Hechos rí nini̱ apóstoles 7:1-60

  • Discurso rí naxná Esteban náa nagimbúun xa̱bu̱ ede̱ (1-53)

    • Mbiʼi rí nikúwá wajin xiʼñúlú (2-16)

    • Moisés naxná ikhúún xa̱bu̱ Israel; e̱ji̱i̱n Israel nduyamajkuíí xándú (17-43)

    • Dios na̱nguá xtáa náa guʼwá rí nuni̱ xa̱bu̱ numbaaʼ (44-50)

  • Nuxnáá ga̱jma̱a̱ itsí Esteban (54-60)

7  Mú ndxajkun bi̱ phú kayá edxu̱u̱ nirajxu̱u̱: “Lá gajkhun nindxu̱u̱ rígi̱ ráʼ.”  Esteban niriʼñuu: “Xabuanii ga̱jma̱a̱ a̱ngui̱nʼ, gudxawíín. Dios bi̱ mba̱a̱ nisngájmaminaʼ náa wajin xiʼñúlú Abrahán nákhá ikhaa xtáa náa Mesopotamia, nákha xóó tséjkha̱ gáxtáa náa Harán,  niʼthúu̱n: ‹Agajnáaʼ náa xuajñaanʼ, atatsíñúnʼ bi̱ xtañún ga̱jma̱a̱ ayuʼ gáraxtaa náa xuajen rí ikhúúnʼ gásngajmáaʼ›.  Ikhú ikhaa nigájnuu náa mbañúúnʼ xa̱bu̱ caldeos ni̱jkha̱ gáxtáa náa Harán. Nda̱wa̱á rí nikháñuu anu̱u̱, Dios niʼni rí magajnáa ikhí ga̱jma̱a̱ ma̱ʼkha̱ gáxtáa gi̱i̱, náa ikháanʼla kuwáanʼ xúgi̱.  Mú na̱nguá nixnúu rí maʼni jmbayuuʼ, ni mbá chíʼgíiʼ mbaaʼ náa matsi̱ji̱ mbá rajkúu. Mú, nikudaminaʼ rí maxnúu ikhaa ga̱jma̱a̱ e̱ji̱i̱n bi̱ makuwá nda̱wa̱á, maski ajndu xóó ragíʼdaa nimbáa a̱ʼdióo.  Dios niʼthúu̱n rí e̱ji̱i̱n bi̱ makuwá nda̱wa̱á mani̱ndxu̱ún xa̱bu̱ bi̱ naguwááʼ náa mbaaʼ dí raʼkháa ndrígu̱ún ikhiin, ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ bi̱ kúwá ikhí muni̱ rí mani̱ndxu̱ún ñumbáá* ma̱ngaa muni̱ gíníin mbá 400 tsiguʼ.  Dios niʼthí: ‹Ikhúúnʼ ma̱ta̱ rí mumíniiʼ xa̱bu̱ xuajen bugi̱, bi̱ muni̱ rí mani̱ndxu̱ún ñumbáá›. Niʼthí xóó: ‹Nda̱wa̱á dí rígi̱, ikhiin magajnún ga̱jma̱a̱ mbuyamajkuʼ gi̱i̱›.  Dios nimbánuminaʼ ga̱jma̱a̱ Abrahán dí ikhaa ga̱jma̱a̱ xúgíinʼ e̱ji̱i̱n jiámá muthu xtóo xuyuuʼ tsáʼkhún, ikha jngóo índo̱ niʼni migiñuʼ mbiʼi nda̱wa̱á rí nixtáa a̱ʼdióo Isaac nithu xtóo xuyuuʼ tsáʼkhúun. Isaac ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Jacob, ga̱jma̱a̱ Jacob ninindxu̱u̱ anu̱ún bi̱ mbá 12 wajin xiʼñúlú,  ikhiin nixígu̱u̱n kuyáá José bi̱ nindxu̱u̱ giʼtiún ga̱jma̱a̱ nigujua̱a̱ náa Egipto. Mú Dios nixtáa má xúʼko̱ ga̱jma̱á nindxu̱u̱, 10  niʼni kríyaaʼ náa rí nimínuuʼ ma̱ngaa niʼni dí magiʼdoo numuu ga̱jma̱a̱ niʼni rí magiʼdoo ku̱ma̱ náa inuu faraón, rey ndrígóo Egipto. Ikhú nixnúu rí maʼtáñajunʼ náa Egipto ma̱ngaa náa xúgíʼ goʼwóo. 11  Mú ikhú nirígá mbá ewiʼ náa Egipto ga̱jma̱a̱ náa Canaán, mbá gamiéjunʼ mba̱a̱, ga̱jma̱a̱ wajin xiʼñúlú nánguá niguáʼdáá nditháan dí mu̱phu̱. 12  Mú Jacob niʼdxuun dí rígá ganitsu* náa Egipto, ikha jngóo nikungui̱i̱nʼ wajin xiʼñúlú ikhí timbá miʼtsu. 13  Índo̱ nigún rí maʼni a̱jma̱ nuthu, José niʼthún a̱ngui̱i̱n tsáa nindxu̱u̱ ikhaa, ga̱jma̱a̱ faraón niʼdxuun ga̱jma̱a̱ numún a̱ngui̱i̱n José. 14  Ikhú José nikunguanʼ ajngáa rí maguwáʼ kuya̱a̱ Jacob bi̱ nindxu̱u̱ anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xúgíinʼ bi̱ kaʼñún: 75 rí mbá xúgíinʼ. 15  Ikhú Jacob ni̱jkha̱ náa Egipto ga̱jma̱a̱ ikhí nikháñuu, xúʼko̱ má wajin xiʼñúlú ma̱ngaa. 16  Ni̱jkha̱a̱ ki̱ʼda̱ itsu̱ún náa Siquem ga̱jma̱a̱ nijuiʼdi̱ín náa iñá wajinʼ rí Abrahán ni̱ʼtsi̱ ga̱jma̱a̱ mbújkha̱a̱* náa inún e̱ji̱i̱n Hamor náa xuajen Siquem. 17  Índo̱ inu mambanúu rí Dios nimbánuu ga̱jma̱a̱ Abrahán, xuajen niʼni mba̱a̱ ga̱jma̱a̱ ni̱jkha̱ raʼni mbaʼin xa̱bu̱ náa Egipto 18  asndu índo̱ nixtáa i̱mba̱a̱ rey mu maʼtáñajunʼ náa Egipto bi̱ tséʼninuwiinʼ José. 19  Rey bugi̱ ndiyáʼ xóo maʼniún wajin xiʼñúlú ga̱jma̱a̱ nitsudiin xabuanii rí muniñu̱u̱ʼ e̱jñu̱ún bi̱ ndiʼkhún nigumiin mu makhañúún. 20  Mbiʼi rúʼko̱ nigumaa Moisés, bi̱ ra̱ʼkhá tháán mitsiʼyáa.* Ga̱jma̱a̱ ajtsú igu̱nʼ nixtáa náa goʼwóo anu̱u̱. 21  Mú índo̱ niguanáti̱go̱o̱, wáxioo faraón ni̱jkha̱a̱ kayáa ga̱jma̱a̱ niʼni mbaja̱a̱ xóo a̱ʼdióo. 22  Ikha jngóo Moisés nijuiʼsngáá xúgíʼ rí najmañún xa̱bu̱ egipcios. Nigiʼdoo tsiakii rí niʼthí ga̱jma̱a̱ rí niʼni. 23  Índo̱ nigiʼdoo 40 tsiguuʼ, nirmáʼáan a̱jkiu̱u̱n rí maʼga gáʼñúún a̱ngui̱i̱n, bi̱ ni̱ndxu̱ún e̱ji̱i̱n Israel. 24  Índo̱ ndiʼyoo dí mbáa dí ikhiin nuni̱ gínáa, nimbáyúu ga̱jma̱a̱ nixíyáa egipcio bi̱ xtáa raʼni gínáa. 25  Ikhaa nindxa̱ʼwáminaʼ rí a̱ngui̱i̱n makru̱ʼu̱u̱n rí Dios xtáa rajmiuu ikhaa mu maʼnikáwíin, mú ikhiin na̱nguá nikru̱ʼu̱u̱n. 26  Imbo̱o̱ mbiʼi ni̱jkha̱ náa kúwá a̱jmi̱i̱n bi̱ nuxmijná ga̱jma̱a̱ niʼni rí mambajxíin. Niʼthún: ‹Xa̱bekha, kánikháanʼla. Ndíjkha egiʼda̱la rá.› 27  Mú bi̱ xtáa raxnúu ndxájuu nirmajngua̱nʼ Moisés ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: ‹Tsáá nigíinʼ rí maratañájunxu ga̱jma̱a̱ rí matanimbaníí numuxu rá. 28  Lá nandaaʼ rí mataxíñu̱u̱n mangúún xó má nitaxíyáa xa̱bu̱ egipcio ri̱xi̱ ráʼ.› 29  Índo̱ Moisés niʼdxuun rígi̱ ikhú nigáyúu ga̱jma̱a̱ ni̱jkha̱ gáxtáa xóo mbáa xa̱bu̱ bi̱ na̱ʼkha̱á náa mbaaʼ ndrígóo Madián, náa nigiʼdiin a̱jmi̱i̱n e̱ji̱i̱n. 30  Índo̱ ninújngoo 40 tsiguʼ nda̱wa̱á, nisngájmaminaʼ mbáa ángel náa ku̱ba̱ʼ mijxooʼ* dí rígá náa kúbá Sinaí, náa mbá xtáʼdu̱u̱ iná tsuwanʼ rí nakha. 31  Moisés niʼniuu tsiánguá rí ndiʼyoo. Índo̱ ni̱jkha̱ itháan mijngii mu mbaʼyoo májánʼ, ikhú niʼdxawuun aʼwóo Jeobá* dí niʼthí: 32  ‹Ikhúúnʼ nindxu̱ʼ Dios ndrígóo wajin xiʼñáanʼ, Dios ndrígóo Abrahán, Isaac ga̱jma̱a̱ Jacob›. Moisés nigíʼdu̱u̱ niguáʼaan ga̱jma̱a̱ nánguá nindoo mayejxi̱ itháan. 33  Jeobá* niʼthúu̱n: ‹Atrawíi raxtáaʼ,* numuu rí ku̱ba̱ʼ kaʼwu náa xtiajún. 34  Ikhúúnʼ nda̱yo̱o̱ rí xa̱bi̱ʼ naguma gíníi náa Egipto, nidxawun dí numbi̱ya̱ʼ ikha jngóo nigájtáa mu ma̱ni̱ káwíin. Rí xúgi̱ ayi̱ mu makuʼnguáánʼ mi̱dxu̱ʼ náa Egipto›. 35  Mú, táʼndúún gúndriguíi Moisés ga̱jma̱a̱ nitháán: ‹Tsáá nigíinʼ rí maratañájunxu ga̱jma̱a̱ rí matanimbaníí numuxu rá.› Mú mínaaʼ má Dios nikungua̱a̱nʼ xóo bi̱ maʼtáñajunʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ maʼni káwíin. Dios nijmiuu mbáa ángel mu maʼthúu̱n rígi̱ índo̱ nisngájmaminaʼ náa xtáʼdu̱u̱ iná tsuwanʼ. 36  Moisés niguwíin xa̱bu̱ náa Egipto índo̱ niʼni milagro dí itháan mba̱ʼu̱, náa lamáa Maña̱ʼ ga̱jma̱a̱ náa ku̱ba̱ʼ mijxooʼ mbá 40 tsiguʼ. 37  Ikhaa má Moisés bugi̱ bi̱ niʼthún e̱ji̱i̱n Israel: ‹Dios magíiʼ náa ikháanʼla mbáa profeta* xó má ikhúúnʼ náa majñúúnʼ a̱ngia̱la›. 38  Ikhaa má bi̱ nixtáa náa nagimbíi̱n náa ku̱ba̱ʼ mijxooʼ, bi̱ nixtáa ga̱jma̱a̱ ángel índo̱ niʼthúu̱n náa kúbá Sinaí ga̱jma̱a̱ nixtáa gajmíi̱n wajin xiʼñúlú. Ikhaa nigruigú ajngáa rí na̱ʼkha̱ náa Dios, ga̱jma̱a̱ rí ndaʼya mu maxnúlú ikháanʼ. 39  Wajin xiʼñúlú túnimbu̱u̱n kuyáá. Ga̱jma̱a̱ táʼndúún gúyáá ma̱ngaa i̱ndó nigiwa̱nʼ a̱jkiu̱ún rí matangi̱i̱n náa Egipto 40  índo̱ nitháán Aarón: ‹Atani̱i̱ dioses mu magún ginuu náa ikháanʼxu. Numuu rí tséya̱a̱xu ndiéjunʼ nigíʼnuu Moisés, bi̱ niguwáanʼxu náa mbaaʼ ndrígóo Egipto›. 41  Ikhú nini̱i̱ mbáa xándú bi̱ nindxu̱u̱ xóo a̱ʼdá xede̱, nixnajxi̱i̱ tsigijñaʼ ga̱jma̱a̱ nini̱ ndxa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numuu rí nini̱. 42  Ikhú Dios nitsíngu̱u̱nʼ náa ikhiin ga̱jma̱a̱ niniñúúnʼ rí mbuyamajkuíí xúgíʼ dí rígá mekhuíí,* xó má kiʼniraʼmáʼ náa i̱yi̱i̱ʼ ndrígu̱ún Profetas: ‹Xuajen Israel, lá ragájkhun dí raʼkháa náa ikhúúnʼ nixnajxíin xujkhúʼ ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ tsigijñaʼ mbá 40 tsiguʼ náa ku̱ba̱ʼ mijxooʼ ráʼ. 43  Ikháanʼ nijngruiga̱la ku̱ya̱la guʼwá xtíin ndrígóo Moloc ga̱jma̱a̱ a̱ʼgua̱a̱n ndrígóo dios Refán, ga̱jma̱a̱ xándú bi̱ ikháanʼ nini̱ mu mbuyamajkún. Ikha jngóo, maʼgá kaguáanʼ itháan mitsínguánʼ ki xóo Babilonia›. 44  Náa ku̱ba̱ʼ mijxooʼ wajin xiʼñúlú niguáʼdáá mbá guʼwá xtíin náa nasngájma rí Dios xtáa gajmíi̱n, xó má Dios niʼtáñajúúnʼ índo̱ niʼthúu̱n Moisés rí maʼni ikháá má kayuuʼ xóo rí ndiʼyoo. 45  Ga̱jma̱a̱ wajin xiʼñúlú nindrigú guʼwá xtíin ga̱jma̱a̱ nigún kuñu̱u̱n gajmiún Josué náa ku̱ba̱ʼ ndrígu̱ún xa̱bu̱ xuajen bi̱ Dios ni̱jkha̱ raxkawíin náa inún wajin xiʼñúlú. Ga̱jma̱a̱ ikhí nirígá asndu mbiʼi ndrígóo David. 46  Dios nidxuu kaʼyoo David ga̱jma̱a̱ ikhaa nindo̱ʼo̱o̱ rí maguma mbá guʼwá náa mbiʼyamajkuíí Dios ndrígóo Jacob. 47  Mú Salomón nindxu̱u̱ bi̱ niʼni goʼwóo. 48  Mú Dios bi̱ phú mba̱a̱ na̱nguá xtáa náa guʼwá rí nuni̱ xa̱bu̱ numbaaʼ. Xó má eʼthí profeta: 49  ‹Mekhu nindxu̱u̱ xíliúʼ ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ nindxu̱u̱ náa frúwán* rajkúʼ. Xú káʼnii goʼwóʼ gúnila rá. Eʼthí Jeobá.* O náá mina̱a̱ʼ gáyáa jxu̱ʼ rá. 50  Lá raʼkháa ñawúnʼ má ikhúúnʼ ni̱ni̱ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ rígi̱ ráʼ.› 51  Nindxa̱la xa̱bu̱ bi̱ tsédxawíín ga̱jma̱a̱ gújkhúʼ a̱jkia̱la,* tséniʼñááʼ dí marigá espíritu santo* náa ikháanʼla. Nu̱ni̱ xó má nini̱ wajin xiʼñála. 52  Tsáa lá profeta na̱nguá nini̱ gínáa wajin xiʼñála rá. Xúʼko̱, ikhiin niradíin bi̱ nithi nákha wapháá rí ma̱ʼkha̱ bi̱ nindxu̱u̱ jmbii, bi̱ ikháanʼla nixnajxíi ga̱jma̱a̱ nixíyáa. 53  Ikháanʼ nindrígula Xtángoo xó má nithi ángeles, mú túnimbala”. 54  Índo̱ nidxawíín rígi̱, ikhiin nikiʼníin wéñuuʼ náa awúu̱n a̱jkiu̱ún ga̱jma̱a̱ asndu naʼpuduun iñúnʼ índo̱ nduyáá. 55  Mú, ikhaa nigruigú espíritu santo, niyejxiraʼan mekhuíí ga̱jma̱a̱ ndiʼyoo Dios rí naxpíbiiʼ, ma̱ngaa Jesús wíji̱ náa níjñu mújúunʼ Dios, 56  ga̱jma̱a̱ niʼthí: “¡Gu̱ya̱a̱! Nda̱yo̱o̱ rí kambaʼta mekhu ga̱jma̱a̱ A̱ʼdióo xa̱biya̱ wíji̱ náa níjñu mújúunʼ Dios”. 57  Ikhú ikhiin nindxa̱ʼwa̱ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ tsiakii ndrígu̱ún, niruguáá cháʼwúún ga̱jma̱a̱ xúgíinʼ ningujxi̱i̱n kuya̱a̱. 58  Nda̱wa̱á dí niri̱ya̱a̱ʼ náa rawuunʼ xuajen, nigíʼdi̱i̱ nixnáá ga̱jma̱a̱ itsí. Bi̱ ndiyáá, nindriga̱ xtíñún náa rajkúu mbáa dxámá bi̱ mbiʼyuu Saulo. 59  Índo̱ kúwá ruxnáá ga̱jma̱a̱ itsí, Esteban niʼtájkáan:* “Tátá Jesús, atagruígúu xi̱ʼ* ndrígóʼ”. 60  Ikhú nismbáti̱go̱o̱ ga̱jma̱a̱ niʼthí aʼwá gakhi̱i̱: “Jeobá,* xátani̱ rí mumíniiʼ náa aʼkhá rígi̱”. Nda̱wa̱á dí niʼthí rígi̱ ikhú nikháñuu.

Mbaʼa nota

O “esclavo”.
O “tsígáʼ”.
Náa ajngáa griego naʼthí, “plata”.
O “mitsiʼyáa náa inuu Dios”.
O “desierto”.
Atayáá glosario.
Atayáá glosario.
O “chádaaʼ”.
O “gaʼyee”, “bi̱ naʼthí dí marigá”.
Rí nandoo gáʼthúu̱n, a̱jkha̱ʼ, gu̱nʼ, a̱ʼgua̱a̱n.
O “trámáʼ”.
Atayáá glosario.
O “ámiala”. Náa ajngáa griego naʼthí, “túrujtu xtóo a̱jkia̱la ga̱jma̱a̱ cháʼwanla”.
O “xi̱ʼ kaʼwu”, “tsiakii ndrígóo Dios”. Atayáá glosario, espíritu santo.
O “niʼni tsajkuun”.
Atayáá glosario, xi̱ʼ.
Atayáá glosario.