1 Corĩ́tiucü̃ãꞌ 10:1-33

10  Pa Chaueneẽgüx, chanaxwa̱xe i nüxna pecua̱xãchie ga ṯacü nüxü̃ na ngupetüxü̃ ga jema nuxcümaxü̃güxü̃ ga tórü o̱xigü ga Muĩséwe rüxĩxü̃. Rü pema nüxü̃ pecua̱x rü jexguma nawe naxĩxgu rü wüxi ga caixanexü̃ nape̱xegu nixũ rü najadüxü. Rü guxü̃ma ga jema duü̃xü̃gü rü wüxigu Muĩsémaã natüü̃gu nixĩxü̃tanü. Rü jexgumarüü̃ ta Muĩsémaã nichoü̃ nawa ga jema Taxtü ga Dauchiüxü̃.  Rü guxü̃ma ga jema duü̃xü̃gü rü jexguma wüxigu Muĩsémaã jema caixanexü̃pechitatüü̃gu jaxĩxü̃tanügu rü jema Taxtü ga Dauchiüxü̃wa jachoü̃gu, rü jemaãcü nügü nango̱xẽẽgü na Muĩséweama naxĩxü̃.  Rü jexgumarüü̃ ta ga guxü̃ma ga jema duü̃xü̃gü nanangõ̱xgü ga jema põũ ga dauxü̃wa rüj̱ixü̃.  Rü guxü̃ma ga jema duü̃xü̃gü najaxaxgü ga jema dexá ga Cristu nüxna ãxü̃. Jerü Cristu rü jema duü̃xü̃güxü̃ ínixümücü ga jema ínaxĩxü̃wa, rü nüxna nanaxã ga jema dexá ga jaxaxgüxü̃.  Notürü narümumaẽ ga jema duü̃xü̃gü ga tama Tupanaãrü ngúchaü̃ ügüxü̃. Rü jemaca̱x ga jema duü̃xü̃gü rü jexma najue rü jéma nawogü ga naxü̃negü ga jema dauxchitawa ga taxúema íxãpataxü̃wa.  Rü guxü̃ma ga jema tórü o̱xigüxü̃ ngupetüxü̃, rü jemaãcü nüxü̃ nangupetü na tórü cua̱xruü̃ jiĩxü̃ca̱x, na tama naxrüü̃ ṯacü rü chixexü̃ca̱xama idaugüxü̃ca̱x.  Rü ngẽmaca̱x tama name i nüxü̃ peicua̱xüü̃gü i ṯacü rü tupananetachicüna̱xãgü, jexgumarüü̃ ga nhuxre ga nümagü naxügüxü̃rüü̃. Erü Tupanaãrü ore i ümatüxü̃wa rü tórü o̱xigüchigaxü̃ nixu rü nhanagürü:“Rü duü̃xü̃gü ínarütogü na nachibüexü̃ca̱x rü na naxaxegüxü̃ca̱x, rü ngẽmawena rü inachigü na íjajüxexü̃ca̱x”, nhanagürü i ngẽma ore.  Rü tama name i jixema rü naĩ i ngemaã itape jexgumarüü̃ ga nhuxre ga nümagü naxügüxü̃rüü̃. Rü jemaca̱x wüxitama ga ngunexü̃gu rü najue ga 23,000.  Rü tama name i nüxü̃ taxü ja tórü Cori na nhuxãcü jaxna tamaã naxĩnüxü̃ jexgumarüü̃ ga nhuxre ga nümagü naxügüxü̃rüü̃. Rü jemaca̱x nixĩ ga jema duü̃xü̃güxü̃ nangõ̱xcuxü̃ ga ãxtapegü rü najuexü̃. 10  Rü tama name i chixexü̃ Tupanamaã peixugü jema nhuxre ga nuxcümaxü̃güxü̃ ga tórü o̱xigürüü̃. Rü jemaca̱x ga Tupanaãrü orearü ngeruü̃ ga dauxü̃cü̱̃ã̱x rü nanadai. 11  Rü guxü̃ma ga jema tórü o̱xigüxü̃ ngupetüxü̃, rü nhu̱xma na jangaicaxü̃ na nagúxü̃ i naãne rü tórü cua̱xruü̃ nixĩ. Rü naxümatü na ngẽmawa nüxü̃ icuáxü̃ca̱x na nhuxãcü Tupana naxwa̱xexü̃ na imaxẽxü̃ i jixema i nhamaü̃cüü na imaxẽxü̃. 12  Rü ngẽmaca̱x ja jíxema tügügu rüxĩnüxẽ na taporaxü̃ i Tupanape̱xewa, rü name nixĩ na meã tügüna tadauxü̃ na tama chixexü̃gu tanguxü̃ca̱x. 13  Rü nataxuma i ṯacü rü ngúchaü̃ i chixexü̃ i taxucürüwama namaã peporaexü̃. Rü Tupana ja aixcuma janguxẽẽcü i ngẽma tamaã inaxunetaxü̃, rü tá pexü̃ narüngü̃xẽẽ na tama pexü̃ naporamaẽxü̃ca̱x i ngẽma ngúchaü̃gü. Erü ngẽxguma pexca̱x ínanguxgu i ngẽma ngúchaü̃gü, rü Tupana tá pexü̃ naporaexẽẽ na naxchaxwa peixĩgachixü̃ca̱x na tama pexü̃ naporamaẽxü̃ca̱x. 14  Rü ngẽmaca̱x, Pa Chaueneẽgü ja Pexü̃ Changechaü̃güxe, ¡rü nüxna peixĩgachi i guxü̃ma i tupananetachicüna̱xãgü na tama nüxü̃ peicua̱xüü̃güxü̃ca̱x! 15  Pemaã nüxü̃ chixu i ngẽma ore, erü chauxca̱x rü duü̃xü̃gü i nüxü̃ cuáxü̃ peixĩgü. Rü pema tátama nagu perüxĩnüẽ i ngẽma pemaã nüxü̃ chixuxü̃. 16  Rü ngẽxguma õna i üünexü̃ca̱x ingutaque̱xegügu, rü jaxaxgügu ja jima wĩũ ja üünecü rü moxẽ naxca̱x ixãgügu, rü ngẽmaãcü jigü tango̱xẽẽ na Cristu ja taxca̱x nagü ibacüwe rüxĩxü̃. Rü ngẽxguma nangõ̱xgügu i ngẽma põũ i ibücuxü̃, rü ngẽmaãcü jigü tango̱xẽẽ na Cristu ja taxca̱x naxü̃ne ixãcüwe rüxĩxü̃. 17  Rü woo na imuxü̃ i jixema, notürü wüxitama i põũ tangõ̱xgü. Rü ngẽmaãcü nixĩ i wüxitama ixĩgüxü̃ erü wüxiwetama tarüxĩ. 18  ¡Rü dücax i ngẽma Judéugü i nangõ̱xgüxü̃ i ngẽma naxü̃namachi i Tupanaca̱x naḏaixü̃! Rü ngẽxguma wüxigu nügümaã nangõ̱xgüãgu, rü guxü̃ma i ngẽma nangõ̱xgüxü̃ rü ngẽmaãcü nügü nango̱xẽẽ na wüxigu Tupanawe naxĩxü̃. 19  Rü nhu̱xma na ngẽma nhachaxü̃, rü tama chanaxwa̱xe i nagu perüxĩnüẽ na naxüünexü̃ i ngẽma namachi i ngẽma duü̃xü̃gü i tama jaxõgüxü̃ norü tupananetachicüna̱xãca̱x ḏaixü̃. Rü tama chanaxwa̱xe i nagu perüxĩnüẽ na ṯacüwa namexü̃ i ngẽma norü tupananetachicüna̱xãgü, erü nangearü maxü̃ã̱x. 20  Notürü pemaã nüxü̃ chixu rü ngẽxguma ngẽma duü̃xü̃gü i tama Tupanaxü̃ cua̱xgüxü̃, norü tupananetachicüna̱xãca̱x nadaiãgu i ṯacü rü naxü̃na, rü tama Tupanaca̱x nixĩ i nadaiãxü̃, notürü ṉg̱oxogüca̱x nixĩ i nadaiãxü̃. Rü tama chanaxwa̱xe i ṉg̱oxogütanüxü̃xü̃ pegü peixĩgüxẽẽ. 21  Rü pema na pejaxaxgüxü̃ ja jima wĩũ ja tórü Corixü̃ namaã peicua̱xüü̃gücü rü taxucürüwama namaã pexãmücü i ngẽma duü̃xü̃gü i Chatanáwe rüxĩxü̃. Rü pema na tórü Coriarü mechawa penangṍxü̃ i ngẽma õna i nüxü̃ namaã peicua̱xüü̃güxü̃ rü taxucürüwama ngẽma duü̃xü̃gü i Chatanáwe rüxĩxü̃ãrü mechawa pejachibüe. 22  ¿Rü nhuxũ nhapegüxü̃ i nhu̱xmax? ¿E̱xna penanuxẽẽchaü̃ ja tórü Cori? ¿E̱xna pexca̱x rü nüxü̃ tarüporamaẽgü i jixemax? Cristu rü marü tüxü̃ ínanguxü̃xẽẽ nawa i Muĩséarü mugü, notürü taxucürüwama ngẽmaca̱x nhuxãcümare taeneẽgüpe̱xewa tamaxẽ 23  Pema rü nhaperügügü: “Marü name na tanaxüxü̃ i ṯacü i tanaxwa̱xegüxü̃”, nhaperügügü. Rü aixcuma nixĩ i ngẽma, notürü tama tüxü̃́ name i guxü̃ma i ngẽma ixüxchaü̃xü̃. Rü ngẽmáãcü Cristu tüxü̃ ínanguxü̃xẽẽ na naxüxü̃ca̱x i ngẽma inaxwa̱xexü̃, notürü tama guxü̃ma i ngẽma ixüxü̃ tüxü̃ narüngü̃xẽẽ na jexeraãcü meã jaxõgüamachigüxü̃ca̱x. 24  Rü tama name nixĩ i tóxrütama mexü̃ca̱x tadaugü, notürü name nixĩ i togüarü mexü̃ca̱x na idaugüxü̃. 25  Rü marü name i penangõ̱x i nagúxü̃raü̃xü̃ i namachi i namaã nataxegüxü̃. Rü taxuü̃ca̱xma tü̱xcüü̃ naxca̱x pexoegaãẽ rü nüxna peca na ngextá ne naxũxü̃ i ngẽma namachi. 26  Erü nhama i naãne rü guxü̃ma i nawa ngẽxmaxü̃, rü tórü Coriarü nixĩ. 27  Rü ngẽxguma chi wüxi i duü̃xü̃ i tama jaxõxü̃ pexna uxgu na naxü̃tawa pejachibüexü̃ca̱x, rü chi ngẽ́ma pexĩxgu, rü marü name i penangõ̱x i guxü̃ma i õna i pepe̱xegu jaxüxüchixü̃. Rü taxuü̃ca̱xma tü̱xcüü̃ naxca̱x pexoegaãẽ rü nüxna peca na ngextá ne naxũxü̃ i ngẽma namachi i pemaã nangṍxü̃. 28  Notürü ngürüãchi wüxie tá pemaã nüxü̃ tixu rü nhatarügü: “Nhaã namachi rü tupananetachicüna̱xãca̱x jama̱xgüxü̃ i naxü̃nawa ne ũxü̃ nixĩ”, nhatarügü. Rü ngẽxguma i pema rü tama name na penangṍxü̃ i ngẽma namachi na tama chixexü̃gu tüxü̃ penguxẽẽxü̃ca̱x ja jíxema pemaã nüxü̃ ixuxe, rü tama ngẽmaca̱x taxoegaãẽxü̃ca̱x i tümax. 29  Rü tama pechiga nixĩ i chidexaxü̃ i ngẽxguma: “Na tama taxoegaãẽxü̃ca̱x”, nhachagu. Notürü jíxema pemaã nüxü̃ ixuxechiga nixĩ i chidexaxü̃. Notürü bexmana ngürüãchi wüxi i jaxõxü̃ tá cuxna naca rü nhanagürü tá cuxü̃: “¿Tü̱xcüü̃ i togü naxca̱x oegaãẽxü̃gagu choxna cunachu̱xu na tama chanaxüxü̃ i ṯacü i chanaxwa̱xexü̃? 30  Rü ngẽxguma chi Tupanana moxẽ chaxãxgu naxca̱x i ngẽma õna i changṍxü̃, ¿rü tü̱xcüü̃ i ngẽma õnaca̱x choxü̃ cuixu?” nhanagürü. 31  Dücax, pemaã nüxü̃ chixu rü name nixĩ i guxü̃ma i ngẽma pexüxü̃maã Tupanaxü̃ petaxẽẽ. Rü ngẽxguma ṯacü pengõ̱xgügu rü e̱xna ṯacü peixaxgügu rü e̱xna ṯacü i to pexügügu, rü name nixĩ i guxü̃ma i ngẽmamaã Tupanaxü̃ petaxẽẽ. 32  Rü tama name i penaxü i ṯacü i togüxü̃ chixexü̃gu jixẽẽxü̃, rü bai i Judéugüxü̃, rü bai i ngẽma duü̃xü̃gü i tama Judéugü ixĩgüxü̃xü̃, rü bai i ngẽma jaxõgüxü̃xü̃. 33  Rü chama chanaxwa̱xe i guxü̃ma i chaxüxü̃wa na guxü̃ma i togüarü mexü̃ca̱x chadauxü̃. Rü tama choxrütama mexü̃ca̱x nixĩ i chadauxü̃, notürü togüarü mexü̃ca̱x nixĩ i chadauxü̃ na nümagü rü ta jaxõgüãxü̃ca̱x rü najauxgüãxü̃ca̱x i maxü̃ i taguma gúxü̃.

Notas