Timbá i̱yi̱i̱ʼ rí na̱jkha̱ inún Corintios 15:1-58

  • Rí xóo nigabi̱i̱ Cristo (1-11)

  • Rí magabi̱ín xa̱bu̱ nambáyulúʼ muguaʼdáá fe (12-19)

  • Rí nigabi̱i̱ Cristo nasngájma rí magabi̱ín xa̱bu̱ (20-34)

  • Xuñúnʼ xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ kúwá mekhuíí (35-49)

  • Xuwiʼ rí tsékháñuu nditháan ga̱jma̱a̱ mbá rí xíga (50-57)

  • Guguaʼdáá má xúʼko̱ rí mu̱ni̱ náa ñajuunʼ Tátá (58)

15  A̱ngui̱nʼ, rí xúgi̱ na̱ni̱ marmáʼáan a̱jkia̱la ajngáa májánʼ rí ni̱tala dí ikháanʼla nindrígú, rúʼko̱ nimbáyala mu muguajún gújkhúʼ.  Ma̱ngaa naʼni káwáanʼ ajngáa rí ni̱tala á mu nunimbáníí má xúʼko̱. Á mu na̱nguá, nda̱a̱ má numuu rí nunimbala kuya̱a̱ Jesús.  Numuu rí timbá dí ni̱tala dí nigruígú mangúún: Rí Cristo nikháñuu ga̱jma̱a̱ aʼkhá ndrígúlú, xó má eʼthí náa Kiʼnirámáʼ;  rí nijuiʼdi̱i̱ ga̱jma̱a̱ dí nigabi̱i̱* índo̱ niʼni ajtsú mbiʼi xó má eʼthí náa Kiʼnirámáʼ,  nisngájmaminaʼ náa Cefas* ma̱ngaa nda̱wa̱á náa bi̱ mbá Gu̱wi̱i̱nʼ ejmi̱i̱n.  Nda̱wa̱á nisngájmaminaʼ náa inún itháan rí mbá 500 a̱ngiu̱lú, mbaʼin rí ikhiin kúwá xóó ga̱jma̱á ni̱ndxu̱lú rí mbiʼi xúgi̱ maski má tikhuun nikháñún má.  Nda̱wa̱á nisngájmaminaʼ náa Santiago ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á náa xúgíinʼ apóstoles.  Nda̱wa̱á kayuuʼ nisngájmaminaʼ náa ikhúúnʼ xóo índo̱ ni̱ndxu̱ʼ mbáa ada̱ bi̱ xóó ndayóoʼ giu̱u̱n maxtáa.  Ikhúúnʼ ni̱ndxu̱ʼ bi̱ itháan chíʼgíiʼ náa apóstol ga̱jma̱a̱ rakáʼyoʼ magumbiʼyuʼ apóstol, numuu rí ni̱ni̱ gíníin xa̱bi̱i̱ Dios. 10  Numuu rí májánʼ wéñuuʼ a̱jkiu̱u̱n Dios ikha jngóo ni̱ndxu̱ʼ apóstol. Ga̱jma̱a̱ rí májánʼ wéñuuʼ a̱jkiu̱u̱n Dios dí nisngájmuʼ tánindxu̱u̱ ndíí, numuu rí niñajunʼ itháan ki xóo xúgíinʼ ikhiin. Mú raʼkháa ikhúúnʼ, nindxu̱u̱ rí májánʼ wéñuuʼ a̱jkiu̱u̱n Dios dí rígá náa ikhúúnʼ. 11  Ikha jngóo, tséʼniuu á mu ikhúúnʼ o ikhiin, ikhaa má rí etaráʼaxu ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ xó má ikháanʼ ni̱jkua̱nú ninimbala. 12  Mú, á mu nijuiʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ numuu Cristo rí ikhaa nigabi̱i̱* náa majñúnʼ wajinʼ, xú káʼnii rí tikuáanʼ nu̱ta̱ dí xágabi̱ín bi̱ nikháñúún rá. 13  Á mu xágabiín bi̱ nikháñúún ma̱ngaa má Cristo tágabi̱i̱.* 14  Á mu rí Cristo tágabi̱i̱,* ndíí má nindxu̱u̱ dí nuʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ fe ndrígála nindxu̱u̱ ndíí. 15  Nuʼthá rí minduwaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Dios, numuu dí nuʼthá rí ikhaa niʼnigabi̱i̱* Cristo, á mu gajkhun rí tségabi̱ín bi̱ nikháñúún ikhaa táʼnigabi̱i̱ Cristo. 16  Á mu bi̱ nikháñúún xágabiín,* Cristo ma̱ngaa tágabi̱i̱. 17  Ma̱ngaa á mu Cristo tágabi̱i̱,* fe ndrígála tséjmaa; kaʼníí kúwáanʼ náa aʼkhá ndrígála. 18  Mú mangiin bi̱ nikháñúún ga̱jma̱a̱ numuu Cristo nikháñúún asndu kámuu. 19  Á mu i̱ndó xúgi̱ kua̱ʼthi̱i̱n Cristo, phú migínáánʼlú. 20  Numuu rí nduʼyáá dí Cristo nindxu̱u̱ bi̱ nitujxi̱i̱* náa majñúnʼ wajinʼ, ikhaa ninindxu̱u̱ ginii kayuuʼ* bi̱ nitujxi̱i̱ náa bi̱ nikháñúún. 21  Xó má rí nakháñulú na̱ʼkha̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa xa̱bu̱, xúʼko̱ má rí magabi̱ín* bi̱ nikháñún na̱ʼkha̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa xa̱bu̱. 22  Ga̱jma̱a̱ numuu Adán xúgíinʼ nakháñún, xúʼko̱ má ga̱jma̱a̱ numuu Cristo xúgíinʼ mbuya. 23  Mámbá gárigá xó má kaʼyoo: Cristo xóo bi̱ giʼnii, nda̱wa̱á bi̱ kaʼñún Cristo índo̱ ikhaa gáʼkha̱a̱.* 24  Índo̱ gámbá, Jesús maxnájxi̱i̱ rí niʼtáñajunʼ náa Anu̱u̱ bi̱ nindxu̱u̱ Dios ndrígóo, índo̱ gáʼni gámbíin xúgíinʼ xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ nutañajunʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ guáʼdáá tsiakii. 25  Numuu rí ikhaa kaʼyoo maʼtáñajunʼ asndu índo̱ Dios gágrui̱gi̱i̱n xúgíinʼ xa̱bu̱ bi̱ sia̱nʼ náa agoo rajkhúu. 26  Dí nakháñulú bi̱ nindxu̱u̱ xóo mbáa bi̱ sia̱nʼ gajmiúlú bi̱ naguanúu iwáá kayuuʼ, maguma gámbáa. 27  Numuu rí Dios “nigrui̱ga̱ xúgíʼ náa agoo rajkhúu mu maʼtáñajunʼ”. Mú índo̱ ikhaa naʼthí rí xúgíʼ nigrui̱ga̱ mu maʼtáñajunʼ, nakujmaa kaʼwu rí tséʼthí ga̱jma̱a̱ numuu bi̱ nigrui̱ga̱. 28  Índo̱ ikhaa gáʼtáñajunʼ xúgíʼ dí rígá, ikhú Ada̱ maniñamina̱ʼ mu maʼtáñajuunʼ bi̱ nigruiga̱ xúgíʼ náa ikhaa, mu xúʼko̱ Dios mani̱ndxu̱u̱ xúgíʼ náa xúgíinʼ xa̱bu̱. 29  Á mu raʼkháa xúʼko̱ nindxu̱u̱, ndiéjunʼ gákánúún bi̱ majngún iyááʼ á mu rí makhañúún xá. Á mu rí xa̱bu̱ bi̱ nikháñúún xágabi̱i̱n,* náá numuu rí najngún iyááʼ á mu makhañúún xá. 30  Náá numuu rí kuwáanʼ mangáanʼ ga̱jma̱a̱ gamíi xúgíʼ mbiʼi rá. 31  Tsejtsí mbiʼi xtáá xawii makhañúʼ. Rígi̱ nindxu̱u̱ gajkhun a̱ngui̱nʼ, xó má gagi dí gúʼdoo náa ikháanʼla bi̱ nakumala kuya̱a̱ Cristo Jesús bi̱ nindxu̱u̱ Tátá ndrígúlú. 32  Xó má eʼwíinʼ xa̱bu̱,* xúʼko̱ má ikhúúnʼ nixmínaʼ gajmíʼ xujkhú xáná náa Éfeso, ndiéjunʼ gámbáyúʼ rá. Á mu rí bi̱ nikháñún xáguájxu̱u̱nʼ,* “guphiʼtsu ga̱jma̱a̱ guʼwa̱a̱n, numuu rí gájtsíí makañúlú”. 33  Xúniʼñámíjná rí maguma nduwáanʼla. Rí mambajxála gajmiála bi̱ nuni̱ dí raʼkhí, maʼni rí muniʼñááʼ ru̱ni̱ rí májánʼ.* 34  Gundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxa̱la ga̱jma̱a̱ gunila rí nindxu̱u̱ májánʼ, xúnila aʼkhá, numuu rí tikhuun na̱nguá guáʼdáá ku̱ma̱ ndrígóo Dios. Na̱tala rígi̱ mu mati̱ya̱la. 35  Mú mbáa maʼthí: “Xú káʼnii gándoo gágabiín* bi̱ nikháñún rá. Xú káʼnii xuñúnʼ gáguwáánʼ ga̱jma̱a̱ xá.” 36  ¡Skágunʼ! Rí natadu ginii ndayóoʼ makhañúu mu makráʼaan.* 37  Tsítadu mbá rí xóo ni̱ʼkha̱ má,* rí natadu nindxu̱u̱ mbá tsígáʼ, tséʼniuu á mu nindxu̱u̱ tsígooʼ trigo o i̱mba̱ tsígáʼ, 38  mú Dios naʼni mbaja̱a̱ xó má ikhaa eyoo ga̱jma̱a̱ mámbá rí na̱jkha̱ ra̱ja̱a̱ mámbá tsígáʼ mixtiʼkhu xóo nindxu̱u̱. 39  Raʼkháa xúgíʼ xuwiʼ nindxu̱u̱ ikha̱á: Rígá xuñúnʼ xa̱bu̱, xuñúnʼ xede̱, xuñúnʼ ñu̱ʼu̱ ga̱jma̱a̱ e̱gi̱ʼ. 40  Dí rígá mekhuíí mixtiʼkhu kiejxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ dí xóo rígá náa ku̱ba̱ʼ, dí xóo nagui̱i̱ dí rígá mekhuíí nindxu̱u̱ i̱mba̱ núthu ki xóo dí rígá náa ku̱ba̱ʼ. 41  Nagui̱i̱ xóo nindxu̱u̱ agiuuʼ a̱jkha̱ʼ, nagui̱i̱ xóo nindxu̱u̱ agiuuʼ gu̱nʼ, nagui̱i̱ xóo nindxu̱u̱ agiu̱únʼ a̱ʼgua̱a̱n; nagui̱i̱ xóo nindxu̱u̱ mámbá agiuuʼ a̱ʼgua̱a̱n. 42  Xúʼko̱ má erígá ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñúún. Xuwiʼ nindxu̱u̱ xóo mbá tsígáʼ rí niʼga índo̱ najuiʼdu, mú índo̱ nakráʼáan nánguá xóo mi̱ga. 43  Índo̱ najuiʼdu̱u̱ xuwiʼ majthi̱ʼ nindxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ índo̱ nagabi̱i̱* nindxu̱u̱ mbá xuwiʼ rí nduyamajkuíí. Ragíʼdoo tsiakii índo̱ najuiʼdu mú índo̱ nagabi̱i̱ nagiʼdoo tsiakii. 44  Índo̱ najuiʼdu nindxu̱u̱ mbá xuwiʼ ga̱jma̱a̱ índo̱ nagabi̱i̱* nanindxu̱u̱ i̱mba̱ xuwiʼ dí tsékujmaa. Á mu rígá xuyuuʼ xa̱bu̱, xúʼko̱ má rígá xuwiʼ dí tsékujmaa. 45  Xúʼko̱ má kiʼnirámáʼ: “Timbáa xa̱biya̱, Adán, nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ ndaʼya”. Bi̱ iwáá Adán ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ xi̱ʼ rí naxná rí ndaʼya. 46  Rí tsékujmaa táʼkha̱ ginii. Mú xuwiʼ na̱ʼkha̱ ginii ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á xuwiʼ rí tsékujmaa. 47  Timbáa xa̱biya̱ ni̱ʼkha̱ náa ku̱ba̱ʼ, nigumaa ga̱jma̱a̱ yujndaʼ; bi̱ raga̱jmi̱i̱n ni̱ʼkha̱ mekhuíí. 48  Xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa numbaaʼ ni̱ndxu̱ún xóo bi̱ Dios niʼnii ga̱jma̱a̱ yujndaʼ; ga̱jma̱a̱ bi̱ kúwá mekhuíí ni̱ndxu̱ún xóo bi̱ ni̱ʼkha̱ mekhuíí. 49  Ni̱ndxu̱lú xó má kiejxu̱u̱ bi̱ nigumaa ga̱jma̱a̱ yujndaʼ, ma̱ngaa manindxu̱lú xóo kiejxu̱u̱ bi̱ nigumaa mekhuíí. 50  Mú a̱ngui̱nʼ, na̱tala rígi̱: Rí xuwiʼ ga̱jma̱a̱ itsu̱* xándoo mata̱ʼa̱a̱ náa maʼtáñajunʼ Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios* ni má rí nachúu xándoo maxná rí tséchúu. 51  ¡Gu̱ya̱a̱la! Ma̱tala mbá ajngáa mitsúʼkháan dí rígá ngu̱ʼwa̱: Raʼkháa xúgiáanʼ makhañúlúʼ, mú xúgiáanʼ maxtiʼkuáanʼ 52  mbá xngaa, xóo índo̱ natrajmiin idaaʼ, índo̱ gáwán iwáá trompeta. Numuu rí índo̱ gáwán trompeta bi̱ nikháñúún magabi̱ín* ga̱jma̱a̱ ní xátangi̱i̱n makhañún ga̱jma̱a̱ ikháanʼ maxtiʼkuáanʼ. 53  Numuu rí xuwiʼ rí naʼga rígi̱ maxtiʼkhu̱u̱ ga̱jma̱a̱ mbá rí xíga, xuwiʼ rígi̱ rí nakháñuu maxtiʼkhu̱u̱ ga̱jma̱a̱ mbá rí xakháñuu* nditháan. 54  Mú índo̱ gáxtiʼkhu̱u̱ xuwiʼ rí naʼga rígi̱ ga̱jma̱a̱ mbá rí xíga ga̱jma̱a̱ índo̱ gáxtiʼkhu̱u̱ xuwiʼ rí nakháñuu rígi̱ ga̱jma̱a̱ mbá rí xakháñuu nditháan, ikhú mambanúu rí kiʼnirámáʼ: “Dí nakháñulú mandáti̱ga̱a̱* kámuu mbiʼi”. 55  Rí nakháñulú ní xáʼngo̱o̱ gádaaʼ numuu rí ní xágiʼdoo tsiakii* mu maʼni rí mumíniinʼ xa̱bu̱. 56  Tsiakii* ndrígóo rí nakháñulú nindxu̱u̱ aʼkhá, Xtángoo naxnúu tsiakii aʼkhá. 57  ¡Mú nuxnáalu núma̱aʼ Dios numuu rí naxnúlú dí muʼdaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Tátá Jesucristo! 58  Ikha jngóo a̱ngui̱nʼ, aguajúnla jmbu, xúbangayimíjna̱la, gaguaʼdáá má xúʼko̱ rí mu̱ni̱ náa ñajuunʼ Tátá, ikháanʼ má ndu̱ya̱a̱ dí ñajunʼ ndrígála na̱nguá nindxu̱u̱ ndíí náa Tátá.

Mbaʼa nota

O “nitujxi̱i̱”, “ndiʼya̱a̱”.
Ma̱ngaa nutháán Pedro.
O “nitujxi̱i̱”, “ndiʼya̱a̱”.
O “tátujxi̱i̱”, “táʼya̱a̱”.
O “tátujxi̱i̱”, “táʼya̱a̱”.
O “nikujxi̱i̱”, “niʼni mbaʼya̱a̱”.
O “xátujxi̱ín”, “xúya̱a̱”.
O “tátujxi̱i̱”, “táʼya̱a̱”.
O “nigabi̱i̱”, “ndiʼya̱a̱”.
Náa ajngáa griego naʼthí, “xndú dí najma̱a̱ ginii”.
O “matujxi̱ín”, “mbuya̱a̱”.
Atayáá glosario, presencia.
O “xátujxi̱ín”, “xúya̱a̱”.
O mbáa “xóo endxa̱ʼwa̱míjna̱ xa̱bu̱”.
O “xátujxi̱ín”, “xúya̱a̱”.
O “munigachíí rí májánʼ dí xóo edxa̱ʼwa̱míjna̱la”.
O “gátujxi̱ín”, “gúya̱a̱”.
Náa ajngáa griego naʼthí, “maʼga̱nú mbaʼya”.
Náa ajngáa griego naʼthí, “xuyuu”.
O “natujxi̱i̱”, “ndaʼya̱a̱”.
O “natujxi̱i̱”, “ndaʼya̱a̱”.
Náa ajngáa griego naʼthí, “eʼdi”.
O “Reino ndrígóo Dios”. Atayáá glosario, Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios.
O “matujxi̱ín”, “mbuya̱a̱”.
O “xáguma gámbáa”.
Náa ajngáa griego naʼthí, “muphi̱i̱”.
Náa ajngáa griego naʼthí, “xmbawaaʼ”.
Náa ajngáa griego naʼthí, “xmbawuuʼ”.