Nehemías 13:1-31

  • Mbaʼa xóó dí nariʼkhu̱u̱ Nehemías (1-31)

    • Ndayóoʼ majuixná mbá nguéjma̱ rí najma̱a̱ (10-13)

    • Ndayóoʼ mbiʼyamajkuíí sábado (15-22)

    • Najuiʼthúún rí xúdíin xa̱bu̱ bi̱ naguwaáʼ (23-28)

13  Mbiʼi rúʼko̱ nigixnuu xtángoo ndrígóo Moisés mudxawíín xa̱bu̱ xuajin. Ikhí nidxawíín rí xáʼyóoʼ makuwá ammonitas ni má moabitas náa kúwá xa̱bu̱ bi̱ nduyamajkuíí Dios bi̱ gajkhun,  numuu rí ikhiin na̱nguá nindriguíin israelitas ni má túxnún ganitsu* ni má iyaʼ. Rí phú nini̱, nini̱ numáá Balaam mu maʼtátsríguíinʼ. Mú Dios ndrígúlú niʼni dí maguma tsajkurámíinʼ raʼkháa dí majuiʼthá tsríguíin.  Índo̱ xa̱bu̱ xuajin nidxawíín rí naʼthí náa Xtángoo, nini̱ wájíinʼ xa̱bu̱ Israel náa xúgíinʼ xa̱bu̱ bi̱ naguwaáʼ.  Nákhá ginii, ndxajkun bi̱ kajkuáa ñawúunʼ cuarto náa naxtagijxi̱i̱ dí najmún dí rígá náa goʼwóo Dios ndrígúlú nindxu̱u̱ Eliasib, bi̱ kaʼyoo Tobías.  Eliasib nixnúu Tobías mbá cuarto mba̱a̱. Ikhí nákhá ginii naxtagijxi̱i̱ tsigijñaʼ rí tsígáʼ, olíbano, xúgíʼ dí najmaa ga̱jma̱a̱ mbá nguéjma̱* xúgíʼ dí najma̱a̱ náa najuiʼdu, vino nuxi̱ʼ ga̱jma̱a̱ aceite rí kaʼñún bi̱ levitas, bi̱ nuni̱ ajmúú ga̱jma̱a̱ bi̱ nuñewa̱a̱n xkrugua. Ikhí ma̱ngaa naxtagijxi̱i̱ xúgíʼ rí nakánún ndxajkun.  Náa xúgíʼ mbiʼi rúʼko̱ ikhúún na̱nguá nixtáá náa Jerusalén, numuu rí nákhá tsiguʼ 32 dí xtáa raʼtáñajunʼ rey Artajerjes náa Babilonia ikhúún nitangu̱ún náa xtáa ikhaa. Mú nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ mbiʼi nda̱wa̱á nindo̱ʼo̱o̱ permiso rey dí magajnúʼ.  Ikhú nitanga̱án náa Jerusalén ga̱jma̱a̱ ndi̱yo̱o̱ dí xkawiʼ rí niʼni Eliasib niʼni rígi̱ mu maʼni a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo Tobías, nixnúu mbá cuarto náa naxtagijxi̱i̱ rí najmún dí rígá náa rexo̱o̱ goʼwóo Dios bi̱ gajkhun.  Rígi̱ niʼni dí makiʼnún wéñuuʼ, ikha jngóo nidajuíi rexa̱a̱ trástiúu Tobías dí kajti náa cuarto.  Nda̱wa̱á nitañájunʼ rí muni̱ kaʼwi̱i̱ cuarto náa naxtagijxi̱i̱ dí najmún ma̱ngaa nigruáʼáa ikhí dí najmaa náa goʼwóo Dios bi̱ gajkhun, xúʼko̱ má tsigijñaʼ dí tsígáʼ ga̱jma̱a̱ olíbano. 10  Ma̱ngaa nidxawuun dí levitas na̱nguá endrigú dí kaʼñún makánún. Ikhaa rúʼko̱ numuu dí levitas ga̱jma̱a̱ bi̱ nuni̱ ajmúú ndiyóoʼ maʼga̱a̱ mámbáa náa mbayuuʼ. 11  Ikha jngóo ni̱ri̱ñún xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ raguáʼdáá wéñuuʼ numún ga̱jma̱a̱ ni̱thu̱u̱n: “Náá numuu dí niniʼñáánʼ maguanáa goʼwóo Dios bi̱ gajkhun rá.” Nda̱wa̱á nigímbíin xúgíinʼ bi̱ nigúun mu matangi̱i̱n muni̱ ñajunʼ rí guáʼdáá. 12  Xúgíinʼ xa̱bu̱ Judá nigún kudúún mbá nguéjma̱ rí nijma̱a̱ náa nidu, vino nuxi̱ʼ ga̱jma̱a̱ aceite náa cuarto rí naxtagijxi̱i̱ dí najmún. 13  Ikhú niʼgíiʼ ndxajkun Selemías ma̱ngaa Sadoc bi̱ naʼtáriyaʼ náa kiʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ Pedaya mbáa bi̱ nindxu̱u̱ levita, nirajkuáa náa ñawúúnʼ ikhiin cuarto náa naxtagijxi̱i̱ dí najmún. Bi̱ mambáñúún ikhiin nindxu̱u̱ Hanán, a̱ʼdióo Zacur, a̱ʼdióo Matanías. Xúgíinʼ ikhiin nindxu̱ún xa̱bu̱ bi̱ kaʼnii maku̱ma̱a̱ʼ xtañún. Ikhiin kaʼñúún rí muxnún a̱ngiu̱ún xó má kaʼyoo makánáán mámbáa. 14  Dios ndrígóʼ, garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ e̱ni̱ ma̱ngaa xúgíʼ dí ni̱ni̱ náa xkujndu rígi̱. Xámbumaaʼ xóo nisngajmá ngajua rí tsétumuu* náa guʼwáaʼ ma̱ngaa náa ñajunʼ dí naguma ikhí. 15  Nákha mbiʼi rúʼko̱ ndi̱yo̱o̱ rí kúwá xa̱bu̱ bi̱ nuxujmbi̱i̱ uva rí mbiʼi sábado, xúʼko̱ má nurajxi̱i̱ rí nijma̱a̱ náa nidu, nuxieʼdún búrru ga̱jma̱a̱ naguwáʼ kudúún náa Jerusalén vino, uva, higo ga̱jma̱a̱ xúgíʼ enii rí najma̱a̱, naguwáʼ kudúún mbiʼi sábado. Ikha jngóo ni̱thu̱u̱n rí muniña̱a̱ʼ raguwáʼ rugujua̱ mbiʼi rúʼko̱.* 16  Ma̱ngaa bi̱ nindxu̱ún tirios bi̱ kúwá náa xuajin naguwáʼ kudiin e̱gi̱ʼ ma̱ngaa xúgíʼ enii dí nugujua̱ ga̱jma̱a̱ nugu̱ju̱u̱n xa̱bu̱ Judá rí mbiʼi sábado náa Jerusalén. 17  Ikha jngóo ni̱ri̱ñún xa̱bu̱ bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa Judá ga̱jma̱a̱ ni̱thu̱u̱n: “Náa numuu rí ni̱nila dí xkawiʼ kayuʼ rígi̱ dí nini̱ tsagáá mbiʼi sábado rá. 18  Lá raʼkháa rúʼko̱ rí nini̱ wajin xiʼñála ráʼ. Ikha jngóo Dios nikuʼma xúgíʼ enii gamiéjunʼ náa ikháanʼlu ga̱jma̱a̱ náa xuajin. Ga̱jma̱a̱ rí xúgi̱ ikháanʼla nu̱ni̱ tsagáá sábado. Nandala rí Dios makiʼnáa itháán kaʼyoo Israel ráʼ.” 19  Ikha jngóo índo̱ ndájkua nigíʼdu̱u̱ nirugoo xkrugoo Jerusalén, nákha xóó tséʼni mbiʼi sábado, nitañájunʼ rí maguguáa xkrugua ga̱jma̱a̱ rí xámbaʼtoo asndu índo̱ gámbáa mbiʼi sábado. Ma̱ngaa nigruígi̱i̱n tikhuun bi̱ numbayúʼ muñewa̱a̱n xkrugua, mu xúʼko̱ nimbáa xáʼkha̱ kagu̱u̱ rí magu̱jua̱ sábado. 20  Bi̱ naguwáʼ kudúún xúgíʼ enii dí mugu̱jua̱, niguanún rexa̱a̱, tátu̱ʼu̱u̱n náa Jerusalén mbá mbruʼun o a̱jma̱ mbruʼun. 21  Ikhú ni̱thu̱u̱n: “Ndiéjunʼ eni̱la gi̱i̱ rá. Á mu natangáanʼ naguanála mbruʼun náa inuu xtájtsí, maxkawáanʼla”. Asndu nákha ikhú niniña̱a̱nʼ raguwáʼ mbiʼi sábado. 22  Ma̱ngaa ni̱thu̱u̱n levitas rí nángí eʼni mbaʼyóoʼ muni̱ kaʼwumijnáá ma̱ngaa rí muyejngoo náa xkrugua mu xúʼko̱ mbiʼi sábado mani̱ndxu̱u̱ kaʼwu. Dios ndrígóʼ, garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱, xámbumaaʼ xtayoʼ. Ikháán rí xtaʼdáá ngajua rí tsétumuu, agáwíinʼ a̱jkia̱a̱nʼ xtayoʼ. 23  Ma̱ngaa ndi̱yo̱o̱ rí nákha mbiʼi rúʼko̱ tikhuun judíos nidiin* gu̱ʼú asdoditas, ammonitas ga̱jma̱a̱ moabitas. 24  Mbá tapi̱i̱n e̱jñu̱ún nuthi asdodeo ga̱jma̱a̱ i̱mbá tapi̱i̱n nuthi ajngáa rí nuthi náa i̱ʼwáʼ xuajin, nimbáa rí ikhiin tséʼthí ajngáa rí nuthi xa̱bu̱ judíos. 25  Ikha jngóo ni̱ri̱ñún judíos buʼko̱ ga̱jma̱a̱ nitha̱ tsríguíin, tikhuun rí ikhiin ni̱xnu̱u̱ ga̱jma̱a̱ nirubu xtásiúún* niniu̱u̱n rí muxná ajngún náa Dios. Ni̱thu̱u̱n: “Xúniʼñáánʼ rí waʼxiala munuju̱nʼ gajmiún jiámiu̱ún ni má jiámíala munigu̱nʼ gajmiún waʼxiu̱únʼ ni má ikháanʼ xuniʼgúún gajmiála ikhiin. 26  Lá raʼkháa ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ dí nikudaminaʼ aʼkhá rey Salomón ndrígóo Israel ráʼ. Ndawa̱a̱ imba̱a̱ rey xóo ikhaa náa i̱ʼwáʼ xuajin. Dios ndrígóo nandoo kaʼyoo, ikha jngóo niʼni rí mani̱ndxu̱u̱ rey náa xúgíʼ Israel. Maski ajndu xúʼko̱, ikhaa nikudaminaʼ aʼkhá ga̱jma̱a̱ numún gu̱ʼwi̱i̱ bi̱ naguwáʼ náa i̱ʼwáʼ xuajin. 27  Na̱nguá eyoo gánimboʼ rí ikháanʼla nixuʼdámíjná mbá aʼkhá xkawiʼ wéñuuʼ xóo rígi̱. Náa numuu rí táguajún jmbu náa Dios, nidiinla gu̱ʼu̱ bi̱ naguwáʼ náa i̱ʼwáʼ xuajin rá.” 28  Mbáa a̱ʼdióo Joiadá, a̱ʼdióo Eliasib bi̱ phú kayá edxu̱u̱ náa ndxajkun nindxu̱u̱ nigiúunʼ Sanbalat bi̱ horonita. Ikha rúʼko̱ numuu jngóo nixkoo. 29  Dios ndrígóʼ, garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ xtañún numuu rí niriya̱ʼ gamajkhún ndxajkun ga̱jma̱a̱ nini̱ tsagáá rí nimbánúún muni̱ ndxajkun gajmiún levitas. 30  Ikhúún ni̱ni̱ kaʼwi̱i̱n xa̱bu̱ xuajin náa xúgíʼ rí mitsaga dí narígá náa i̱ʼwáʼ xuajin ga̱jma̱a̱ niríya̱ʼ awan rí ndxajkun ga̱jma̱a̱ levitas muni̱ ñajunʼ rí kaʼñúún. 31  Ma̱ngaa niríya̱ʼ awan xóo maguwáʼ kudúún ixi̱ náa mbiʼi rí kaʼñún ma̱ngaa xúgíʼ rí najma̱a̱ ginii. Dios ndrígóʼ garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ xtayoʼ ga̱jma̱a̱ atani̱ tsajkurámúúnʼ.

Mbaʼa nota

Náa ajngáa hebreo naʼthí, “pan”.
O “diezmo”. Atayáá glosario, diezmo.
Atayáá glosario, ngajua rí tsétumuu.
O mbáa “ni̱thu̱u̱n mbiʼi rúʼko̱ dí xáguwáʼ ragujua̱”.
O “nigún kudiin náa guʼwúún”.
Mbáa ma̱ngaa nandoo gáʼthúu̱n stawúúnʼ.