Rí niʼnirámáʼ Marcos 4:1-41

  • XKRI̱DA NDRÍGÓO XA̱BU̱ ÑAJUNʼ (1-34)

    • Bi̱ naʼdu (1-9)

    • Jesús nijmuu xkri̱da índo̱ niʼsngáa (10-12)

    • Rí nandoo gáʼthúu̱n xkri̱da ndrígóo bi̱ naʼdu (13-20)

    • Nimbá aguʼ tsegida̱ʼ náa agoo canasta (21-23)

    • “Awan rí najmala mu muxna̱” (24, 25)

    • Naʼgu, bi̱ naʼdu (26-29)

    • Tsígooʼ mostaza (30-32)

    • Nijmuu má xúʼko̱ xkri̱da (33, 34)

  • Jesús nixprígúu giñán mbiʼ (35-41)

4  Mbu̱júu̱ʼ Jesús nigíʼdu̱u̱ niʼsngáa náa rawuunʼ lamáa. Numuu dí mbaʼin wéñuuʼ xa̱bu̱ nigimbíin, ikha jngóo ikhaa nitsimuu náa barco ga̱jma̱a̱ nigiwa̱nʼ, ikhú nitsíngu̱u̱nʼ mbá chíʼgíiʼ ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ niguanún náa rawuunʼ lamáa.  Ikhú nigíʼdu̱u̱ nijmuu mbaʼa xkri̱da mu maʼsngáa. Ikhaa niʼthún:  “Gudxawíín. Mbáa xa̱bu̱ nigájnuu gáʼdu tsígáʼ.  Índo̱ ikhaa ni̱jkha̱ raʼdu, tikhuu tsígáʼ nijngutígú náa rawuunʼ kamba̱a̱, mú niguwáʼ ñu̱ʼu̱ ni̱ʼphu̱.  I̱ʼwáʼ nijngutígú náa rígá itsí, numuu rí nda̱a̱ májánʼ ku̱ba̱ʼ, ikha jngóo tájyúuʼ nikráʼáan.  Numuu rí na̱nguá ni̱jkha̱ mi̱jnu̱ʼ ajmu̱u̱, ikha jngóo índo̱ nikráʼáan a̱jkha̱ʼ niʼni mijkha, ikhú nijndooʼ.  I̱ʼwáʼ tsígáʼ nijngutígú náa majñu̱u̱ʼ tsuwanʼ, índo̱ tsuwanʼ ndiʼya, ikhú nikájxu̱u̱ʼ* ikha jngóo tágu̱ tsígooʼ.  I̱ʼwáʼ nijngutígú náa ku̱ba̱ʼ májánʼ, ikhú nikráʼáan ga̱jma̱a̱ ndiʼya, rúʼko̱ rí nigu̱ májánʼ tsígooʼ: Tikhuu nixná 30 nuthu itháan ki xóo rí nijuiʼdu, i̱ʼwáʼ 60, ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ 100”.  Ikhú niʼthí xóó: “Bi̱ gíʼdoo cháʼwuun, gagíʼ edxu̱u̱ maʼdxuun”. 10  Índo̱ xtáa mbáwíi, ikhú bi̱ mbá Gu̱wi̱i̱nʼ ejmi̱i̱n ga̱jma̱a̱ bi̱ kúwá ikhí nirajxi̱i̱ ga̱jma̱a̱ numuu xkri̱da. 11  Ikhaa niriʼñúún: “Ikháanʼ nikánála makrua̱ʼa̱la̱ ngu̱ʼwa̱ rí mitsúʼkháan ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios.* Mú bi̱ kúwá rexa̱a̱, xúgíʼ najuiʼthúún ga̱jma̱a̱ xkri̱da. 12  Maski má ajndu nuyejxi̱, xúyáá, maski má nudxawíín, xákru̱ʼu̱u̱n. Ga̱jma̱a̱ ikhiin xátangi̱ín náa Dios ikha jngóo ikhaa xáʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún”. 13  Ma̱ngaa niʼthún: “Á mu ikháanʼ tsékrua̱ʼa̱la xkri̱da rígi̱, xú káʼnii gákrua̱ʼa̱la i̱ʼwáʼ xkri̱da rá. 14  Bi̱ niʼdu tsígáʼ, nindxu̱u̱ bi̱ naʼdu ajngá rawuunʼ Dios. 15  Tsígáʼ rí nijngutígú náa rawuunʼ kamba̱a̱, ni̱ndxu̱ún bi̱ nudxawíín ajngá rawuunʼ Dios, mú mbá nacha̱ na̱ʼkha̱ Gixa̱a̱* ga̱jma̱a̱ naguwíi ajngáa rí nijuiʼdu náa ikhiin. 16  Ma̱ngaa tsígáʼ rí nijngutígú náa rígá itsí, ni̱ndxu̱ún bi̱ nundrigú ga̱jma̱a̱ gagi ajngá rawuunʼ Dios, 17  mú tséjkha̱ mi̱jnu̱ʼ ajmu̱u̱. Maski má nundrigú mbá xngaa ajngá rawuunʼ Dios, mú índo̱ narígá xkujndu o nuni̱ gíníin ga̱jma̱a̱ numuu ajngáa, ikhú nuniña̱a̱ʼ. 18  Ma̱ngaa tsígáʼ rí nijngutígú náa majñu̱u̱ʼ tsuwanʼ. Bugi̱ ni̱ndxu̱ún bi̱ nudxawíín ajngáa, 19  mú gamiéjunʼ dí rígá mbiʼi xúgi̱* ga̱jma̱a̱ rí nanigu̱u̱nʼ maguaʼdáá ma̱ngaa i̱ʼwáʼ rí nagua̱ʼa̱ muni̱ nato̱ʼo̱o̱ ga̱jma̱a̱ naʼni rí ajngáa makájxu̱u̱ʼ, ikha jngóo ajngáa na̱nguá ejma̱a̱. 20  Iwáá, tsígáʼ rí nijuiʼdu náa ku̱ba̱ʼ májánʼ, bugi̱ ni̱ndxu̱ún bi̱ nudxawíín ajngáa, ga̱jma̱a̱ nundrigú ga̱jma̱a̱ gagi ma̱ngaa najma̱a̱ náa ikhiin: 30 nuthu itháan, eʼwíinʼ 60 ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ 100”. 21  Ma̱ngaa niʼthún: “Nimbáa tséskámuu aguʼ mu magídáʼ náa agoo canasta* o magídáʼ náa agoo xiawoo, lá raʼkháa xúʼko̱ ráʼ. Lá raʼkháa natsrigu náa mitsídánʼ mu mambiʼñún xúgíinʼ bi̱ kúwá náa guʼwáá xáʼ. 22  Numuu rí xúgíʼ dí rígá ngo̱ʼo̱o̱ maʼga̱nú makujmaa ga̱jma̱a̱ xúgíʼ dí gíwánʼ ngu̱ʼwa̱ makujmaa pa̱jnu. 23  Ikha jngóo, asndu tsáa bi̱ gíʼdoo cháʼwuun, gagíʼ edxu̱u̱ maʼdxuun”. 24  Ikhú niʼthún: “Guʼgíʼ edxa̱la mudxawíín. Awan rí najmala mu muxna̱, rúʼko̱ má gakhánala ga̱jma̱a̱ mangáanʼ. Ga̱jma̱a̱ makhánala itháan. 25  Numuu rí bi̱ gíʼdoo, makánáán itháan. Mú bi̱ ragíʼdoo, asndu dí gíʼdoo magajta káyííʼ”. 26  Niʼthí xóó: “Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios,* nindxu̱u̱ xóo índo̱ mbáa xa̱bu̱ naʼdu tsígáʼ náa mbaaʼ. 27  Ikhaa naʼgu rí mbruʼun ga̱jma̱a̱ natujxi̱i̱ rí miʼcha̱. Mú tsígáʼ nakráʼáan ga̱jma̱a̱ ndaʼya, mú ikhaa tséʼyoo xóo egaja̱a̱. 28  Ku̱ba̱ʼ naʼni rí mbaja̱a̱ ikháá: Ginii ndaʼya ixu̱u̱, nda̱wa̱á nakráʼáan iñuu ikhú najti tsígooʼ. 29  Índo̱ tsígáʼ nakhi̱i̱, ikhú nurujtu ga̱jma̱a̱ chídí xngaa* numuu rí ni̱jkha̱nú má mbiʼi rí mixtagijxi̱i̱”. 30  Ga̱jma̱a̱ niʼthí xóó: “Ndiéjunʼ gándoo gúʼni mbríguii ga̱jma̱a̱ Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios* o xú káʼnii xkri̱da gájmulú mu muʼthá rá. 31  Nindxu̱u̱ xóo tsígooʼ mostaza, rí índo̱ najuiʼdu náa ku̱ba̱ʼ nindxu̱u̱ itháan chíʼgíiʼ ki xóo i̱ʼwáʼ tsígáʼ, 32  mú índo̱ nakráʼáan, naʼni itháan mba̱a̱ ki xóo i̱ʼwáʼ iná rí kiʼdu, ga̱jma̱a̱ ñawúunʼ naʼni mba̱ʼu̱ wéñuuʼ rí asndu ñu̱ʼu̱ bi̱ jngruigu̱u̱n rijma̱a̱ naguwáʼ náa mijxoo ixi̱”. 33  Nijmuu mbaʼa xkri̱da xóo rígi̱ mu ikhiin ma̱ndoo mikru̱ʼu̱u̱n índo̱ niʼtáruʼun ajngá rawuunʼ Dios. 34  Mámbá rí naʼthí najmuu xkri̱da, mú naʼthún ngu̱ʼwa̱á xa̱bi̱i̱ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n. 35  Wakíʼ rí mbiʼi má rúʼko̱, niʼthún xa̱bi̱i̱: “Gakidáanʼlú náa i̱mba̱ ridoo”. 36  Nda̱wa̱á rí niguámbóo niʼtángawún xa̱bu̱, ikhú xa̱bi̱i̱ nigún kuya̱a̱ xó má gíwánʼ náa barco ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ barco ni̱jkha̱ kidxuuʼ. 37  Mú nda̱a̱ tsu̱ma̱ nixnúu mbá giñán mbiʼ. Ga̱jma̱a̱ iyaʼ rí naʼbaxu̱u̱ nigíʼ majnííʼ náa barco. 38  Mú Jesús xtáa raʼgu náa íxtuun barco, ga̱jma̱a̱ gídáʼ xtíin* edxu̱u̱. Ikhú nixkajui̱i̱ ga̱jma̱a̱ nitháán: “Maestro, lá tsixmiéjuaanʼ rí makhañúlú ráʼ.” 39  Ikhú ndijui̱i̱, nixprígúu giñánʼ ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n lamáa: “¡Wíí! ¡Wíí gáʼni!”. Ikhú niwi̱ji̱i̱ giñánʼ ga̱jma̱a̱ wíí kri̱ga̱ niʼni. 40  Ikhú niʼthún: “Náá numuu rí namíñala. Lá xóó raguáʼdáá fe ráʼ.” 41  Ikhiin nimíñúún wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ nitamijná: “Tsáá phú nindxu̱u̱ xa̱bu̱ bugi̱. Asndu giñánʼ ga̱jma̱a̱ lamáa nunimbu̱ún kuyáá”.

Mbaʼa nota

O “nikáʼdu̱u̱”.
O “Reino ndrígóo Dios”. Atayáá glosario, Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios.
Náa ajngáa griego naʼthí, “Satanás”. Atayáá glosario, Satanás.
Atayáá glosario, mbiʼi xúgi̱.
O “canasta rí nugiewan ga̱jma̱a̱”.
O “Reino ndrígóo Dios”. Atayáá glosario, Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios.
O “griʼí”.
O “Reino ndrígóo Dios”. Atayáá glosario, Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios.
O “almohada”.