Colosenses 3:1-25

3  Rü ñu̱xma nax Cristu wena maxü̃xü̃rüxü̃ rü pema pexü̃́ nangẽxma i maxü̃ i ngexwaca̱xü̃xü̃. Rü ngẽmaca̱x name nixĩ i naxca̱x pedau i ngẽma mexü̃gü i daxũguxü̃ i naanewa ngẽxmaxü̃ i ngextá Cristu Tupanaarü tügünecüwawa írütoxü̃wa.  Rü name nixĩ i nagu perüxĩnüe i ngẽma daxũguxü̃ i naanewa ngẽxmagüxü̃ rü tama ngẽma ñoma i naanewa ngẽxmagüxü̃.  Yerü yema nũxcümaü̃xü̃ ga perü maxü̃ rü marü nayu. Rü ñu̱xma rü Cristugagu Tupana pexna nanaxã i maxü̃ i ngexwaca̱xü̃xü̃.  Rü nümatama ya Cristu nixĩ i pexü̃ namaxẽxẽẽxü̃. Rü ngẽxguma wena núma naxũxgu, rü pema rü namaxã tá pengóe, rü naxrüxü̃ tá pimexẽchi. Nũxcümaü̃xü̃ i maxü̃ rü ngexwaca̱xü̃xü̃ i maxü̃  Rü ñu̱xma rü name nixĩ i nüxü̃ perüxoe i guxü̃ma i ñoma i naanearü chixexü̃ i pewa ngẽxmaxü̃. Rü tama name i pema̱xna nai i ngexü̃maxã pemaxẽ, rü tama name i petena nai ya yatümaxã pemaxẽ. Rü tama name i penaxü i pexenearü ngúchaü̃ rü bai i nagu perüxĩnüemarexü̃. Rü tama name i pexü̃́ nangúchaü̃ i ta̱xacürü to i chixexü̃gü. Rü tama name i pexaüexü̃, erü yíxema ngẽma nacüma tüxü̃́ ngẽxmaxe rü namaxã tatupanaã̱x.  Rü ngẽma chixexü̃gügagu tá ínangu i Tupanaarü poxcu naxca̱x i ngẽma duü̃xü̃gü i tama naga ĩnüexü̃.  Rü pema ga ü̃pa rü penaxü ga yema chixexü̃gü, rü yemaacü pemaxẽ.  ¡Natürü i ñu̱xma rü nüxü̃ perüxoe i guxü̃ma i ngẽma nax pegüchi pexaiexü̃, rü pegümaxã penuexü̃, rü chixexü̃gu pemaxẽxü̃, rü pegümaxã peguxchigagüxü̃, rü guxü̃ma i ngẽma chixexü̃ i dexa i nüxü̃ pixuxü̃!  Rü tama name i pegümaxã pidorae, erü marü ípenata̱x ga nũxcümaü̃xü̃ ga pecüma rü guxü̃ma ga yema chixexü̃gü ga ü̃pa pexügüxü̃. 10  Rü ñu̱xma rü marü penayaxu i ngexwaca̱xü̃xü̃ i perü maxü̃ rü ngexwaca̱xü̃xü̃ i duü̃xü̃gü pixĩgü. Rü guxü̃ i ngunexü̃gu rü Tupana pexü̃ ningexwacaxü̃xẽẽchigü nax yexeraãcü naxrüxü̃ pimexü̃ca̱x rü yexeraãcü nüxü̃ pecuáxü̃ca̱x ya Tanatü ya Tupana ya maxü̃ tüxna ãcü. 11  Rü ñu̱xma rü Tupanape̱xewa rü nüetama nixĩ ega Yudíu quixĩxgu rü ẽ̱xna tama. Rü nüetama nixĩ ega ícuwiecha̱xmüxü̃pe̱xechiraü̃gu rü ẽ̱xna tama. Rü nüetama nixĩ ega ta̱xacürü nachixü̃anecüã̱x i duü̃xü̃ quixĩxgu, rü ẽ̱xna duü̃xü̃ i tama poperaxü̃ icuáxü̃ quixĩxgu. Rü nüetama nixĩ ega wüxi i mugüruxü̃ quixĩxgu, rü ẽ̱xna taxúxearü duü̃xü̃ quixĩxgu. Erü ñu̱xma rü guxü̃arü yexera tüxü̃́ mexü̃ nixĩ nax Cristu rü guxü̃arü yora yixĩxü̃ rü guxü̃wa nangẽxmaxü̃. 12  Rü ñu̱xma ya Tupana rü pexü̃ nangechaü̃ i pema rü pexü̃ nidexechi nax noxrü pixĩgüxü̃ca̱x. Rü ngẽmaca̱x name nixĩ i nagu pexĩ i ngẽma mexü̃ i nacümagü, rü pexü̃́ nangechaü̃tümüü̃gü i duü̃xü̃gü, rü namaxã pemecümagü, rü taguma pegü picua̱xüü̃gü rü tama penuxwa̱xegü, rü yáxna pexĩnüe ega guxchaxü̃ pexca̱x ínguxgu. 13  Rü name nixĩ i wüxichigü i pema pegümaxã yáxna pexĩnüe. Rü ngẽxguma chi pegümaxã penuegu, rü name nixĩ i pegüxü̃́ nüxü̃ perüngü̃ma. Rü yexgumarüxü̃ ga tórü Cori pexü̃́ nüxü̃ iyanangümaxü̃ i perü chixexü̃gü, rü ngẽxgumarüxü̃ ta i pema rü name nixĩ i tüxü̃́ nüxü̃ iperüngüma i tümaarü guxchaxü̃gü. 14  Rü guxü̃arü yexera mexü̃ nixĩ nax pegü pengechaü̃güxü̃. Erü ngẽxguma aixcüma pegü pengechaü̃gügu rü wüxigu tá perüxĩnüe, rü pegümaxã tá pemecümagü. 15  Rü name nixĩ nax pewa nangẽxmaxü̃ i ngẽma taãxẽ i Cristu pexna ãxü̃ nax ngẽmaãcü aixcüma pegü pengechaü̃güxü̃ca̱x. Yerü yemaca̱x nixĩ ga Tupana pexü̃ dexü̃ nax wüxitama i duü̃xü̃gü pixĩgüxü̃ca̱x rü mea wüxigu perüxĩnüexü̃ca̱x. Rü name nixĩ i Tupanana moxẽ pexãgü. 16  Rü name nixĩ i guxü̃guma peãẽwa nangẽxma i Cristuarü ore i taãxẽ pexna ãxü̃. Rü name nixĩ i nüxü̃ pecuáãcüma ngẽma oremaxã pegü pengúexẽxẽ rü pegü pixucu̱xẽgü. Rü name nixĩ i Tupanana moxẽ pexãgüãcüma nagu pewiyaegü i naguxü̃raü̃xü̃ i norü wiyaegü. 17  Rü guxü̃ma i ngẽma pexüxü̃ rü nüxü̃ pixuxü̃ rü name nixĩ i tórü Cori ya Ngechuchuégagu penaxü rü naégagu Tanatü ya Tupanana moxẽ pexãgü. Ngẽma Tupana naxwa̱xexü̃ nax naxügüãxü̃ i ngẽma yaxõgüxü̃ 18  Pa Ngexü̃gü i Ãtegüxü̃x, rü name nixĩ i petega pexĩnüe. Erü woetama ngẽma nixĩ i mexü̃ nax penaxüxü̃ erü tórü Cori ya Cristuarü duü̃xü̃gü pixĩgü. 19  Pa Yatügü i Ãma̱xgüxü̃x, rü name nixĩ i ngĩxü̃ pengechaü̃gü i pema̱xgü. Rü tama name nax ngĩmaxã pechixecümagüxü̃. 20  Pa Buxü̃güx, rü name nixĩ i guxü̃wama penatü rü peéga pexĩnüe, erü ngẽma nixĩ i namaxã nataãẽxü̃ ya tórü Cori. 21  Pa Papágüx, rü tama name i penanuexẽxẽ i pexacügü. Erü ngẽxguma ngẽmaãcü penaxü̱xgux rü ngürüãchi tá nüxü̃́ nawa̱xtümüxü̃ i ngẽxguma cunaxucu̱xẽgu. 22  Pa Duü̃xü̃güx i Coriã̱xgüxü̃x, rü name nixĩ i guxü̃wama naga pexĩnüe i perü corigü i ñoma i naanewa pemaxã icua̱xgüxü̃. Rü tama name i pexü̃ nadaugüguxicatama mea pepuracüe nax ngẽmaãcü penataãẽxẽẽxü̃ca̱x. Natürü name nixĩ i mexü̃ i perü ngúchaü̃maxã mea pepuracüe erü tórü Cori ya Tupanaxü̃ pemuü̃e. 23  Rü guxü̃ma i ngẽma perü puracü i pexüxü̃wa rü name nixĩ i perü ngúchaü̃maxã penaxü ñoma tórü Cori ya Cristuaxü̃́ pepuracüexü̃rüxü̃ rü tama i duü̃xü̃güaxü̃́. 24  Rü marü nüxü̃ pecua̱x rü daxũguxü̃ i naanewa rü tórü Cori ya Cristu tá pexna nanaxã i perü ãmare i maxü̃ i taguma gúxü̃. Erü yimá Cristu ya aixcüma perü Cori ixĩcüaxü̃́ nixĩ i pepuracüexü̃. 25  Natürü yíxema chixexü̃ üxe rü tá ta tanayaxu i tümaarü natanü naxca̱x i ngẽma chixexü̃ i taxüxü̃, rü aixcüma Tupana tá tüxna naca naxca̱x i ngẽma taxüxü̃. Erü nüma ya Tupana rü taxúexü̃ma naxüpetümare.

Notas