Ester 2:1-23

2  Rü yexguma marü inangüxmüguwena ga nüma ga ãẽ̱xgacü ga Achuéru, rü ngĩxna nacua̱xãchi ga naxma̱x ga Báti, rü nagu narüxĩnü ga yema mu ga nüma naxümatüxü̃gagu nax tagutáma wena ngĩxü̃ nadauxü̃.  Rü yexguma ga yema norü ngü̃xẽẽruü̃gü rü ñanagürügü nüxü̃: —Name nixĩ i cuxü̃́ ngĩxca̱x tadaugü i pacügü i mexẽchicü i taguma yatüxü̃ cua̱xgücü.  ¡Ẽcü nüxü̃ naxuneta i duü̃xü̃gü i wüxichigü i naane i namaxã icucuáxü̃wa nax ngẽma pacügü i mexẽchicü i taguma yatüxü̃ cua̱xcü ngĩxü̃ idexechixü̃ca̱x rü nua curü ngexü̃güpata i Chúchawa ngĩxü̃ nagagüxü̃ca̱x! Rü ñu̱xũchi name nixĩ ya yima ngexü̃güpataarü dauruxü̃ ya Egái ngĩxna nadau i ngẽma pacügü nax ngĩxü̃ yanga̱xãẽgüxü̃ca̱x.  Rü ngẽma pacü i yexera curü me ixĩcü, Pa Ãẽ̱xgacüx, rü ngẽma tá iyixĩ i cuxma̱x ixĩcü ngĩchicüxü i Báti —ñanagürügü. Rü yema ĩnü rü norü me nixĩ ga ãẽ̱xgacü, rü yemaacü nanaxü.  Rü Chúchawa ga ãẽ̱xgacüpatawa napuracü ga wüxi ga Yudíu ga Bẽyamíü̃tanüxü̃ ga Maduquéu ga naéga. Rü nüma rü Yaí nane nixĩ, rü Chimí rü Chíx tixĩ ga norü o̱xigü.  Rü nüma ga Maduquéu rü natanüwa nayexma ga yema muxü̃ma ga Yudíugü ga Nabucudonochó Yerucharéü̃wa ígaxü̃xü̃ wüxigu namaxã ga Yeconía ga Yudáanecüã̱xarü ãẽ̱xgacü ixĩcü.  Rü nüma ga Maduquéu rü nüxü̃́ iyexma ga wüxi ga nanepüxacü ga guxü̃wama ta̱xcucü. Rü ngĩéga rü Adachá rüe̱xna Ité nixĩ. Rü ngĩma rü imechametüxüchi rü ngĩxĩne rü namexẽchi.  Rü yexguma naxunagügu ga ãẽ̱xgacüarü mu ga pacü ngĩxü̃ nax nanutaque̱xegüxü̃chiga, rü mucüma ga pacü ngĩxü̃ nanutaque̱xegü nagu ga ãẽ̱xgacüpata ga Chúchawa yexmagüne. Rü pacügüarü dauruxü̃ ga Egáime̱xẽwa iyexmagü. Rü yema pacügütanüwa ta iyexma ga Ité.  Rü nüma ga Egái ga yema pacügümaxã icua̱xcü rü poraãcü norü me iyixĩ ga Ité. Rü yemaca̱x ga nüma ga Egái rü noxtacüma ngĩxü̃ nayanga̱xãxẽ rü memaexü̃ ga õna ngĩxna naxã. Rü ngĩxü̃ naxuneta ga 7 ga ngexü̃gü ga ãẽ̱xgacüpatawa puracüecü ga nüxü̃ rücua̱xmaegücü nax yema Iténa daugüxü̃ca̱x. Rü yema rümemaexü̃ ga ucapuwa ngĩxü̃ nagagü nax yéma nayexmaxü̃ca̱x ga ngexü̃güpatawa. 10  Natürü ngĩma ga Ité rü tama ngĩgü iyaxu nax Yudíu yixĩxü̃ rü tama ngĩgü iyaxu ga texétanüxü̃ nax yixĩxü̃. Yerü yemaacü ngĩxü̃ naxuxcu̱xẽ ga Maduquéu nax tama ngĩgü yaxuxü̃ca̱x. 11  Rü nüma ga Maduquéu rü guxü̃ma ga ngunexü̃gu rü Itéxü̃ ínayadauxü̃, rü naã̱xtüwa naxũũxü̃ ga guma ĩpata ga pacügüxü̃ nagu ngĩxü̃ namugüne nax nüxü̃ nacuáxü̃ca̱x rü aixcüma mea ngĩxna nadaugü. 12  Rü guxcüma ga ngẽma pacügü ga yéma yexmagücü rü 12 ga tauemacü nixĩ ga ngĩxü̃ yamexẽẽgüxü̃. Rü 6 ga tauemacü nixĩ ga míraarü chíxü̃maxã ngĩxü̃ yachaxünegüxü̃, rü 6 ta ga tauemacü nixĩ ga pumaramaxã rü chaxüneruü̃maxã ngĩxü̃ yachaxünegüxü̃. Rü yemawena rü wüxichigü ga pacü rü ãẽ̱xgacü ga Achuérupe̱xewa yaxũchigü. 13  Rü wüxichigü ga pacü rü guma ngea̱xgüpatawa inayaxu ga ngĩxchiru rü ngĩchagügü ga ngĩma nanaxwa̱xexü̃, rü yemamaxã nixĩ ga ãẽ̱xgacüpe̱xewa yaxũchigüxü̃. 14  Rü wüxichigü ga pacü rü chütacü nixĩ ga ãẽ̱xgacüxü̃tawa naxũxü̃, rü moxü̃ãcü pa̱xmama nixĩ ga nataeguxü̃, rü to ga ucapugu ngĩxü̃ nimugüetanü ga guma pacügüpatawa. Rü guma pacügüpata rü Chaagáme̱xẽwa nixĩ ga nayexmaxü̃. Rü nüma ga Chaagá rü ãẽ̱xgacüarü duü̃xü̃ ga mexü̃ nixĩ, rü ãẽ̱xgacüma̱xgüarü dauruxü̃ nixĩ. Rü yemawena rü wüxichigü ga yema pacü rü taguma wena ãẽ̱xgacüpe̱xewa ngĩxü̃ nagagü, natürü yexguma nüma nanaxwa̱xegu ga ãẽ̱xgacü nax naxü̃tawa ngĩxü̃ nagagüxü̃ ga yema pacü ga norü me ixĩcü rü naxü̃tawa ngĩxü̃ nagagü. 15  Rü ngĩma ga Ité ga Maduquéueya̱x ga Abiyáixacü, rü yexguma ngĩwa nanguxgu nax ãẽ̱xgacüpe̱xewa ngĩxü̃ nagagüxü̃, rü ngĩma rü inayaxu ga yema Egái ga pacügüarü dauruü̃arü ucu̱xẽ. Rü meama ngĩgü inga̱xãxẽ yema ngĩmaxã nüxü̃ yaxuxü̃rüxü̃. Rü yema naigü ga pacügü rü poraãcü ngĩmaxã itaãẽgü ga yexguma ngĩxü̃ nadaugügu. 16  Rü yexguma marü 7 ga taunecü ãẽ̱xgacü yixĩxgu ga Achuéru, rü meama norü 10 ga tauemacü ga Tebéxgu ãégacügu* nixĩ ga ãẽ̱xgacüpatawa Itéxü̃ nagagüxü̃ naxü̃tawa ga Achuéru. 17  Rü yexguma ngĩxü̃ nada̱u̱xgu ga Achuéru rü poraãcü nüxü̃́ ingúchaü̃ guxcü ga naigü ga pacüarü yexera. Rü yemaca̱x ngĩeruwa nayanga̱xcuchi ga yema nga̱xcueruxü̃ ga ãẽ̱xgacüma̱xca̱x ixĩxü̃, rü ngĩxü̃ naxuneta nax naxma̱x yixĩxü̃ ngĩchicüxü ga Báti. 18  Rü yemawena nüma ga ãẽ̱xgacü rü ngĩmaxã napetae rü taxü̃ma ga peta naxü. Rü nüxna naxu ga guxü̃ma ga yema ãẽ̱xgacüpatawa puracüexü̃ rü ñu̱xũchi yema norü ngúchaü̃maxã ãẽ̱xgacüaxü̃́ puracüexü̃. Rü nanaxüetanü, tümaca̱x ga naigü ga ĩanecüa̱x ga ãẽ̱xgacüaxü̃́ naxütanügüxe. Rü muxü̃ma ga ãmaregü duü̃xü̃güna naxã. 19  2:19-20 Rü ngĩma ga Ité rü yexguma nabuxgucürüwatama Maduquéuga ixĩnü. Rü taxúema ngĩxü̃ tacua̱x nax Nge̱xtácüã̱x yixĩxü̃ rü texétanüxü̃ yixĩxü̃, yerü ga Maduquéu rü yemaacü ngĩxü̃ naxuxcu̱xẽ nax tama ngĩgü yaxuxü̃ca̱x. Rü yexguma guma ngexü̃güpataarü tochiãwa ngĩxü̃ nagagügu ga yema pacügü, rü nüma ga Maduquéu rü guma ãẽ̱xgacüpataarü ĩã̱xü̃tawa narüto. 20  Nüü̃ nadau 2:19 21  Rü wüxi ga ngunexü̃ ga yexguma Maduquéu ãẽ̱xgacüpataarü ĩã̱xwa dauxü̃taegu rü nüxü̃ naxĩnü ga taxre ga ĩã̱xarü dauruü̃gü ga Bigatáü̃ rü Tére ga nugaãcü nügümaxã idexagüxü̃ nachigagu nax ñuxãcü tá ãẽ̱xgacü ga Achuéruxü̃ yama̱xgüxü̃. 22  Rü yexguma yemaxü̃ nacua̱xgu ga Maduquéu rü ãẽ̱xgacü naxma̱x ga Itémaxã nüxü̃ nixu ga ãẽ̱xgacüxü̃ nax yama̱xgüchaxü̃xü̃. Rü ngĩma ga Ité rü ãẽ̱xgacümaxã nüxü̃ iyaxu ga yema Maduquéu ngĩmaxã nüxü̃ ixuxü̃. 23  Rü nüma ga ãẽ̱xgacü rü naxca̱x ínicagüchigü nachiga ga yema nax yama̱xgüchaxü̃xü̃. Rü nüxü̃ nacuáchiga nax aixcüma yixĩxü̃ ga yema, rü yemaca̱x nanawẽxgünaxã ga yema taxre ga yatügü. Rü guxü̃ma ga yema ngupetüxü̃ rü ãẽ̱xgacüpe̱xewatama nanaxümatü nagu ga yema popera ga nagu naxümatüxü̃ ga yema ãẽ̱xgacügü üxü̃.

Notas

2:16 Enéro.