Timbá libro ndrígu̱ún Reyes 6:1-38

  • Salomón naʼni guʼwá náa mbiʼyamajkuíí Dios (1-38)

    • Cuarto dí rígá itháan awúún (19-22)

    • Querubín (23-28)

    • Xtiʼkhuu rí nigumawíi, xkrugua, rexo̱o̱ guʼwá dí awúún (29-36)

    • Ndijyúuʼ mbá juwan tsiguʼ mu majxí guʼwá (37, 38)

6  Tsiguʼ 480 nda̱wa̱á dí israelitas* nigájni̱ín náa Egipto, índo̱ naʼni má a̱jkhu̱ tsiguʼ rí naʼtáñajunʼ Salomón náa Israel, náa gu̱nʼ ziv* (xóo muʼthá raga̱jma̱ igu̱nʼ), Salomón nigíʼdu̱u̱ niʼni goʼwóo Jeobá. 2  Goʼwóo Jeobá dí niʼni rey Salomón ninindxu̱u̱ 27 metro* dí mbaʼ, mijna gu̱wa̱ʼ metro* dí ma̱ja̱nʼ ga̱jma̱a̱ 13 metro* dí mitsídánʼ. 3  Náa inuu corredor ma̱ja̱nʼ ikháá má xóo ma̱ja̱nʼ guʼwá dí mijna gu̱wa̱ʼ metro.* Ga̱jma̱a̱ rí mbaʼ guʼwá nagrigu̱u̱ i̱mbá gijkhu̱ metro* eʼni náa corredor ndrígóo. 4  Ikhaa niʼni ventanúu guʼwá dí gíʼdoo rawuunʼ dí na̱jkha̱ raguaja̱n. 5  Náa pared rúʼko̱, niʼnijmuu guʼwá* náa mbájndi rawuunʼ ga̱jma̱a̱ náa guʼwá rí awúún, niʼnijma̱a̱ guʼwá dí nigiʼdoo cuarto náa níjniúu. 6  Timbá piso rí ma̱ja̱nʼ naʼni itháan rí a̱jma̱ metro,* dí maʼni raga̱jma̱ piso naʼni mbá ajtsú metro,* rí iwáá piso dí grígu ninindxu̱u̱ itháán dí ajtsú metro* dí ma̱ja̱nʼ, niʼni pared mu xúʼko̱ marigá náa kaʼnii majngutaʼmáʼ ixi̱ rí mbi̱jua̱ ga̱jma̱a̱ rí xáʼyóoʼ maguma iñúuʼ pared. 7  Guʼwá niguma ga̱jma̱a̱ itsí rí kiʼndiwíi ga̱jma̱a̱ rí niwiʼthá má, ikha jngóo índo̱ niguma guʼwá na̱nguá niwáán dí nijmún martillo, hacha, ni má i̱ʼwáʼ ajua̱nʼ rí najmún índo̱ nuni̱ guʼwá. 8  Guʼwá rí timbá piso náa rí natu̱ʼu̱u̱n ga̱jma̱a̱, dí naguanúu xígií náa sur. Ikhí rígá mbá escalera dí na̱jkha̱nú náa maʼni raga̱jma̱ piso ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nanújngoo asndu náa maʼni iwáá piso. 9  Ikhaa niʼni má xúʼko̱ guʼwá asndu índo̱ niguámbóo ga̱jma̱a̱ nisngutámáʼ tsudií ixi̱ cedro ma̱ngaa nisngutámáʼ mbá tseniʼ xajpa cedro. 10  Náa rawuunʼ guʼwá niguma cuarto, mámbá cuarto dí mitsídánʼ itháan rí a̱jma̱ metro* ga̱jma̱a̱ náa tsu̱du̱u̱ jngútámáʼ ixi̱ cedro. 11  Nákha mbiʼi rúʼko̱, Salomón nigruigú ajngóo Jeobá rígi̱: 12  “Ga̱jma̱a̱ numuu guʼwá dí xtaa ratani̱, á mu najngrui̱ga̱a̱ʼ xó má natañájuaanʼ ga̱jma̱a̱ natanimbáníí xó má na̱tha̱ ma̱ni̱, ma̱ngaa natatsimbaaʼ kiʼtáñajunʼ ndrígóʼ ga̱jma̱a̱ naraxtaa xó má eʼthí. Ikhúún manimbánuu náa ikháán dí nikuʼdáminaʼ náa ana̱a̱ʼ* David 13  ga̱jma̱a̱ maxtáá náa majñu̱únʼ israelitas ma̱ngaa xániʼñúuʼ xuajñunʼ Israel”. 14  Salomón niʼni má xúʼko̱ guʼwá mu mambóo. 15  Náa awúún pared rí awúún nirugoo ga̱jma̱a̱ ixi̱ cedro, nigíʼdu̱u̱ mbayííʼ asndu náa nartumuu ixi̱ dí jngútámáʼ ga̱jma̱a̱ mbayííʼ nisnguti̱ga̱ ixi̱ enebro. 16  Nirugoo ga̱jma̱a̱ ixi̱ cedro mbá guʼwá dí gíʼdoo mijna gu̱wa̱ʼ metro* dí rígá náa kidxuuʼ guʼwá, nigíʼdu̱u̱ asndu mbayííʼ asndu náa jngútámáʼ ixi̱, xúʼko̱ niʼni asndu náa cuarto dí rígá itháán awúún, náa rí phú Mikaʼwu. 17  Ga̱jma̱a̱ náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios, cuarto dí gíʼ inuu, rí mbaʼ naʼni mbá 18 metro.* 18  Ixi̱ cedro dí nirugoo ga̱jma̱a̱ awúu̱n guʼwá, kiʼniwíi ra̱ʼkha̱ ga̱jma̱a̱ ri̱ʼi̱ dí nijmidi. Xúgíʼ rúʼko̱ ninindxu̱u̱ ixi̱ cedro, na̱nguá ekujmaa itsí. 19  Ga̱jma̱a̱ náa cuarto dí rígá itháán awúún guʼwá, ikhí niʼniratoo mbá náa matámáʼ arca* dí nimbánuu ndrígóo Jeobá. 20  Cuarto dí rígá itháán awúún, dí mbaʼ naʼni mbá mijna gu̱wa̱ʼ metro,* xúʼko̱ má rí ma̱ja̱nʼ ga̱jma̱a̱ rí mitsídánʼ nixtájmuu mbawíí oro ga̱jma̱a̱ náa najuixnájxi̱ tsigijñaʼ nirugoo ga̱jma̱a̱ ixi̱ cedro. 21  Salomón nixtájmuu mbawíí oro náa awúu̱n guʼwá ga̱jma̱a̱ nirajngaa cadena dí oro náa inuu guʼwá dí gídáʼ itháán awúún dí kagu̱u̱ mbawíí oro. 22  Náa mbá xúgíʼ guʼwá nixtájmuu mbawíí oro. Ma̱ngaa náa mbá xúgíʼ rí najuixnájxi̱ tsigijñaʼ. 23  Náa cuarto dí rígá itháán awúún niʼnii a̱jmi̱i̱n querubín ga̱jma̱a̱ xti̱ʼkha̱. Mámbáa mba̱yi̱i̱ʼ a̱jkhu̱ metro.* 24  Mámbá xpíjpiúu querubín, rí mbaʼ naʼni itháan rí a̱jma̱ metro,* xúʼko̱ má mbaʼ imbo̱o̱. Náa inuu xpíjpiúu dí mbá ga̱jma̱a̱ asndu náa imbo̱o̱ inuu xpíjpiúu, rí mbaʼ naʼni mbá a̱jkhu̱ metro.* 25  Bi̱ maʼni raga̱jmi̱i̱n querubín a̱jkhu̱ metro* má mba̱yi̱i̱ ma̱ngaa. Mbrígúú mbá nájmi̱i̱n querubín ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má rí mbijui̱i̱n. 26  A̱jkhu̱ metro naʼni rí mba̱yi̱i̱ mámbáa querubín. 27  Nikudiinʼ querubín náa cuarto dí itháán awúún.* Kambaʼta xpíjpiúún querubín, xpíjpiúu mbáa querubín na̱jkha̱nú náa mbá pared ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má imba̱a̱ querubín xpíjpiúu na̱jkha̱nú náa i̱mba̱ pared. Ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ xpíjpiúún naʼni jmbuu xígií náa ta̱pho̱o̱ guʼwá ga̱jma̱a̱ nawa̱a̱ xpíjpiúún. 28  Ma̱ngaa nixtájmiin mbawíí oro querubín. 29  Náa mbá xúgíʼ pared náa cuarto dí rígá awúún ga̱jma̱a̱ dí rígá itháán awúún kiʼniwíin querubín, ixi̱ ida ga̱jma̱a̱ ri̱ʼi̱ dí nijmidi. 30  Náa mbayííʼ nixtájmuu oro, xó má náa cuarto dí rígá awúún ga̱jma̱a̱ dí rígá itháán awúún. 31  Pared dí rígá itháán awúún nawiʼtáa mbá witsu, mbá rí ikhaa nindxu̱u̱ náa rí natu̱ʼu̱u̱n ga̱jma̱a̱ náa cuarto dí rígá itháán awúún, niʼni xkrugua ga̱jma̱a̱ xti̱ʼkha̱ ma̱ngaa rajkhúu dí naguájun náa mámbá níjniúu ga̱jma̱a̱ xi̱gu̱u̱ xkrugua. 32  Nájma̱ xkrugua niguma ga̱jma̱a̱ xti̱ʼkha̱, ikhí niʼniwíin querubín, ixi̱ ida ga̱jma̱a̱ ri̱ʼi̱ dí nijmidi, nixtájmuu mbawíí oro ma̱ngaa nirujtsima oro náa querubín ma̱ngaa náa ixi̱ ida. 33  Pared dí awúún niwiʼtáa mbá a̱jkhu̱, mbá rí ikhaa nindxu̱u̱ riejuun guʼwá. Niʼni ikháá má ga̱jma̱a̱ xi̱gu̱u̱ xkrugua ga̱jma̱a̱ xti̱ʼkha̱. 34  Niʼni a̱jma̱ xkrugua ga̱jma̱a̱ ixi̱ enebro. Mámbá xkrugua nawiʼtáa a̱jma̱ ma̱ngaa nambaʼtoo. 35  Niʼniwíin querubín, ixi̱ ida ga̱jma̱a̱ ri̱ʼi̱ dí nijmidi ma̱ngaa nixtájmuu oro. 36  Náa rexo̱o̱ dí awúún niʼni mbá xtájtsí, nirngujxi̱ mbá ajtsú enii itsí rí nithu má ga̱jma̱a̱ tsudií kayuuʼ nisngutámáʼ ixi̱ cedro mbá tseniʼ. 37  Índo̱ rí maʼni a̱jkhu̱ tsiguʼ rí gu̱nʼ ziv, nigíʼ rajkhúu goʼwóo Jeobá, 38  índo̱ niʼni 11 tsiguʼ rí gu̱nʼ bul* (xóo muʼthá rí maʼni migiñuʼ igu̱nʼ), niʼngo̱o̱ niwájxi̱ mbá kayuuʼ guʼwá ga̱jma̱a̱ xó má awan rí nigájnuu. Ndijyúuʼ mbá juwan tsiguʼ mu maʼni.

Mbaʼa nota

Náa ajngáa hebreo naʼthí, “e̱ji̱i̱n Israel”.
Atayáá glosario, ziv.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “60 gúʼxúʼ”. Atayáá glosario, guʼxáaʼ.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “20 gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “30 gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “20 gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “gu̱wa̱ʼ gúʼxúʼ”.
Gi̱i̱ nandoo gáʼthúu̱n náa rí Mikaʼwu.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “witsu gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “majun gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “juwan gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “witsu gúʼxúʼ”.
O “tátiáaʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “20 gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “40 gúʼxúʼ”.
O “e̱jna̱”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “20 gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “gu̱wa̱ʼ gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “witsu gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “gu̱wa̱ʼ gúʼxúʼ”.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “gu̱wa̱ʼ gúʼxúʼ”.
Xóo muʼthá, náa rí phú Mikaʼwu.
Atayáá glosario, bulʼ.