Daniel 5:1-31

  • Ndxa̱a̱ rí naʼni rey Belsasar (1-4)

  • Nagumaraʼmáʼ náa pared (5-12)

  • Nunda̱ʼa̱a̱ Daniel rí maʼtájuíi dí nigumarámáʼ (13-25)

  • Rí nandoo gáʼthúu̱n: Babilonia maguma gámbáa (26-31)

5  Rey Belsasar niʼni mbá ndxa̱a̱ náa makuwá mbá 1,000 xa̱bu̱ ñajunʼ mbaʼwi̱i̱n ndrígióo ga̱jma̱a̱ nixtáa raʼga̱a̱n vino náa inún ikhiin. 2  Índo̱ nijnga̱a̱ niʼni vino, Belsasar niʼtáñajunʼ rí maguwáʼ kudúún copa dí oro ga̱jma̱a̱ dí plata rí Nabucodonosor bi̱ nindxu̱u̱ anu̱u̱* niguwíi náa guʼwá rí ndiyamajkuíí Dios náa Jerusalén. Rey nindoo maga̱a̱n gajmíi̱n xa̱bu̱ ñajunʼ mbaʼwi̱i̱n ndrígióo, gu̱ʼú ñawiin,* xúʼko̱ má eʼwíinʼ gu̱ʼwi̱i̱ ga̱jma̱a̱ copa rúʼko̱. 3  Ikha jngóo nigún kudúún copa dí oro dí nirawíi náa goʼwóo Dios dí rígá náa Jerusalén, rey, xa̱bu̱ ñajunʼ mbaʼwi̱i̱n ndrígióo, gu̱ʼú ñawiin ma̱ngaa eʼwíinʼ gu̱ʼwi̱i̱ niʼwa̱a̱n ga̱jma̱a̱ copa rúʼko̱. 4  Niʼwa̱a̱n vino ga̱jma̱a̱ ndiyamajkhún dioses bi̱ nigumiin ga̱jma̱a̱ oro, plata, cobre, hierro, ixi̱ ga̱jma̱a̱ itsí. 5  Ikhú nikujmaa e̱ji̱i̱n ñawúunʼ mbáa xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ nigíʼdu̱u̱ niʼnirámáʼ náa pared ndrígóo guʼwá ñajunʼ náa xtáa rey, náa inuu candelabro, rey ndiʼyoo ñawúunʼ xa̱bu̱ dí xtáa raʼnirámáʼ. 6  Ikhú rey niʼni miʼxájtiiʼ ga̱jma̱a̱ rí nindxáʼwáminaʼ niʼnimíñúu, itsu̱ tsaguuʼ* niguáʼaan xúʼko̱ má ragomiu̱u̱ ma̱ngaa. 7  Rey gakhi̱i̱ niʼthí dí magimbíin bi̱ nuni̱ xawan, caldeos* ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ xawan bi̱ nduyáá ga̱jma̱a̱ numún a̱ʼgua̱a̱n. Niʼthúún xa̱bu̱ bi̱ najmañún náa Babilonia: “Asndu tsáa bi̱ gáguxnuu rí kiʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ maʼthúnʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n, matañájunʼ dí muguwa̱a̱nʼ xtíin miʼñuu, muraʼnga̱a̱ mbá cadena dí oro ga̱jma̱a̱ rí mani̱ndxu̱u̱ bi̱ maʼni ajtsíin bi̱ maʼtáñajunʼ náa rí ikhúún natañájunʼ”. 8  Ikhú xa̱bu̱ bi̱ najmañún bi̱ gíʼdiin rey nitu̱ʼu̱u̱n náa xtáa ikhaa, mú nimbáa tájmaa gáguxnuu rí kiʼnirámáʼ ni má rí maʼthúu̱n rey ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n. 9  Ikha jngóo rey Belsasar nimíñuu wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ inuu niʼni miʼxájtiʼ, asndu tsiánguá niʼniún xa̱bu̱ ñajunʼ mbaʼwi̱i̱n ndrígióo. 10  Índo̱ reina niʼdxawun dí niʼthí rey ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ ñajunʼ mbaʼwi̱i̱n ndrígióo, nito̱ʼo̱o̱ náa nuni̱ ndxa̱a̱. Ikhú reina niʼthí: “¡Tátá rey, araxtaa asndu kámuu! Xátatsiʼñááʼ dí natatsaʼwáminaʼ maʼnimíñaanʼ ni má rí maʼni miʼxájtiʼ inaaʼ. 11  Náa rí naratáñajunʼ xtáa mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo tsiaki̱i̱ ndrígu̱ún dioses bi̱ mikaʼwiin. Nákha mbiʼi dí nixtáa ana̱a̱ʼ nikujmaa dí ra̱ʼkhá tháán ekro̱ʼo̱o̱ ga̱jma̱a̱ gíʼdoo ku̱ma̱ xóo ku̱ma̱ ndrígu̱ún dioses. Nabucodonosor bi̱ nindxu̱u̱ ana̱a̱ʼ, nigíiʼ mu mbayá edxu̱u̱ náa ndxajkun bi̱ nuni̱ magia, náa bi̱ nuni̱ xawan, náa xa̱bu̱ caldeo* ga̱jma̱a̱ náa xa̱bu̱ xawan bi̱ nduyáá ga̱jma̱a̱ numún a̱ʼgua̱a̱n, rúʼko̱ rí niʼni ana̱a̱ʼ tátá rey. 12  Daniel, bi̱ rey nixná mbiʼyuu Beltsasar, gíʼdoo mbá tsiaki̱i̱ kiejuunʼ, nakro̱ʼo̱o̱ ga̱jma̱a̱ gíʼdoo ku̱ma̱ mu maʼtájuíi xnuʼndaa, najmaa ndaʼyoo mbá rí tsékujmaa ndiéjunʼ nindxu̱u̱ ma̱ngaa najmaa naʼnimbánuu xkujndu rí mingíjyúuʼ.* Ikha jngóo, atatsaʼwáá ma̱ʼkha̱ Daniel, ikhaa maʼtháanʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n”. 13  Ikhú nigún kuya̱a̱ Daniel náa inuu rey. Rey nirajxu̱u̱ Daniel: “Lá ikháán nindxa̱a̱ʼ Daniel, mbáa bi̱ ni̱ʼkha̱ kiʼyáa náa Judá bi̱ anu̱ʼ bi̱ nindxu̱u̱ rey ni̱ʼkha̱ kayáa ikhí ráʼ. 14  Nithunʼ dí xtaʼdáá tsiaki̱i̱ ndrígu̱ún dioses, dí ra̱ʼkhá tháán ekrua̱ʼa̱a̱ ga̱jma̱a̱ rí xtaʼdáá mbá ku̱ma̱ kiejuunʼ. 15  Náa inuʼ niguwáʼ kudiin xa̱bu̱ bi̱ najmañún ga̱jma̱a̱ bi̱ nuni̱ xawan, mu muraxnuu dí kiʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ muthunʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n, nimbáa tájmaa gáʼthúnʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n ajngáa rígi̱. 16  Nidxawuun rí ikháán najmáán naratájuíi ga̱jma̱a̱ rí natanimbáníí xkujndu mingíjyúuʼ.* Á mu najmáán naraxnuu dí kiʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ narathúnʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n, matañájunʼ dí muguwa̱a̱nʼ xtíin dí miʼñuu, muraʼnga̱a̱ʼ mbá cadena dí oro ma̱ngaa rí mani̱ndxa̱a̱ʼ bi̱ maʼni ragajtsíin xa̱bu̱ bi̱ maʼtáñajunʼ náa rí ikhúún natañájunʼ”. 17  Ikhú Daniel niriʼñuu rey: “Ma̱ndoo maguanáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ regalos ndrígáaʼ ga̱jma̱a̱ maraxna̱a̱ imba̱a̱ dí nandaaʼ maraxna̱. Ikhúún magúxnuu dí kiʼnirámáʼ mu maʼdxuun rey ga̱jma̱a̱ mathu̱u̱n ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n. 18  Tátá rey, Dios bi̱ phú Mba̱a̱ nixnúu Nabucodonosor bi̱ nindxu̱u̱ ana̱a̱ʼ rí maʼtáñajunʼ, dí magiʼdoo, rí mbiʼyamajkuíí ga̱jma̱a̱ dí mani̱ndxu̱u̱ itháán mba̱a̱. 19  Ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ rí nixnúu magiʼdoo, xúgíinʼ xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa i̱ʼwáʼ xuajin ga̱jma̱a̱ bi̱ nuthi i̱ʼwáʼ ajngáa niguíʼiin rí namíñúún náa inuu ikhaa. Naxíyáa o naniñuuʼ maxtáa asndu tsáa bi̱ ikhaa nandoo, naríya̱ʼ majkhuu o naʼni mba̱a̱ asndu tsáa bi̱ ikhaa nandoo. 20  Mú índo̱ a̱jkiu̱u̱n nikujximínáʼ ga̱jma̱a̱ niʼni gújkhúʼ* asndu ni̱jkha̱nú nisngájma rí nda̱a̱ gamajkuu, ikhú nigajta káyííʼ xíliu̱u̱* náa rí naʼtáñajunʼ ga̱jma̱a̱ gamajkhu rí gíʼdoo. 21  Nijuaxkriya̱a̱ʼ náa kúwá xa̱bu̱, a̱jkiu̱u̱n niʼni̱i̱ xóo a̱jkiu̱u̱n mbáa xujkhúʼ ga̱jma̱a̱ nigíʼdu̱u̱ nixtáa gajmíi̱n búrru xáná. Ni̱ʼkhu̱ ra̱jxa̱ xóo mbáa xedi̱, xuyuuʼ nimajan ga̱jma̱a̱ ya̱jma̱ʼ dí nagajtaa mekhuíí, asndu índo̱ ni̱jkha̱nú ndiʼyoo rí Dios bi̱ phú Mba̱a̱ gíʼdoo itháan tsiaki̱i̱ náa nutañajunʼ xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ rí ikhaa naxnúu maʼtáñajunʼ asndu tsáa bi̱ ikhaa nandoo. 22  Mú ikháán Belsasar bi̱ nindxa̱a̱ʼ a̱ʼdióo, maski má nitayáá xúgíʼ rígi̱ mú na̱nguá nitaxruíguminaʼ. 23  Rí phú nitani̱, nitaxújximinaʼ náa inuu Tátá bi̱ xtáa mekhuíí. Niratáñajunʼ dí maguwáʼ kudúún copa dí nijmaa náa goʼwóo, nda̱wa̱á nijmaaʼ mu migi̱i̱n ga̱jma̱a̱ vino gajmiáanʼ xa̱bu̱ ñajunʼ mbaʼwi̱i̱n ndrígiáaʼ xúʼko̱ má gu̱ʼú ñawaanʼ ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ gu̱ʼya̱a̱ʼ. Nitayamajkúún dioses bi̱ nigumiin ga̱jma̱a̱ plata, oro, cobre, hierro, ixi̱ ga̱jma̱a̱ itsí, dioses bi̱ tsíyejxi̱ ni má tsédxawíín ni má nda̱a̱ rí eyáá. Na̱nguá niraxnáá gamajkhu Dios bi̱ gíʼdoo tsiaki̱i̱ maʼni dí maraxtaa o makhañáaʼ* ga̱jma̱a̱ bi̱ ndaʼyoo xúgíʼ rí natani̱. 24  Ikhaa rúʼko̱ numuu rí ikhaa nikuʼma ñawúunʼ xa̱bu̱ maʼnirámáʼ ajngáa rígi̱. 25  Rígi̱ nindxu̱u̱ dí nigumaraʼmáʼ: MENÉ, MENÉ, TEQUEL ga̱jma̱a̱ PARSÍN. 26  Rígi̱ nindxu̱u̱ dí nandoo gáʼthúu̱n mámbá ajngáa: MENÉ: Dios niguxnuu mbiʼi rí maratañájunʼ ga̱jma̱a̱ nirtumuu má. 27  TEQUEL: Nixtagiewáán náa balanza ga̱jma̱a̱ nijuiʼyáá dí ndayóóʼ maʼni kiwi̱i̱n. 28  PERÉS: Náa rí naratá ñajunʼ niwiʼtáa ga̱jma̱a̱ nijuixnájxu̱u̱n bi̱ medos ga̱jma̱a̱ bi̱ persas”. 29  Ikhú Belsasar niʼtáñajunʼ dí muguwa̱a̱nʼ Daniel xtíin miʼñuu, muraʼnga̱a̱ mbá cadena dí oro ga̱jma̱a̱ rí xa̱bu̱ bi̱ na̱jkha̱ kayóo ajngóo rey* maʼthí dí Daniel mani̱ndxu̱u̱ bi̱ maʼni ajtsíin bi̱ maʼtáñajunʼ. 30  Mbruʼun má rúʼko̱ nixiyáa Belsasar, rey ndrígu̱ún caldeo. 31  Ga̱jma̱a̱ Darío xa̱bu̱ medo nigruigúu rí maʼtáñajunʼ, gíʼdoo 62 tsiguuʼ.

Mbaʼa nota

O “tátée”.
Atayáá glosario, a̱ʼgú ñawuun.
O “itsu̱ níxtuun”.
Xóo muʼthá, mbá nguéjmi̱i̱n xa̱bu̱ xawan bi̱ najmañún mbuyáá dí marigá nda̱wa̱á ma̱ngaa bi̱ nduyáá ga̱jma̱a̱ numún a̱ʼgua̱a̱n.
Xóo muʼthá, mbá nguéjmi̱i̱n xa̱bu̱ xawan bi̱ najmañún mbuyáá dí marigá nda̱wa̱á ma̱ngaa bi̱ nduyáá ga̱jma̱a̱ numún a̱ʼgua̱a̱n.
Náa ajngáa arameo naʼthí, “narajkuíi dí kaxtuʼwá kújtsúuʼ”.
Náa ajngáa arameo naʼthí, “natrajkuíi dí kaxtuʼwá kújtsúuʼ”.
Náa ajngáa arameo naʼthí, “espíritu ndrígóo niʼni gújkhúʼ”.
O “trono”.
Náa ajngáa arameo naʼthí, “bi̱ náa ñawúunʼ gíʼdoo xi̱ʼ ndrígáaʼ”.
Náa ajngáa arameo naʼthí, “heraldo”. Nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ nañejunʼ náa guʼwá ñajunʼ mu maʼthí pa̱jnu mbá kiʼtáñajunʼ o xtángoo ndrígóo rey.