Ebréugü 3:1-19

3  Rü nhu̱xma Pa Chaueneẽgü ja Tupanape̱xewa Üünegüxe, rü pexü̃ nixĩ ja Tupana ijadexechixü̃ na norü duü̃xü̃gü peixĩgüxü̃ca̱x. Rü ngẽmaca̱x name nixĩ i aixcuma meã nagu perüxĩnüẽ ja Ngechuchu ja Cristu ja Tupana núma namucü. Rü nüma ja Ngechuchu nixĩ i tórü chogüruü̃ i Tupanape̱xewa tüxü̃ ixüünexẽẽcü. Rü jimaãxü̃́ nixĩ i jaxõgüxü̃.  Rü Tupana rü marü Ngechuchuxü̃ naxuneta na naxüãxü̃ca̱x ga jema puracü ga Tupana nüxna ãxü̃. Rü nüma ga Ngechuchu rü aixcuma Nanatüga naxĩnü rü najanguxẽẽ ga jema puracü jexgumarüü̃ ga Muĩsé meãma na naxüxü̃ ga jema puracü ga Tupana nüxna ãxü̃ na nüxna nadauxü̃ca̱x ga Tupanaãrü duü̃xü̃gü ga Judéugü.  Rü woo ga noxri rü Muĩséxü̃ nitaégacüüxẽẽ ga Tupana, notürü i nhu̱xma rü Muĩséarü jexera Ngechuchuxü̃ nixĩ i jataégacüüxẽẽxü̃. Rü wüxi ja ĩpata ja ngexwacax ixüxü̃nerüü̃ nixĩ, erü woo ngẽma ĩpatamaã tataãẽ, notürü ngẽma jexeraãcü nüxü̃ icua̱xüüxü̃ nixĩ i ngẽma ĩpataarü üruü̃.  Rü guxü̃nema ja ĩ rü nüxü̃́ nangẽxma i norü üruü̃. Notürü guxü̃ma i ṯacü i ngẽxmaxü̃, rü Tupana nixĩ ja naxücü.  Rü Muĩsé rü wüxi ga Tupanaãrü duü̃xü̃ ga aixcuma mexü̃ nixĩ jerü meã nüxna nadau ga Tupanaãrü duü̃xü̃gü ga Judéugü, jema Tupana namaã nüxü̃ ixuxü̃rüü̃. Rü nüma ga Muĩsé nixĩ ga jema duü̃xü̃gümaã nüxü̃ jaxuxü̃ ga nhuxãcü Tupana tá jixcüra nüxü̃ na rüngü̃xẽẽxü̃.  Notürü nüma ja Ngechuchu rü Muĩséarü jexera nixĩ erü Tupana Nanexü̃chi nixĩ. Rü nüma nixĩ i nüxna nadauxü̃ i guxü̃ma i ngẽma Tupanaãrü duü̃xü̃gü ixĩgüxü̃. Rü jixema rü ta Tupanaãrü duü̃xü̃gü tixĩgü ega aixcuma Ngechuchuaxü̃́ jaxõgügu rü taguma nüxü̃ rüxoegu. Rü Tupana nanaxwa̱xe na guxü̃guma Ngechuchumaã itaãẽgüxü̃ erü nüxü̃ tacua̱x na wüxi i ngunexü̃ rü tá taxca̱x nataeguxü̃ na wüxiwa namaã ingẽxmagüxü̃ca̱x. Tupanaãrü duü̃xü̃gü rü tá inarüngü̃ẽ  3:7-8 Rü ngẽmaca̱x i Tupanaãrü ore i ümatüxü̃wa rü nhanagürü i Naãẽ i Üünexü̃:“Rü nhu̱xma na nüxü̃ pexĩnüẽxü̃ i ngẽma Tupana pemaã nüxü̃ ixuxü̃, rü tama name na nüxü̃ pexoexü̃, jexgumarüü̃ ga na naxügüãxü̃ ga jema duü̃xü̃gü ga Tupanaxü̃ ügüxü̃ rü tama naga ĩnüẽxü̃ ga jexguma Muĩséwe naxĩxgu ga jema naãne ga ngextá taxúema íxãpataxü̃wa”.  Nüü̃ nadau 3:7  Rü jemaca̱x ga Tupana rü nhanagürü:“Rü jéma nixĩ ga chixexü̃ naxügüxü̃ ga nuxcümaxü̃güxü̃ ga perü o̱xigü jerü choxü̃ naxügü jerü tama choxü̃́ najaxõgüchaü̃. Rü jemaãcü nanaxügü woo 40 ga taunecügu nüxü̃ na nadaugüxü̃ ga jema mexü̃gü ga üünexü̃ ga nape̱xewa chaxüxü̃. 10  Rü jemaca̱x namaã chanu ga jema duü̃xü̃gü, rü nhacharügü nüxü̃: ‘Pema rü guxü̃guma chixexü̃guxicatama perüxĩnüẽẽcha, rü taguma penaxüxchaü̃ i ngẽma chanaxwa̱xexü̃ na penaxüxü̃’, nhacharügü nüxü̃. 11  Rü jemaca̱x nixĩ ga namaã chanuxü̃ ga jema duü̃xü̃gü, rü aixcumaxü̃chi namaã nüxü̃ chixu na tãũxü̃táma jema naãne ga noxri namaã ichaxunetaxü̃wa nangugüxü̃ na ngẽxma nangü̃ẽxü̃ca̱x”, nhanagürü ga Tupana. 12  Rü nhu̱xma Pa Chaueneẽgüx, rü name nixĩ i pegüna pedaugü na tama ngürüãchi pechixearü maxü̃ã́xü̃ca̱x, rü ngẽmagagu na nüxü̃ perüxoexü̃ na Tupana ja maxü̃cüaxü̃́ na pejaxõgüxü̃. 13  Notürü nhu̱xma pexü̃́ natauxchagu, rü name nixĩ na wüxichigü pegüaxü̃́ penangúchaü̃xẽẽxü̃ i guxü̃ i ngunexü̃gu na taxúema i petanüwa Tupanaxü̃ taxoxü̃ca̱x nagagu i ngẽma pecadu i pexü̃ womüxẽẽchaü̃xü̃. 14  Rü Cristuaxü̃́ tajaxõgü rü jemaãcü tanajaxu ga tórü maxü̃ ga noxrix. Rü ngẽxguma noxrirüü̃tama guxü̃guma meã nüxü̃́ jaxõgüechagu rü tama nüxü̃ rüxoegu, rü tá namaã tüxü̃́ nangẽxma i tachica i dauxü̃guxü̃ i naãnewa. 15  Notürü nhu̱xma nixĩ i namexü̃ na meãma jaxõgüxü̃. Rü ngẽmaca̱x i Tupanaãrü ore i ümatüxü̃wa rü nhanagürü:“Rü nhu̱xma na nüxü̃ pexĩnüẽxü̃ i ngẽma Tupana pemaã nüxü̃ ixuxü̃, rü tama name na nüxü̃ pexoexü̃, jexgumarüü̃ ga na naxügüãxü̃ ga jema duü̃xü̃gü ga tama Tupanaga ĩnüẽxü̃ ga jexguma Muĩséwe naxĩxgu ga jema naãne ga ngextá taxúema íxãpataxü̃wa”, nhanagürü. 16  ¿Rü texégü tixĩ ga guxema nüxü̃ ĩnüẽxẽ ga jema Tupana tümamaã nüxü̃ ixuxü̃, rü nhu̱xmachi tama Tupanaga ĩnüẽxẽ? Rü pemaã nüxü̃ chixu rü jemagü nixĩ ga jema duü̃xü̃gü ga Muĩsé Ejituanewa ínguxü̃xẽẽxü̃. 17  ¿Rü texémaã nixĩ ga nanuxü̃ ga Tupana ga 40 ga taunecügu? Rü pemaã nüxü̃ chixu rü namaã nanu ga jema duü̃xü̃gü ga chixexü̃ ügüxü̃. Rü jemaca̱x jema nachica ga ngextá taxúema íxãpataxü̃gu najue. 18  ¿Rü texégümaã nixĩ ga aixcumaxü̃chi inaxunetaxü̃ ga Tupana na tãũxü̃táma jema naãnewa nangugüxü̃ na jexma nangü̃ẽxü̃ca̱x? Rü pemaã nüxü̃ chixu, rü jemagü nixĩ ga jema duü̃xü̃gü ga tama naga ĩnüẽxü̃. 19  Rü ngẽmawa nüxü̃ tacua̱x na taxucürüwama jema naãne ga noxri Tupana namaã ixunetaxü̃wa nangugüxü̃ ga jema duü̃xü̃gü, jerü tama nüxü̃́ najaxõgü.

Notas