Rí niʼnirámáʼ Mateo 21:1-46

  • Jesús nato̱ʼo̱o̱ náa Jerusalén (1-11)

  • Naxkawíin bi̱ nugujua̱ náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios (12-17)

  • Naʼtásríguíi mbá ixi̱ higo (18-22)

  • Nurajxi̱i̱ Jesús ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ rí naʼni (23-27)

  • Xkri̱da ndrígu̱ún a̱jmi̱i̱n e̱ji̱n (28-32)

  • Xkri̱da ndrígu̱ún ñumbáá bi̱ nuradíin xa̱bu̱ (33-46)

    • Tsíñún gúyáá itsí rí itháan gíʼdoo numuu (42)

21  Índo̱ niguánu náa Betfagué náa kúbá rí mbiʼyuu Olivos, mijngii Jerusalén, ikhú Jesús nikuʼmiin a̱jmi̱i̱n xa̱bi̱i̱ 2  ga̱jma̱a̱ niʼthún rígi̱: “Aʼguala náa xuajen rí nakujmaa ñuʼún. Índo̱ gáʼguanúla ikhí, muxkamaa mbáa burru e̱ʼgú kaxtájmaa ga̱jma̱a̱ a̱ʼdióo. Gurajkhúnʼla ga̱jma̱a̱ gaguwaʼ kudiin. 3  Á mu mbáa narajxala, gutha̱a̱n: ‹Majmiuu Tátá›. Ikhú maniñala maguwaʼ kudiin”. 4  Xúgíʼ rígi̱ nirígá mu mambanúu rí niʼtáriyaʼ profeta,* bi̱ niʼthí: 5  “Gutha̱a̱n wáxioo Sion: ‹¡Atayáá! Rey ndrígáaʼ na̱ʼkha̱ gáʼyaaʼ. Ikhaa nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ wabaaʼ ga̱jma̱a̱ karíguii mbáa a̱ʼdá burru, a̱ʼdióo xujkhúʼ bi̱ nagu̱›”. 6  Ikhú xa̱bi̱i̱ nigún ga̱jma̱a̱ nini̱ xó má niʼthún Jesús muni̱. 7  Ikhú niguwáʼ kuya̱a̱ burru e̱ʼgú ga̱jma̱a̱ a̱ʼdióo, nixtra̱ma̱ʼ xtíñún náa tsu̱du̱u̱ ga̱jma̱a̱ ikhú nigriguii. 8  Mbaʼin xa̱bu̱ nixtri̱ga̱ xtíñún náa kamba̱a̱ ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ nirujtu ñawúunʼ ixi̱ ga̱jma̱a̱ nisnguti̱ga̱ náa kamba̱a̱. 9  Ikhú xa̱bu̱ bi̱ nagún ginuu ga̱jma̱a̱ bi̱ naguwáʼ tsu̱díí nithi gakhi̱i̱: “¡Gaguma kríya̱a̱ʼ A̱ʼdióo David! ¡Gaguma tsajkurámaaʼ bi̱ na̱ʼkha̱ ga̱jma̱a̱ mbiʼyuu Jeobá!* ¡Atani kríyaaʼ, ikháán bi̱ xtáa mekhuíí!”. 10  Índo̱ ikhaa nito̱ʼo̱o̱ náa Jerusalén, ikhú xúgíinʼ xa̱bu̱ xuajen nithi ga̱jma̱a̱ nirajxi̱: “Tsáá ñajuunʼ bugi̱ rá.” 11  Ikhú tikhuun xa̱bu̱ niriʼña: “¡Nindxu̱u̱ profeta Jesús, bi̱ na̱ʼkha̱ náa Nazaret náa mbayuuʼ Galilea!”. 12  Jesús nito̱ʼo̱o̱ náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios ga̱jma̱a̱ nixkawíin bi̱ nugujua̱ ga̱jma̱a̱ bi̱ nutsi ikhí. Nirngáxi̱i̱ mésu̱ún bi̱ nuriʼkhuíí mbújkha̱a̱ ga̱jma̱a̱ xíliu̱ún bi̱ nugujui̱i̱n paloma. 13  Ga̱jma̱a̱ niʼthí: “Náa kiʼnirámáʼ naʼthí ‹goʼwóʼ magumbiʼyuu guʼwá náa nutajkáan›,* mú ikháanʼla ninila tsíñún kuʼwáʼ”.* 14  Ma̱ngaa ikhí niguáʼnu bi̱ tsíkruigu̱u̱n ga̱jma̱a̱ bi̱ gúʼxíinʼ náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios, ikhaa niʼni thanún. 15  Ikhú ndxajkun bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ bi̱ nusngáa xtángoo nikiʼníin índo̱ ndiyáá xúgíʼ mitsaanʼ rí naʼni, ga̱jma̱a̱ rí e̱ji̱n nundxa̱ʼwa̱ náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios “¡Gaguma kríya̱a̱ʼ A̱ʼdióo David!”. 16  Ikha jngóo nitháán Jesús: “Natadxawíín rí ethi xáʼ.” Ikhaa niriʼñún: “Aan xúʼko̱, nadxawuun má. Lá túraxnuu náa naʼthí: ‹Nitani̱ rí náa rawúúnʼ e̱ji̱n bi̱ majkhiinʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ kaʼnííʼ nuxúnʼ maguma mba̱a̱n ráʼ.›” 17  Ikhú niniñúnʼ ga̱jma̱a̱ nigájnuu ni̱jkha̱ náa xuajen Betania, ikhí niguanúu niʼgu. 18  Índo̱ nitanga̱a̱ miʼcha̱ náa Jerusalén, nixkidxu̱u̱. 19  Ikhú ndiʼyoo mbá ixi̱ higo wíji̱ náa rawuunʼ kamba̱a̱, nikuʼmaminaʼ ikhí, mú nimbá higo táxkamaa, i̱ndó inúu kagu̱ ndiʼyoo. Ikhú niʼthúu̱n ixi̱: “Nímba miʼtsú xájma̱a̱ higo náa ikháán”. Núkhu nijndoʼ ixi̱ higo. 20  Índo̱ xa̱bi̱i̱ ndiyáá rígi̱, niʼniún tsiánguá ga̱jma̱a̱ nithi: “Xú káʼnii niʼni rí mbá nacha̱ nijndoʼ ixi̱ rá.” 21  Jesús niriʼñún: “Na̱tala gajkhun rí á mu kuaʼdáála fe ga̱jma̱a̱ tséni̱ a̱jma̱ a̱jkia̱la, raʼkháa i̱ndó muni̱ rí ikhúúnʼ ni̱ni̱ ga̱jmu̱ʼ ixi̱ higo, ma̱ngaa rí asndu mutha̱a̱n kúbá rígi̱ ‹arajxu ga̱jma̱a̱ atadaminaʼ náa lamáa›, ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má gárígá. 22  Á mu ikháanʼ kuaʼdáála fe, makhánala xúgíʼ rí gúnda̱ʼa̱ índo̱ gútajkáan”. 23  Índo̱ nito̱ʼo̱o̱ náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios, ndxajkun bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xabuanii bi̱ kúwá náa xuajen niguwáʼ gúyáá índo̱ ikhaa xtáa raʼsngáa ga̱jma̱a̱ nirajxi̱i̱: “Náá numuu etani̱ rígi̱ rá. Tsáá niʼtháanʼ matani̱ rá.” 24  Ikhú Jesús niriʼñún: “Rígá mbá rí marajxala mangúún. Á mu rí najmáanʼla nuriʼña̱a̱, ma̱tala tsáa eʼthúnʼ ma̱ni̱ rígi̱. 25  Náá e̱ʼkha̱ rí Juan nakumíinʼ iyááʼ xa̱bu̱, mekhuíí o náa xa̱bu̱ dxe̱ʼ”. Ikhú nitamijná: “Á mu nuʼtháán rí mekhuíí, ikhaa maʼtúlú: ‹Náá numuu rí túnimbala ku̱ya̱a̱ xá.› 26  Mú, á mu nuʼthá rí na̱ʼkha̱ náa xa̱bu̱, namíñulú xóo gúni xa̱bu̱. Numuu rí Juan nduyáá xóo mbáa profeta”. 27  Ikha jngóo niriʼña: “Tséya̱a̱xu”. Ikhú Jesús niʼthún: “Xátala má mangúún tsáa eʼthúnʼ ma̱ni̱ rígi̱. 28  Ndiéjunʼ e̱ndxa̱ʼwa̱míjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ rá. Mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdiin a̱jmi̱i̱n jiáma, niʼthúu̱n bi̱ giʼnii: ‹Táa, ayuʼ gátiejunʼ náa mbayuuʼ uva xúgi̱›. 29  Ikhú a̱ʼdióo niriʼña: ‹Tsíyóʼ gáʼgá›. Mú nda̱wa̱á nitanga̱a̱ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ ni̱jkha̱. 30  Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má niʼthúu̱n i̱mba̱a̱ a̱ʼdióo ma̱ngaa. Mú bugi̱ niriʼñuu: ‹Xúʼko̱ tátá, maʼgá›. Mú táʼga. 31  Tsáa bi̱ niʼni rí nandoo anu̱u̱ rá.” Ikhiin niriʼña̱a̱: “Bi̱ giʼnii”. Jesús niʼthún: “Na̱tala gajkhun rí bi̱ nuruma mbújkho̱o̱ guʼwá ñajunʼ ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ bi̱ nugujuamíjna̱ itháan mijngii wájun rí matu̱ʼu̱u̱n náa naʼtáñajunʼ Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios* ki xóo ikháanʼla. 32  Numuu rí Juan ni̱ʼkha̱, nisngájmala kamba̱a̱ rí májánʼ, mú ikháanʼ túnimbala ku̱ya̱a̱. Mú, bi̱ nuruma mbújkho̱o̱ guʼwá ñajunʼ ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ bi̱ nugujuamíjna̱ ninimbu̱ún kuyáá. Ikháanʼla ndi̱ya̱a̱ xúgíʼ rúʼko̱, mú maski ajndu xúʼko̱ tátanga̱a̱ a̱jkia̱la ma̱ngaa túnimbala ku̱ya̱a̱. 33  Gudxawíín i̱mba̱ xkri̱da rígi̱. Mbáa xa̱bu̱, bi̱ gíʼdoo mbá mbaaʼ niʼdu uva náa mbayuuʼ ga̱jma̱a̱ niʼni gúlóo. Ma̱ngaa niʼni mbá iñáʼ náa muduunʼ uva ga̱jma̱a̱ nikujxi̱ mbá guʼwá mitsídánʼ.* Ikhú nindu̱ʼu̱u̱n tikhuun xa̱bu̱ rí muñewa̱a̱n mbayuuʼ ga̱jma̱a̱ nigájnuu ni̱jkha̱ mitsínguánʼ. 34  Índo̱ ni̱jkha̱nú mbiʼi rí magajta̱a̱ uva, nikungui̱i̱nʼ ñumbáá ndrígóo náa xa̱bu̱ bi̱ niguanún muñewa̱a̱n mu magu̱u̱ rí nijma̱a̱. 35  Mú xa̱bu̱ bi̱ nuñewa̱a̱n mbaaʼ nirugui̱i̱n ñumbáá, mbáa nixnáá, i̱mba̱a̱ nixiyáa ga̱jma̱a̱ i̱mba̱a̱ nixnáá ga̱jma̱a̱ itsí. 36  Bi̱ mbayuuʼ nikungui̱i̱nʼ mbu̱júu̱ ñumbáá, itháan mbaʼin ki xóo nákha ginii, ga̱jma̱a̱ ikháá má niniu̱u̱n mangiin. 37  Nda̱wa̱á kayuuʼ nikuʼmaa a̱ʼdióo numuu rí nikumu̱u̱: ‹Mbuyamajkuíí a̱ʼdióʼ›. 38  Índo̱ xa̱bu̱ bi̱ nuñewa̱a̱n mbaaʼ ndiyáá a̱ʼdióo, ikhú nitamijná: Ikhaa bugi̱ bi̱ mbayáa mbaaʼ. ‹¡Guxíyáalu, mu xúʼko̱ maguanúlú ga̱jma̱a̱ rí magu̱u̱!›. 39  Ikhú nirtuwiin ga̱jma̱a̱ niriya̱a̱ʼ náa rawuunʼ mbaaʼ ga̱jma̱a̱ nixiyáa. 40  Mú, índo̱ gáʼkha̱núu bi̱ mbayuuʼ, ndiéjunʼ gáʼniún xa̱bu̱ buʼko̱ xá.” 41  Bi̱ kúwá rudxawíín niriʼña: “Magudíin numuu dí ra̱míjíinʼ, ga̱jma̱a̱ maxnátíʼñún eʼwíinʼ xa̱bu̱ mbayuuʼ bi̱ muxnajxi̱i̱ rí najma̱a̱ mbiʼi rí kaʼyoo”. 42  Jesús niʼthún: “Náa Kiʼniraʼmáʼ naʼthí: ‹Itsí rí taʼndún gájmúún bi̱ nuni̱ guʼwá, ikhaa rúʼko̱ ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ itsí rí itháan gíʼdoo numuu. Rígi̱ ni̱ʼkha̱ náa Jeobá* ga̱jma̱a̱ ikháanʼ nduʼyáá rí mitsaanʼ nindxu̱u̱›. Lá túraxnuu nimbá miʼtsú rígi̱ ráʼ. 43  Ikha jngóo na̱tala rí Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios* magajtakáyala ikháanʼ ga̱jma̱a̱ mixnún xa̱bu̱ bi̱ nunimbáníí rí ikhaa nandoo. 44  Ma̱ngaa, asndu tsáa bi̱ gájpatrámáaʼ náa itsí rígi̱ majmiguii. Xúʼko̱ má á mu itsí rígi̱ gájpatrámáʼ náa tsu̱du̱u̱ mbáa, majmiguii”. 45  Índo̱ ndxajkun bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ gajmiún fariseos nidxawíín xkri̱da rí naʼthí, ndiyáá rí xtáa raʼthí ga̱jma̱a̱ numún ikhiin. 46  Nindúún murtuwiin, mú nimíñúún kuñúún xa̱bu̱ numuu rí ikhiin nduyáá rí nindxu̱u̱ mbáa profeta.

Mbaʼa nota

O “gaʼyee”, “bi̱ naʼthí dí marigá”.
Atayáá glosario.
O “nuni̱ tsajkuun”.
O “iñúu pátsí náa gajchúún ku’wáʼ”.
O “Reino ndrígóo Dios”. Atayáá glosario, Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios.
O “torre”.
Atayáá glosario.
O “Reino ndrígóo Dios”. Atayáá glosario, Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios.