Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

GRAXE̱ 6

Xú káʼnii gáni gaʼduunʼ rí nandún mani eʼwíínʼ rá.

Xú káʼnii gáni gaʼduunʼ rí nandún mani eʼwíínʼ rá.

NDÍJKHA GÍʼDOO NUMUU

Á mu najmañaʼ natiewa̱a̱n rí natanimbaʼ, ikháánʼ ni̱ndxa̱ʼ bi̱ gaʼtañajuminaʼ raʼkháa eʼwíínʼ.

NDIÉJUNʼ GÁTANI IKHÁÁNʼ RÁ.

Atatsaʼwáminaʼ rígi̱: Brian na̱ʼkhu̱ awúu̱n índo̱ ndaʼyoo rí a̱jmi̱i̱n a̱ngui̱i̱n naguwáʼ kanuu náa ikhaa. Xmáná rígi̱ nitháán má a̱jma̱ nuthu rí matsikhá ndíí. Ga̱jma̱a̱ rígi̱ maʼni ajtsú nuthu.

Mbáa rí ikhaa naʼthí:

“Mbu̱júu̱ʼ má mbáwiin. Ayá mu xájmáʼ”.

Rígá rí naríyaʼ náa búxóo ga̱jma̱a̱ naxnúu Brian.

Brian ndaʼyoo rí dxámá kayá ndíí ga̱jma̱a̱ naku̱mu̱u̱ rí itháan e̱ʼkhu̱ awúu̱n.

“Tsíyóóʼ, núma̱aʼ, nitha̱nʼ má rí na̱nguá...”.

Imba̱a̱ dxámá naʼthúu̱n: “Ndiéjunʼ erígá. Lá tsíyaaʼ ráʼ.”

“Na̱nguá, raʼkháa rúʼko̱”, naʼthí Brian ga̱jma̱a̱ imbá lájuíin tsiakii rí gíʼdoo.

Nda̱wa̱á, dxámá narigu ñawúunʼ náa xpajpoo ga̱jma̱a̱ naʼthúu̱n gua̱ba̱ʼ: “Ayá i̱ndó nindxu̱u̱ mbá ndíí”.

Timbáa dxámá nandoo maxnúu ndíí ga̱jma̱a̱ naʼthúu̱n gua̱ba̱ʼ: “Xútha̱a̱nxu nimbáa. I̱ndó ikháanʼ eʼyáá rígi̱”.

Á mu ikháánʼ ni̱ndxa̱ʼ Brian, ndiéjunʼ gátani rá.

ATATSAʼWÁMINAʼ MBÉGU̱ʼ

Lá naku̱ma̱ʼ rí a̱ngui̱i̱n Brian nduyáá rí eni ráʼ. Lá naku̱ma̱ʼ rí ikhiin nigími̱jna̱ muni xúʼko̱ káʼnii ráʼ. Mbáa na̱nguá. Mbáa niniñami̱jna̱ muni xó má eni eʼwíínʼ. Nandún rí mudrigu̱ún a̱ngiu̱ún ikha jngó nuniñaʼ rí eʼwíínʼ muraʼwíí rí muni.

Á mu ikháánʼ xtaa náa awúu̱n xkujndu rígi̱, lá maʼnda̱ʼ matani i̱mba̱ núthu ga̱jma̱a̱ matani gaʼduunʼ rí nutha̱nʼ eʼwíínʼ ráʼ.

  1. ATANI̱RATAMINAʼ

    Náa Biblia naʼthí: “Bi̱ nandxa̱ʼwáminaʼ ndaʼyoo gamiéjunʼ ga̱jma̱a̱ narkaʼwuminaʼ, mu bi̱ tsindxaʼwamíjna̱ nagún má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á numíniiʼ” (Proverbios 22:3).

    Nguáná nakujmaa rí na̱ʼkha̱ xkujndu. Atatsaʼwáminaʼ rí xtaa ra̱dxu̱ʼ ga̱jma̱a̱ natañún mbá nguéjmi̱i̱n jiáma bi̱ kuwa rutsikha ndíí. Á mu natayáá xkujndu, maraxtaa xawii mu matraʼníí xkujndu rúʼko̱.

  2. ATATSAʼWÁMINAʼ

    Náa Biblia naʼthí: “Gaguaʼdáá mbá májánʼ conciencia” (1 Pedro 3:16).

    Atraximínaʼ: “Xú káʼnii gáxtáá á mu nani xúgíʼ rí naʼni numbaaʼ rá.” Mbáa ikhú a̱ngia̱nʼ maʼndún kuyaaʼ mbá nguáthá mbiʼi. Mú, xú káʼnii gáʼni a̱jkia̱nʼ nda̱wa̱á rá. Lá nandaʼ matani gachíí mbiʼyaaʼ i̱ndó mu mambaxáʼ májánʼ gajmiáanʼ a̱ngia̱nʼ ráʼ. (Éxodo 23:2.)

  3. ATRAʼWÍÍ

    Náa Biblia naʼthí: “Bi̱ najmañuu namiñuu ga̱jma̱a̱ natsíngunʼ náa dí ra̱májánʼ” (Proverbios 14:16).

    Mú xúgiáanʼ ndayóoʼ muraʼwíí rí muʼni ga̱jma̱a̱ muraʼníí rí nikiéʼkulu. Náa Biblia naʼthí ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ bi̱ niraʼwíí rí májánʼ xóo José, Job ga̱jma̱a̱ Jesús, mu ma̱ngaa bi̱ turaʼwíí muni rí májánʼ xóo Caín, Esaú ga̱jma̱a̱ Judas. Ndiéjunʼ gátani ikháánʼ rá.

Náa Biblia naʼthí rí gíʼmaa muʼni ‹rí jmbu› (Salmo 37:3). Á mu nitatsaʼwáminaʼ ndiéjunʼ garigá á mu natani dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ nitraʼwíí má rí matani, rí marata̱ rí naku̱ma̱ʼ xáʼniaʼ mingíjyúuʼ.

Xaxmiéjuanʼ, xáʼyóoʼ má matraxnuu mbá discurso a̱ngia̱nʼ. I̱ndó mbaʼyóoʼ marata̱ rí na̱nguá. Ma̱ngaa ma̱ndoo marathu̱u̱n rí xátriʼkhuu rí natatsaʼwáminaʼ, marata̱ xóo:

  • “Xáraʼti̱i̱n nimbá náa ikhúúnʼ”.

  • “Ikhúúnʼ tseni rúʼko̱”.

  • “Natayáá má rí endxa̱ʼo̱o̱ edxu̱ʼ”

Phú ndayóoʼ matriʼña mbá nacha̱ ga̱jma̱a̱ mbájmbu. Á mu natani, mbáa maguanáʼ tsiánguá rí mbá nacha̱ a̱ngia̱nʼ ní xútha̱nʼ matani.

NDIÉJUNʼ GANI Á MU NUTSIJMÚN XÁ.

Á mu natani rí nandún a̱ngia̱nʼ, mutañajuanʼ xóo eñún ikhiin.

Mbáa a̱ngia̱nʼ mutsijmán ga̱jma̱a̱ muta̱nʼ: “Ndiéjunʼ nitagíʼnii rá. ¡Xámiñaʼ!”. Rígi̱ nindxu̱u̱ rí itháan nuthi mu murajmáán a̱ngia̱nʼ. Ndiéjunʼ gándoo gátani rá. Xtaʼdáá a̱jma̱ rí ma̱ndoo matani:

  • Atriʼña rí nuthi. Ma̱ndoo marata̱: “Mbáa xúʼko̱, namíñúʼ”. Nda̱wa̱á arathún mbégu̱ʼ náa numuu.

  • Atriʼkhu̱u̱ rí nuthi. Arathún náa numuu rí tsítani ikháánʼ ga̱jma̱a̱ arathá: “Mbáa xa̱bu̱ bi̱ najmañuu xóo ikháanʼ xátsikhá ndíí”.

Xí nurajmáán xóó, ayuʼ kaníí. Garmáʼáan a̱jkia̱nʼ rí á mu itháan gájyáaʼ, itháan gatsudáán matani. Á mu nadxuʼ kaníí, matasnga̱jmá rí ikháánʼ má etraʼwíí rí matani.

Rí phú gajkhun: Ma xándoo matani níjni xkujndu rí muniaʼ a̱ngia̱nʼ. Mu ma̱ndoo matraʼwíí ndiéjunʼ rí gátani, matatsiʼñáanʼ kaʼwu rí natatsaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ matani rí nandaʼ. Xúgíʼ rígi̱ ikháánʼ kaʼyaʼ (Josué 24:15).