:20). Te krutuman e koti krutu na a fasi dati, dan a pipel e kisi wini. A Wet di Gado gi Israel ben yepi den fu no teki sei na ini krutu-afersi èn fu du san reti. Meki wi luku a Wet fu si efu „ala ten [Gado] e du san reti”.Deuteronomium 32:4.

KRUTUMAN „DI KONI ÈN DI ABI ONDROFENI”

Sma kan kisi reti te afkati e du den wroko bun, te den e du san reti, èn te den no e du kruka sani. A Wet di Gado ben gi Israel ben sori o prenspari den sortu krutuman dati de. Di den Israelsma ben bigin waka na ini a gran sabana, dan Gado taigi Moses sortu man a ben musu teki leki krutuman. Den ben musu de ’man di abi ondrofeni, man di abi bigi lespeki gi Gado, di de fu frutrow, èn di no e bedrigi trawan fu kisi wini’ (Eksodes 18:21, 22). Fotenti yari baka dati Gado sori baka o prenspari a de taki „man di koni èn di abi ondrofeni” e krutu a pipel.Deuteronomium 1:13-17.

Hondrohondro yari baka dati, Kownu Yosafat * fu Yuda taigi den krutuman: „Sabi san unu e du, bika a no libisma poti unu fu koti krutu, ma na Yehovah. Na en o yepi unu te unu e koti krutu. Un musu abi bigi lespeki gi Yehovah. Luku bun san unu e du, bika Yehovah wi Gado e du sani na wan reti fasi. A no lobi a wan sma moro a trawan èn a no e teki tyuku” (2 Kroniki 19:6, 7). Na so a kownu memre den krutuman taki efu den e teki sei noso efu den gridi te den e koti krutu, dan Gado ben o aksi den frantwortu gi na ogri di den du.

Te den krutuman na ini Israel ben e hori densrefi na den moi rai dati, dan a pipel ben de seiker taki sani ben o waka bun nanga den. Ma a Wet fu Gado ben abi ete wan tu rai di ben e yepi krutuman fu koti krutu na wan reti fasi, awinsi fa a situwâsi ben muilek. San na wan tu fu den rai dati?

RAI DI BEN E YEPI FU KRUTU SANI NA WAN RETI FASI

Aladi den krutuman ben musu de man di koni èn di ben abi ondrofeni, toku den no ben mag frutrow tapu densrefi. Yehovah ben gi den rai di ben e yepi den fu koti krutu na wan reti fasi. Luku wan tu fu den rai di Gado ben gi den krutuman fu Israel.

Ondrosuku sani finifini. Gado ben meki Moses taigi den krutuman fu Israel: „Te unu musu krutu wan afersi fu den brada fu unu, dan un musu krutu na wan reti fasi” (Deuteronomium 1:16). Krutuman man krutu sani na wan reti fasi soso te den sabi a fini fu wan tori. Dati meki Gado ben taigi  den krutuman: ’Efu unu yere wan tori, dan un musu ondrosuku èn aksi finifini efu a tru’. Krutuman ben musu de seiker „efu a tru” taki wan sma du wan ogri, fosi den krutu en.Deuteronomium 13:14; 17:4.

Arki san den kotoigi abi fu taki. Den sani di den kotoigi ben e taki ben e yepi fu ondrosuku wan tori. A Wet fu Gado ben taki: „Un no musu krutu wan sma te wán sma nomo taki dati a du wan ogri. Te tu noso dri kotoigi taki dati a sma du wan ogri, dan fosi un kan krutu en” (Deuteronomium 19:15). A Wet fu Gado ben taigi den kotoigi a sani disi: „Un no musu panya tori di no tru. No span anu makandra nanga wan ogri sma fu tron wan kotoigi di e taki sani fu wan sma, so taki ogri miti en.”Eksodes 23:1.

Sma musu taki san tru na ini krutu-afersi. A strafu di sma ben kan kisi te den ben lei na ini wan krutu-afersi, ben de leki wan warskow gi ala sma. A Wet ben taki: „Den krutuman musu ondrosuku a tori finifini. Efu a tru taki a sma lei gi a trawan, èn a tyari a trawan na fesi krutu gi wan sani di a no du, dan a srefi ogri di a ben wani du nanga en kondreman, un musu du nanga en. Un musu puru ala ogri na un mindri” (Deuteronomium 19:18, 19). Sobun, efu wan man ben lei na fesi krutu fu man kisi a famirigudu fu trawan, dan a ben o lasi en eigi famirigudu. Efu a ben lei gi wan sma di no du ogri, soso fu di a ben wani taki den kiri a sma dati, dan a ben o lasi en eigi libi. A wet disi ben gi sma deki-ati fu taki san tru.

Koti krutu sondro fu teki sei. Te den krutuman ben abi ala buweisi, dan den ben e bosroiti sortu strafu den ben o gi. Ma den no ben musu frigiti a prenspari sani disi di a Wet fu Gado ben taki: „Un no musu krutu sani na wan kruka fasi. Un no musu teki a sei fu nowan sma, awinsi na wan mofina sma noso wan gudu sma. Un musu krutu sma na wan reti fasi” (Lefitikus 19:15). Sobun, ibri leisi te den krutuman ben e krutu wan tori, dan den  no ben musu luku sma fesi noso sortu posisi wan sma abi.

Den wet disi di Gado ben gi Israel hondrohondro yari pasa, bun ete gi krutu-afersi na ini a ten disi. Te krutuman e hori densrefi na den wet disi, dan den no o koti krutu aladi den no abi nofo buweisi èn sma no o kisi strafu fu soso.

Te krutuman e hori densrefi na a Wet fu Gado, dan sma no o kisi strafu fu soso

A PIPEL DI BEN E KISI WINI FU DI RETIDU BEN DE

Moses ben aksi den Israelsma a sani disi: „Sortu bigi pipel abi wèt nanga komando di bun moro ala den wèt di mi gi unu tide?” (Deuteronomium 4:8) Iya, nowan tra pipel ben abi a grani disi. Di Kownu Salomo ben yongu, a ben e suku fu hori ensrefi na den wet fu Yehovah. Na a ten dati, a pipel no ’ben frede taki ogri ben o miti den’ èn sani ben e go bun nanga den. „Den alamala ben e nyan, den ben e dringi èn den ben e meki prisiri.”1 Kownu 4:20, 25.

A de wan sari sani taki te fu kaba den Israelsma gowe libi a Gado fu den. Gado ben meki a profeiti Yeremia taigi a pipel: „Den no wani arki san Yehovah e taki. Sobun, sortu koni den abi dan?” (Yeremia 8:9) A sani disi meki taki Yerusalem tron ’a foto di lobi kiri trawan’ èn pe furu „tegu sani” ben e pasa. Te fu kaba a kisi pori èn a tan wan brokopresi 70 yari langa.Esekièl 22:2; Yeremia 25:11.

A profeiti Yesaya ben e libi na wan ten pe furu takru sani ben e pasa na ini Israel. Te a e prakseri baka fa sani ben de, dan a e taki a prenspari sani disi fu Yehovah Gado nanga a Wet fu en: „Ala leisi te yu e krutu grontapu, dan den sma fu grontapu e leri san na retidu.”Yesaya 26:9.

Yesaya ben breiti fu taki a profeititori disi fu Yesus Krestes a Mesias di ben o tiri leki Kownu: „Te a o koti krutu, a no o poti prakseri nomo na san en ai si. Te a o piri-ai gi sma, a no o poti prakseri nomo na san en yesi yere. Na wan reti fasi a o koti krutu gi den mofinawan. Nanga wan krin ati a o piri-ai gi sma, so taki den safri-ati sma na grontapu feni bun” (Yesaya 11:3, 4). Dati na wan moi howpu gi ala den sma di sa tron borgu fu Gado Kownukondre te a Mesias o tiri leki Kownu!Mateyus 6:10.

^ paragraaf 6 A nen Yosafat wani taki „Yehovah na krutuman”.