Daniel 2:1-49

  • Rey Nabucodonosor nigiʼdoo mbá xnuʼndaa rí niʼni maxmiéjuunʼ (1-4)

  • Nimbáa xa̱bu̱ bi̱ najmañuu tséjmaa gáʼthúu̱n ndiéjunʼ nindxu̱u̱ xnuʼndaa (5-13)

  • Daniel na̱ndo̱ʼo̱o̱ Dios rí mambáyúu (14-18)

  • Daniel naxnúu gamajkhu Dios numuu rí nisngájmuu dí rígá ngu̱ʼwa̱ (19-23)

  • Daniel naʼthúu̱n rey dí nigundaa (24-35)

  • Rí nandoo gáʼthúu̱n xnuʼndaa (36-45)

    • Itsí rí nindxu̱u̱ xa̱bu̱ ñajunʼ maʼni gámbáa xándú (44, 45)

  • Rey naxnúu gamajkhu Daniel (46-49)

2  Nabucodonosor nigiʼdoo mbaʼa xnuʼndaa índo̱ niʼni má a̱jma̱ tsiguʼ rí xtáa raʼtáñajunʼ, rígi̱ niʼni dí ikhaa* maxmiéjuunʼ wéñuuʼ rí asndu tsíyoo gígu. 2  Ikha jngóo rey nindxaʼwúún ndxajkun bi̱ nuni̱ magia, bi̱ nuni̱ xawan, bi̱ nuni̱ brujo* ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ caldeos* mu muthán ndiéjunʼ rí nigundaa. Ikhú ikhiin nitu̱ʼu̱u̱n ga̱jma̱a̱ nigún náa inuu rey. 3  Rey niʼthúún: “Nigúʼdoo mbá xnuʼndaa ga̱jma̱a̱ naʼni* maxmiéjunʼ numuu rí nandoʼ mba̱yo̱o̱ ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí nigúndaa”. 4  Bi̱ caldeos niriʼñáán rey náa ajngáa arameo:* “¡Tátá rey, asndu kámuu gáraxtaa! Aratúxu̱ʼ xnuʼndaa ndrígáaʼ ga̱jma̱a̱ ikháanʼ bi̱ nindxu̱xu̱ xa̱bia̱a̱ʼ mutha̱a̱nʼxu ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n”. 5  Ikhú rey niriʼñúún caldeos: “Rígi̱ nindxu̱u̱ rí niraʼwi̱i̱ ma̱ni̱: Á mu tséthu̱nʼ ndiéjunʼ dí nigúndaa ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n, ma̱ni̱ dí murujkiáanʼla ga̱jma̱a̱ guʼwála mani̱ndxu̱u̱ mbá letrina* náa magún xúgíinʼ xa̱bu̱, 6  á mu rí nuthu̱nʼ dí nigúndaa ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n, ma̱xnala mbaʼa rí muguaʼdáá ga̱jma̱a̱ rí mbiʼyamajkuala, ikha jngóo guthu̱nʼ dí nigúndaa ga̱jma̱a̱ dí eyoo gáʼthúu̱n”. 7  Rí maʼni raga̱jma̱ aʼphu̱ ikhiin niriʼñáán: “Aratúxu̱ʼ má ikháán rey dí nitagundaa ga̱jma̱a̱ ikháanʼxu̱ bi̱ nindxu̱xu̱ xa̱bia̱a̱ʼ mutha̱a̱nʼxu ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n”. 8  Rey niriʼñúún: “Nda̱yo̱o̱ májánʼ rí kuwáanʼla ru̱ni̱ gajyumíjná mu muguaʼdáá mbiʼi dí mundxaʼwamíjna̱, numuu rí ndu̱ya̱a̱ má ndiéjunʼ dí niraʼwi̱i̱ ma̱ni̱. 9  Á mu tséthu̱nʼ ndiéjunʼ nigúndaa mbóó má dí gúmíniiʼla xúgiáanʼ. Mú ikháanʼ nimbánala rí muni̱ nduwúúnʼ, numuu rí nuguaʼthi̱i̱n dí mariʼkhu̱u̱ rí ma̱ni̱. Ikha jngóo gu̱thu̱nʼ dí nigúndaa mu xúʼko̱ mba̱yo̱o̱ rí majmáanʼla muthu̱nʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n”. 10  Xa̱bu̱ caldeos niriʼñáán rey: “Ndawa̱a̱ nimbáa xa̱bu̱ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ bi̱ majmaa maʼni dí na̱nda̱ʼa̱ rey. Nimbáa rey ni má xa̱bu̱ ñajunʼ na̱nguá nindo̱ʼo̱o̱ xígi̱ kaʼnii ndxajkun bi̱ naʼni magia, ni má bi̱ naʼni xawan ni má xa̱bu̱ caldeo. 11  Dí na̱nda̱ʼa̱ rey nindxu̱u̱ mingíjyúuʼ wéñuuʼ, ndawa̱a̱ nimbáa bi̱ ma̱ndoo maʼthí rí nandoo rey i̱ndó dioses maʼngu̱u̱n muni̱ rígi̱ bi̱ ndawi̱i̱n náa majñu̱únʼ xa̱bu̱ numbaaʼ”.* 12  Índo̱ niʼdxaun rígi̱ rey, ikhaa nikásngañu̱u̱ʼ wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ niʼtáñajunʼ rí muni̱ gámbíin xúgíinʼ bi̱ najmañún náa Babilonia. 13  Índo̱ nijuiʼthá kiʼtáñajunʼ rígi̱ ga̱jma̱a̱ inu má muni̱ gámbíin bi̱ najmañún, ma̱ngaa nigún gúyáá Daniel gajmíi̱n a̱ngui̱i̱n mu muradíin. 14  Ikhú Daniel ngu̱ʼwa̱á ni̱jkha̱ gáʼyoo Arioc, bi̱ kayá edxu̱u̱ náa bi̱ nuñewa̱a̱n rey, ikhaa nigájnuu mu magudíin bi̱ najmañún náa Babilonia. 15  Nirajxu̱u̱ Arioc bi̱ kayá edxu̱u̱ náa bi̱ nuñewa̱a̱n rey: “Náá numuu dí rey niríya̱ʼ mbá kiʼtáñajunʼ rí gakhi̱i̱ wéñuuʼ rá.” Ikhú Arioc niʼthúu̱n xúgíʼ Daniel. 16  Ikha jngóo Daniel ni̱jkha̱ ga̱jma̱a̱ nindo̱ʼo̱o̱ rey rí maxnúu mbiʼi mu maʼthúu̱n ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n xnuʼndaa. 17  Nda̱wa̱á Daniel ni̱jkha̱a̱ náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ niʼthún xúgíʼ dí xtáa rarígá Hananías, Misael ga̱jma̱a̱ Azarías bi̱ nindxu̱ún a̱ngui̱i̱n. 18  Nindu̱ʼu̱u̱n dí mutakáñíí Dios bi̱ xtáa mekhuíí ga̱jma̱a̱ numuu ngu̱ʼwa̱ rígi̱, mu ikhaa magáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñúún, mu xúʼko̱ ni má Daniel ni má a̱ngui̱i̱n xáguma gámbíin gajmiún bi̱ najmañún bi̱ kúwá náa Babilonia. 19  Mbruʼun má rúʼko̱ Daniel niwasngájmáá* ngu̱ʼwa̱ rígi̱. Ikha jngóo Daniel niʼni mba̱a̱ Dios bi̱ xtáa mekhuíí. 20  Daniel niʼthí: “Gaguma mba̱a̱ mbiʼyuu Dios asndu kámuu,numuu rí ku̱ma̱ ga̱jma̱a̱ tsiaki̱i̱ kaʼyoo ikhaa. 21  Ikhaa nariʼkhu̱u̱ tiempo ga̱jma̱a̱ tsiguʼ,nariʼkui̱ín reyes ga̱jma̱a̱ nagruigi̱i̱n reyes,naʼni dí makru̱ʼu̱u̱n bi̱ najmañún ga̱jma̱a̱ naxnún ku̱ma̱ bi̱ najmañún. 22  Nasngájma dí rígá itháan mi̱jnu̱ʼ ga̱jma̱a̱ dí rígá ngu̱ʼwa̱,ndaʼyoo dí rígá náa mikína,ga̱jma̱a̱ aguʼ rígá náa ikhaa. 23  Dios ndrígu̱ún wajin xiʼñúnʼ, ikháán na̱xna̱a̱ʼ núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ na̱ni̱ mba̱a̱n,numuu dí nitani̱ makro̱ʼo̱ʼ ga̱jma̱a̱ niraxnúʼ tsiaki̱i̱. Rí xúgi̱ nitasngájmuxu̱ rí ninda̱ʼa̱a̱,niratúxu rí naʼni maxmiéjuunʼ rey”. 24  Ikhú Daniel ni̱jkha̱ náa xtáa Arioc, bi̱ rey niʼtáñajuunʼ dí magudíin bi̱ najmañún náa Babilonia ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: “Xátaxíyáa nimbáa bi̱ najmañuu náa Babilonia. Ayuʼ jchúún náa inuu rey ga̱jma̱a̱ ikhúún gáthúu̱n ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n xnuʼndaa”. 25  Mbá nacha̱ Arioc ni̱jkha̱ kayáa Daniel náa inuu rey ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: “Nixkamaa mbáa xa̱bu̱ bi̱ ni̱ʼkha̱ kiʼdiin náa Judá bi̱ maʼni rí mikro̱ʼo̱o̱ rey”. 26  Ikhú rey niʼthúu̱n Daniel bi̱ nuxna mbiʼíí Beltsasar: “Lá gajkhun dí majmáán marathu̱nʼ ndiéjunʼ nindxu̱u̱ xnuʼndaa ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n ráʼ.” 27  Daniel niriʼñuu rey: “Nimbáa bi̱ najmañuu, ni má bi̱ nuni̱ xawan, ndxajkun bi̱ nuni̱ magia, ni má xa̱bu̱ xawan bi̱ nduyáá ga̱jma̱a̱ numún a̱ʼgua̱a̱n xájmiin gútháán rey dí rígá ngu̱ʼwa̱ rí nandoo mbaʼyoo. 28  Mú xtáa mbáa Dios náa mekhuíí bi̱ nasngájma dí rígá ngu̱ʼwa̱ ga̱jma̱a̱ ikhaa niʼthúu̱n rey Nabucodonosor dí marigá índo̱ gáʼni iwáá mbiʼi. Rígi̱ nindxu̱u̱ xnuʼndaa ga̱jma̱a̱ rí niwasngájmaaʼ rí ikháán nitayáá índo̱ xtaa ranuʼ náa xiewaaʼ: 29  Tátá rey índo̱ ikháán xtabáaʼ náa xiewaaʼ, nitatsaʼwáminaʼ ndiéjunʼ dí marigá nda̱wa̱á, ga̱jma̱a̱ bi̱ nasngájma dí rígá ngu̱ʼwa̱ niʼtháanʼ dí marigá. 30  Raʼkháa mu ikhúún nakro̱ʼo̱ʼ wéñuuʼ ki xóo eʼwíinʼ ikha jngóo niwasngájmuʼ dí rígá ngu̱ʼwa̱ rígi̱. Niwasngájmuʼ mu ma̱ndoo mbaʼyoo rey ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ ikháán mi̱dxu̱ʼnú ma̱ta̱ya̱a̱ ndiéjunʼ tatsaʼwáminaʼ náa a̱jkia̱a̱nʼ. 31  “Tátá rey nitayáá mbáa xándú bi̱ mba̱yi̱i̱, xándú bugi̱ ra̱ʼkhá tháán mba̱a̱ asndu mixngiyaaʼ, wíji̱ náa inaaʼ migamíi xóo kiejxu̱u̱. 32  Edxu̱u̱ xándú bugi̱, nindxu̱u̱ mbawíí oro rí májánʼ, tso̱xto̱o̱ ga̱jma̱a̱ ñawúunʼ nindxu̱u̱ plata, awúu̱n ga̱jma̱a̱ xti̱yu̱u̱ʼ nindxu̱u̱ cobre, 33  náa ragómiuu asndu kawáá nindxu̱u̱ hierro, náa rajkúu paskoo nindxu̱u̱ hierro rí kanda̱wo̱o̱ʼ ku̱ba̱ʼ. 34  Índo̱ xtaa ratayáá, niturígú mbá itsí dí raʼkháa xa̱bu̱ú niʼni. Ga̱jma̱a̱ itsí rígi̱ nixnúu rajkhúu xándú dí kanda̱wo̱o̱ʼ hierro ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ asndu nijkumigu̱u̱. 35  Ikhú hierro, ku̱ba̱ʼ, cobre, plata, ga̱jma̱a̱ oro ni̱jkha̱nú nijmigu̱u̱ mbóó miʼtsú, ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ xóo náskha rí niguanáa náa nundijthíí dí nixtagímbóo rí nijuiʼdu dí ruʼphu ga̱jma̱a̱ giñánʼ ni̱jkha̱ kagu̱u̱ mu xáguanúu nimbá náa ikhiin. Mú itsí rí nixnúu xándú ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ mbá kúbá mitsídánʼ ga̱jma̱a̱ niruguarámuuʼ xúgíʼ ku̱ba̱ʼ. 36  Rígi̱ nindxu̱u̱ xnuʼndaa ga̱jma̱a̱ rí xúgi̱ mutha̱a̱nxu̱ rey ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n. 37  Tátá rey, rey ndrígiu̱ún reyes, Dios bi̱ xtáa mekhuíí nixnáaʼ rí maratañájunʼ, nixnáaʼ tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ dí maguma mba̱a̱n. 38  Náa ñawáanʼ nixnajxíin xa̱bu̱, tséʼniuu asndu náa má gákúwíin, xúʼko̱ má xujkhú xaná ga̱jma̱a̱ xujkhúʼ bi̱ guáʼdáá xniúúʼ bi̱ nagún rijma̱a̱, bi̱ niʼni dí maratañájúúnʼ xúgíinʼ ikhiin, ikháán mínaaʼ nindxa̱a̱ʼ edxu̱u̱ xándú dí oro. 39  Nda̱wa̱á dí ikháán maxtáa i̱mba̱a̱ bi̱ maʼtáñajunʼ bi̱ ragíʼdoo wéñuuʼ tsiaki̱i̱ xóo ikháán. Nda̱wa̱á ma̱ʼkha̱ imba̱a̱ bi̱ maʼni ragajtsíin bi̱ maʼtáñajunʼ, bi̱ mani̱ndxu̱u̱ cobre, bi̱ maʼtáñajunʼ náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ. 40  Bi̱ maʼni ragajkui̱i̱n bi̱ maʼtáñajunʼ mani̱ndxu̱u̱ gújkuiiʼ xó má hierro. Xó má hierro nakujmbiriga̱ ga̱jma̱a̱ naʼni yujndaʼ xúgíʼ, xa̱bu̱ ñajunʼ bugi̱ makujmbirigi̱i̱n ga̱jma̱a̱ maʼni mbátígi̱i̱n mbá kayuuʼ xúgíinʼ bi̱ nitañajunʼ nákha ginii. 41  Xó má rajkhú paskoo ga̱jma̱a̱ e̱ji̱i̱n rajkúu dí ikháán nitayáá, kanda̱wo̱o̱ʼ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ hierro, xa̱bu̱ ñajunʼ bugi̱ xambájxu̱u̱n, mbá chíʼgíiʼ* xa̱bu̱ ñajunʼ bugi̱ mani̱ndxu̱u̱ gújkuiiʼ xóo hierro, ikháá má xóo hierro rí kanda̱wo̱o̱ʼ ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ xtiʼtiʼ rí ikháán nitayáá. 42  Xó má e̱ji̱i̱n rajkúu rí kanda̱wo̱o̱ʼ hierro ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ, xúʼko̱ má kayuuʼ xa̱bu̱ ñajunʼ bugi̱, mbá chíʼgíiʼ mani̱ndxu̱u̱ gújkuiiʼ ga̱jma̱a̱ mbá chíʼgíiʼ mani̱ndxu̱u̱ wabaaʼ. 43  Ikháá má xóo hierro ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ rí kanda̱wo̱o̱ʼ ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ dí ikháán nitayáá, ikhiin* mundawamíjna̱ gajmiún xuajin.* Mú xákúwá mbóó jnduʼ gajmiún eʼwíinʼ, xó má hierro tséganda̱wo̱o̱ʼ ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ”. 44  Mbiʼi rí gákúwá rutañajunʼ reyes bugi̱, Dios bi̱ xtáa mekhuíí magíiʼ mbáa xa̱bu̱ ñajunʼ ndrígóo bi̱ xáʼga̱nú mambáa, ni má eʼwíinʼ xa̱bu̱ ni xútañajunʼ náa xtiʼkhuu ikhaa. Xa̱bu̱ ñajunʼ bugi̱, maʼni mbátígi̱i̱n xúgíinʼ xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ kúwá náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, i̱ndó ikhaa gáxtáa asndu kámuu, 45  xó má nitayáá dí nirígá índo̱ niturígú mbá itsí náa mbá kúbá, maski ajndu raʼkháa xa̱bu̱ú niʼni, itsí rúʼko̱ niʼni gámbáa hierro, cobre, ku̱ba̱ʼ, plata ga̱jma̱a̱ oro. Dios bi̱ phú Mba̱a̱ nisngájmuu rey dí marigá nda̱wa̱á. Xnuʼndaa rígi̱ nindxu̱u̱ gajkhun ga̱jma̱a̱ rí nandoo gáʼthúu̱n naʼni rí matanimba̱a̱ʼ xtayáá”. 46  Ikhú rey Nabucodonosor nismbáti̱go̱o̱ asndu mbayííʼ náa inuu Daniel ga̱jma̱a̱ nixnúu gamajkhu. Ma̱ngaa niʼtáñajunʼ dí muxnáá regalo ga̱jma̱a̱ nitsikha rí ndataun náa inuu. 47  Rey niʼthúu̱n Daniel: “Dios ndrígala nindxu̱u̱ mbáa Dios bi̱ gajkhun náa eʼwíinʼ dioses, Tátá ndrígu̱ún reyes bi̱ nasngájma dí rígá ngu̱ʼwa̱, numuu dí nindoo niratá dí rígá ngu̱ʼwa̱”. 48  Nda̱wa̱á rey niʼni mba̱a̱ Daniel ga̱jma̱a̱ niʼni rí muxnáá mbaʼa regalo rí májánʼ, ma̱ngaa nigíiʼ maʼtáñajunʼ náa xúgíʼ mbayuuʼ Babilonia ga̱jma̱a̱ mbaʼyoo xóo eni̱ xúgíinʼ bi̱ najmañún náa Babilonia. 49  Daniel nindo̱ʼo̱o̱ rey rí magíiʼ Sadrac, Mesac ga̱jma̱a̱ Abednego mu muruguambáá náa bi̱ nduyáá dí narígá náa mbayuuʼ Babilonia, mú Daniel niguanúu náa guʼwá ñajunʼ ndrígóo rey.

Mbaʼa nota

Náa ajngáa hebreo naʼthí, “xi̱ʼ ndrígóo”.
O “xa̱bu̱ xawan”.
Xóo muʼthá, mbá nguéjmi̱i̱n xa̱bu̱ xawan bi̱ najmañún mbuyáá dí marigá nda̱wa̱á ma̱ngaa bi̱ nduyáá ga̱jma̱a̱ numún a̱ʼgua̱a̱n.
Náa ajngáa hebreo naʼthí, “xi̱ʼ ndrígóʼ naʼni”.
Rí kiʼniraʼmáʼ náa Daniel 2:4b asndu 7:28, nigumarámáʼ nákha ginii náa ajngáa arameo.
O mbáa “náa nagadíi náskha, náa nagadíi ambá”.
Náa ajngáa arameo naʼthí, “xóo xuwiʼ”.
O “visión”.
O “lajuíin”.
Ajngáa ikhiin nandoo gáʼthúu̱n bi̱ nindxu̱ún xóo hierro.
O “e̱jñu̱ún xa̱bu̱”, xóo muʼthá, xa̱bu̱ numbaaʼ.