Mateu 10:1-42

10  Rü jexguma ga Ngechuchu, rü jema 12 ga norü ngúexü̃güca̱x naca. Rü nüxna naxãga rü nanaporaexẽẽ na ínawoxü̃ãxü̃ca̱x ga ṉg̱oxogü rü nameẽxẽẽãxü̃ca̱x ga duü̃xü̃gü ga iḏaaweexü̃ ga woo nanhuxraü̃xü̃ ga ḏaawe nüxü̃́ jexmaxü̃.  Rü nhaã nixĩ ga naẽ́gagü ga jema 12 ga Ngechuchuarü ngúexü̃gü ga imugüxü̃. Rü natanüwa rü Chimáũ ga Pedrugu ãẽ́gacü nixĩ ga naẽru ixĩxü̃. Rü to nixĩ ga Pedrueneẽ ga Ãdré. Rü to nixĩ ga Tiagu rü to nixĩ ga Tiagueneẽ ga Juã́ũ. Rü jema taxre rü Zebedéu nanegü nixĩgü.  Rü togü nixĩ ga Piripi, rü Baturuméũ, rü Tumé, rü Mateu ga Romaãrü ãẽ̱xgacüca̱x dĩẽruarü jauxwa puracüchirécü. Rü togü nixĩ ga Tiagu ga Arupéu nane, rü Tadéu.  Rü to nixĩ ga Chimáũ ga iporaãẽcüücü. Rü to nixĩ ga Juda ga Icarióti ga jixcama bexma cúãcü Ngechuchuxü̃ íxuaxü̃xü̃. Ngechuchu rü norü ngúexü̃güxü̃ nimugü na nüxü̃ janaxugüexü̃ca̱x ga norü ore  Rü Ngechuchu najamugü ga jema 12 ga norü ngúexü̃gü. Rü nüxna naxãga, rü nhanagürü: —¡Tãũxü̃táma natanüwa pexĩ i ngẽma duü̃xü̃gü i tama Judéugü ixĩgüxü̃! ¡Rü tãũxü̃táma Chamáriacü̱̃ã̱x i duü̃xü̃güarü ĩãnegüwa pexĩ!  —Notürü chanaxwa̱xe i ngẽma Judéugü i carnerugürüü̃ ijarütauxexü̃tanüwa pexĩ.  —¡Rü ngẽ́ma natanüwa nüxü̃ pejarüxu na marü jangaicaxü̃ ja Tupana na norü ãẽ̱xgacü jiĩxü̃!  —¡Rü penameẽxẽẽ̱x i ngẽma duü̃xü̃gü i iḏaaweexü̃! ¡Rü wena penamaxẽxẽẽ̱x i ngẽma duü̃xü̃gü i marü juexü̃! ¡Rü penameẽxẽẽ̱x i ngẽma duü̃xü̃gü i chaxünemaã iḏaaweexü̃! Rü ngẽma duü̃xü̃gü i ṉg̱oxogü nawa ngẽxmagüxü̃ ¡rü nüxü̃́ ípenawoxü̱̃x! Rü tama name i penaxãtanü ega texéxü̃ perümexẽẽxgu, erü pema rü pexü̃́ nangetanümare i ngẽma pora.  10:9-10 —¡Rü tãũxü̃táma ípeingearü dĩẽruã̱xgü na perü ṯacüca̱x petaxegüxü̃ca̱x rü bai i perü chacu i perü namawaü̃! ¡Rü wüxitama i pexchiru ípeinge, rü bai i perü chapatu, rü bai ja perü caxü̃chigüxü̃ ja naĩxmena̱xã ípeinge! Rü pemaã nüxü̃ chixu rü wüxi i puracütanüxü̃ rü name nixĩ i ngẽma duü̃xü̃ i nüxü̃́ napuracǘü̃xü̃tawa nachibü. 10  Nüü̃ nadau 10:9 11  —Rü ngẽxguma wüxi ja ĩãnewa rü e̱xna wüxi ja ĩãnexãcüwa pengugügu i pemax, ¡rü naxca̱x peda̱x i wüxi i duü̃xü̃ i mecümaxü̃! ¡Rü ngẽmaxü̃tagu perücho nhu̱xmatáta ipexĩãchi i ngẽma ĩãnewa! 12  —Rü ngẽxguma jima ĩpatagu pechocugu, rü meã tá nüxü̃ perümoxẽgü i ngẽma duü̃xü̃gü i ngẽ́ma ngẽxmagüxü̃ rü: “¡Tupana pexü̃ rüngü̃xẽẽ̱x!” nhaperügügü tá nüxü̃. 13  —Rü ngẽxguma ngẽma duü̃xü̃gü rü meã pexü̃ najau̱xgu rü Tupana tá nüxü̃ narüngü̃xẽẽ. Notürü ngẽxguma tama meã pexü̃ najau̱xgu i napatawa rü nhaperügügü tá nüxü̃: “Marü name i toxnamana taxĩ”, nhaperügügü tá. 14  —Rü ngẽxguma wüxi ja ĩwa rü e̱xna wüxi ja ĩãnewa duü̃xü̃gü tama meã pexü̃ jauxgügu rü tama nüxü̃ naxĩnüẽchaü̃gu i perü ore, ¡rü ípechoxü̃! Rü ngẽxguma ípechoxü̃gu, ¡rü meã pegü ipepagücutü i perü üxaxü̃cutü, na ngẽmawa nüxü̃ nacua̱xgüxü̃ca̱x na chixexü̃ na naxügüxü̃ i ngẽma duü̃xü̃gü! 15  —Rü aixcuma pemaã nüxü̃ chixu rü ngẽma ngunexü̃ i nagu nagúxü̃ i naãne, rü Chodomacü̱̃ã̱x rü Gomoracü̱̃ã̱x i duü̃xü̃güarü jexera Tupana tá nanapocue i ngẽma duü̃xü̃gü i tama meã pexü̃ jauxgüxü̃. Guxchaxü̃gü i tá ngupetüxü̃ 16  —Dücax, ãũcümaxü̃wa pexü̃ chamugü, ngẽxgumarüü̃ i carnerugüxü̃ aigütanüwa imugüxü̃rüü̃. ¡Rü ngẽmaca̱x penaxwa̱xe i ãxtapegürüü̃ pexuãẽgü, notürü muxtucugürüü̃ taxuü̃ma i chixexü̃ pexügü! 17  —¡Rü pegüna pedaugü! Erü duü̃xü̃gü rü tá pexü̃ ínajauxü̃, rü ãẽ̱xgacügüxü̃tawa tá pexü̃ nagagü na pexü̃ napocuexü̃ca̱x. Rü ngutaque̱xepataü̃gügu tá pexü̃ nic̱uaixgü. 18  —Rü chaugagu tá ãẽ̱xgacügü ja tacügüpe̱xewa pexü̃ nagagü. Rü ngẽmaãcü tá chauchigagu peidexagü nape̱xewa i ngẽma ãẽ̱xgacügü rü nape̱xewa i ngẽma duü̃xü̃gü i tama Judéugü ixĩgüxü̃. 19  —Notürü ngẽxguma ãẽ̱xgacügüpe̱xewa pexü̃ nagagügu na pexü̃ napocuexü̃ca̱x, ¡rü taxuü̃ca̱xtáma pexoegaãẽgü na ṯacümaã tá penangãxü̃xü̃ rü e̱xna ṯacüxü̃ tá namaã na peixuxü̃! Erü ngẽxguma nawa nanguxgu na peidexagüxü̃, rü Tupanaãẽ tá pexü̃ nangu̱xẽẽ na ṯacüxü̃ tá namaã peixuxü̃. 20  —Rü tãũxü̃táma pema nixĩ i peidexagüxü̃, notürü Tupanaãẽ i Üünexü̃ tá nixĩ i pewa idexaxü̃. 21  —Rü nügüeneẽgüwa rü tá nügü ínaxuaxü̃gü na ãẽ̱xgacügü jama̱xgüxü̃ca̱x. Rü ngẽxgumarüü̃ tá ta nanatügü rü naxãcügüxü̃ ínaxuaxü̃gü, rü naxãcügü rü nanatügüxü̃ tá ínaxuaxü̃gü na ãẽ̱xgacügü tüxü̃ ima̱xgüxü̃ca̱x. 22  —Rü chaugagu tá guxü̃ i duü̃xü̃gü pechi naxaie. Notürü jíxema aixcuma jaxõõmáxẽ i chorü ore rü tama choxü̃ ítáxe, rü jíxema tá tixĩ ja najaxúxe i ngẽma maxü̃ i taguma gúxü̃. 23  —Rü ngẽxguma wüxi ja ĩãnewa rü duü̃xü̃gü pexü̃ daixchaü̃gu, rü name nixĩ i peibuxmü ja jima ĩãnewa, rü náĩ ja ĩãnewa pexĩ. Rü aixcuma pemaã nüxü̃ chixu rü tautátama guxü̃ne ja Judéugüarü ĩãnewa pengugü naxü̃pa na chataeguxü̃ i chamax. 24  —Rü taxuü̃ma i wüxi i ngúexü̃ rü norü ngúexẽẽruü̃xü̃ narüjexera. Rü taxuü̃ma i wüxi i coriarü duü̃xü̃ rü norü corixü̃ narüjexera. 25  —Rü ngẽma norü ngúexẽẽruü̃xü̃ üpetüxü̃rüü̃ tátama nüxü̃ naxüpetü i ngẽma norü ngúexü̃. Rü ngẽma norü corixü̃ üpetüxü̃rüü̃ tátama nüxü̃ naxüpetü i ngẽma norü duü̃xü̃. Rü ngẽxguma duü̃xü̃gü rü ṉg̱oxo i Beuchebú choxü̃ nawogüegu, ¿rü nhuxãcü tá pexü̃ naxu i pemax? Name nixĩ na Tupanaxü̃ imuü̃ẽxü̃ 26  —Rü ngẽmaca̱x ¡tãṹ i nüxü̃ pemuü̃ẽxü̃ i ngẽma duü̃xü̃gü! Erü guxü̃ma i ngẽma cúãcü üxü̃ rü tá nango̱xoma. Rü guxü̃ma i ngẽma nhu̱xma duü̃xü̃güca̱x ẽxü̃guxü̃, rü jixcüra rü tá nüxü̃ nacua̱xgüama. 27  —Rü guxü̃ma i ngẽma pemaãxĩcatama nüxü̃ chixuxü̃, ¡rü meã duü̃xü̃güca̱x penango̱xẽẽ̱x! Rü guxü̃ma i ngẽma bexma pemaã nüxü̃ chixuxü̃, ¡rü tagaãcü guxü̃ i duü̃xü̃gümaã nüxü̃ peixu! 28  —¡Rü tãṹ i nüxü̃ pemuü̃ẽxü̃ i ngẽma duü̃xü̃gü i pexü̃ daixchaü̃xü̃! Erü taxünexü̃xĩcatama nima̱xgü. ¡Notürü name nixĩ i nüxü̃ pemuü̃ẽ ja jima Tupana! Erü nüma nüxü̃́ nangẽxma i pora na jamáãxü̃ca̱x i pexene rü na napocuãxü̃ca̱x i peãẽ rü ta i ngẽ́ma ngextá ṉg̱oxogüxü̃ ínapocuxü̃wa. 29  —¿Tama e̱xna wüxitachinü i dĩẽrugu namaã petaxe i taxre i werixacügü? Notürü bai i wüxi i ngẽma werixacü rü nhaxtüanegu nangu, ega tama nanaxwa̱xegu ja Penatü ja Tupana. 30  —Rü woo i pejae rü Tupana rü wüxichigü rü najaxugü, rü nüxü̃ nacua̱x na nhuxre ngẽxmaxü̃. 31  —Rü ngẽmaca̱x ¡tãṹ i pemuü̃ẽxü̃! Erü pema rü muxü̃ma i werixacügüarü jexeraxü̃chi pexü̃ nangechaü̃ ja Tupana. Jíxema duü̃xü̃güpe̱xewa tügü ixuxe na Ngechuchu ja Cristuarü duü̃xü̃gü tiĩxü̃ 32  —Rü guxãma ja texé i nhama i naãnewa i duü̃xü̃güpe̱xewa tügü ixuxe na chorü duü̃xü̃ tiĩxü̃, rü chama rü tá ta Chaunatü ja dauxü̃gucüpe̱xewa tüxü̃ chixu na chorü duü̃xü̃ tiĩxü̃ i tümax. 33  —Notürü texé ja nhama i naãnewa i duü̃xü̃güpe̱xewa tügü ixuxe na tama chorü duü̃xü̃ tiĩxü̃, rü chama rü tá ta Chaunatü ja dauxü̃gucüpe̱xewa tüxü̃ chixu na tama chorü duü̃xü̃ tiĩxü̃ i tümax. Ngechuchugagu nixĩ i jatojexü̃ i duü̃xü̃gü 34  —Rü tama name i nagu perüxĩnüẽ na núma chaxũxü̃ na guxü̃ i duü̃xü̃gü rü wüxigu naxĩnüẽxü̃ca̱x. Notürü pemaã nüxü̃ chixu rü núma chaxũ na chaugagu jatojexü̃ca̱x i duü̃xü̃gü. 35  —Rü nuã chaxũ na wüxi ja jatü rü tama nanatümaã wüxigu naxĩnüxü̃ca̱x, rü wüxi i paxü̃ rü tama naẽmaã wüxigu naxĩnüxü̃ca̱x, rü wüxi i naneã̱x rü tama ngĩ̱xẽmaã na wüxigu naxĩnüxü̃ca̱x. 36  —Rü ngẽmaãcü wüxi ja ĩwa, rü nügütanüxü̃maã tátama naxuwanüã̱xgü. 37  —Rü jíxema texé ja choxü̃ na tangechaü̃xü̃ãrü jexera tümanatüxü̃ rü e̱xna tümaẽxü̃ ngechaü̃xẽ, rü taxucürüwama chorü duü̃xü̃ tixĩ. Rü jíxema texé ja choxü̃ na tangechaü̃xü̃ãrü jexera tümanexü̃ rü e̱xna tümaxãcüxü̃ ngechaü̃xẽ, rü taxucürüwama chorü duü̃xü̃ tixĩ. 38  —Rü jíxema tama jaxna namaã ĩnüxẽ i ngẽma guxchaxü̃gü i chaugagu tümaca̱x ínguxü̃ rü ngẽmaãcü chawe rüxũxẽ, rü taxucürüwama chorü duü̃xü̃ tixĩ. 39  —Rü texé ja tügü maxẽẽchaü̃xẽ rü tá itajarütaxu. Notürü texé ja chauxca̱x juxe rü tá tanajaxu i maxü̃ i taguma gúxü̃. Ãmarechiga 40  —Rü texé ja pexü̃ jaxúxe rü choxü̃ nixĩ i tajaxuxü̃. Rü texé ja choxü̃ jaxúxe rü jima núma choxü̃ mucü ja Chaunatüxü̃ nixĩ i tajaxuxü̃. 41  —Rü texé ja wüxi i orearü uruü̃ i Tupana ngẽ́ma muxü̃xü̃ jaxúxe, rü ngẽmatama ãmare i wüxi i orearü uruü̃ jaxuxü̃raü̃xü̃ tátama tajaxu. Rü texé ja wüxi i jatü i mecümaxü̃xü̃ jaxúxe erü namecüma, rü ngẽmatama ãmare i wüxi i jatü i mecümaxü̃ jaxuxü̃raü̃xü̃ tátama tajaxu. 42  —Rü texé ja wüxi i copuãcu i dexá i ga̱u̱xchiüxü̃ nüxna ãxẽ i ngẽxü̃rüüxü̃ i chorü buxü̃gü i chawe rüxĩxü̃, rü aixcumaxü̃chi tá tanajaxu i tümaãrü ãmare —nhanagürü ga Ngechuchu.

Notas