Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

GRAXE̱ 4

Xú káʼnii gándoo gáni jmbi̱i̱ rí nakiéʼkúunʼ rá.

Xú káʼnii gándoo gáni jmbi̱i̱ rí nakiéʼkúunʼ rá.

NDÍJKHA GÍʼDOO NUMUU

Á mu natayáá rí nakiéʼkáanʼ, manindxa̱ʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ naʼnimbánuu xúgíʼ ga̱jma̱a̱ jmbii.

NDIÉJUNʼ GÁTANI IKHÁÁNʼ RÁ.

Atatsaʼwáminaʼ rígi̱: Tim xtáa raʼtsíin gajmíi̱n bi̱ nambáxu̱u̱ asndu táʼyoo xú káʼnii nikuíʼthá ga̱jma̱a̱ pelota niwunʼ carro rí kaʼyoo xa̱bu̱ bi̱ xtáa mijngii.

Á mu ikháánʼ ni̱ndxa̱ʼ Tim, ndiéjunʼ gátani rá.

ATATSAʼWÁMINAʼ MBÉGU̱ʼ

RÍGÁ AJTSÚ RÍ MA̱NDOO MATANI:

  1. Matagayáʼ.

  2. Matani tsu̱di̱i̱ imba̱a̱.

  3. Maratha̱a̱n rí nirígá xa̱bu̱ bi̱ nitaxpiʼta niwunʼ ga̱jma̱a̱ rí matani numa̱a̱.

Mbáa maʼnda̱ʼ matraʼwíí opción A. Mú itháan májánʼ marata̱ rí nikiéʼkáanʼ, tséʼniuu má káʼnii nitani̱.

AJTSÚ NUMUU MU MA̱TA̱YA̱A̱ RÍ NIKIÉʼKÁANʼ

  1. Májánʼ nindxu̱u̱.

    Náa Biblia naʼthí: “Nanduxu muthaxu rí gajkhun o rí jmbu náa xúgíʼ” (Hebreos 13:18).

  2. Á mu naratá rí nikiéʼkáanʼ, mbáa eʼwíínʼ muni mba̱a̱ a̱jkiu̱ún ku̱ya̱ʼ.

    Náa Biblia naʼthí: “Bi̱ narkaʼwumúʼúun dí xkawiʼ wéñuʼ eʼni xáxtáa májánʼ, mú bi̱ naʼni majphúu ga̱jma̱a̱ naniñuʼ raʼni buʼko̱ bi̱ magawíínʼ a̱jkiu̱u̱n kuyáá” (Proverbios 28:13).

  3. Ga̱jma̱a̱ rí itháan gíʼdoo numuu: Matsigagi̱i̱ a̱jkiu̱u̱n Jeobá.

    Náa Biblia naʼthí: “Numuu rí Jeobá nawiyuʼ kaʼyoo xa̱bu̱ bi̱ narkaʼwu múʼúun rí eʼni, mú Ikhaa nambáxu̱u̱ gajmíi̱n bi̱ nuni rí jmbu” (Proverbios 3:32).

Karina, bi̱ gíʼdoo 20 tsiguʼ, tándoo gáʼthúu̱n anu̱u̱ rí nixná mbá multa numuu rí nigáyúu kayóo wéñuʼ carro. Táʼngo̱o̱ markaʼwu múʼúun. Ikhaa naʼthí: “Mbá tsiguʼ nda̱wa̱á anu̱ʼ ndiʼyoo multa rí kama mbiʼyuuʼ. ¡Ra̱ʼkhá tháán nigúʼdoo xkujndu!”.

Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ rá. Karina naʼthí: “Rí mataʼgíʼ matarkaʼwu rí nikiéʼkáanʼ i̱ndó naʼni maraʼdáá itháan xkujndu. Nda̱wa̱á matraʼníí rí nitani̱”.

GAJMAÑAAʼ NÁA RÍ NIKIÉʼKÁANʼ

Náa Biblia naʼthí: “Xúgiáanʼ nakiéʼkulu mbaʼa nuthu” (Santiago 3:2). Xó má ndiʼyáá, rí ma̱ta̱ya̱a̱ nacha̱ náa rí nikiéʼkáanʼ nasngájma rí ikháánʼ ni̱ndxa̱ʼ xa̱bu̱ guabaaʼ ga̱jma̱a̱ rí natatsaʼwáá májánʼ edxa̱ʼ.

Imbo̱o̱ rí matani nindxu̱u̱: Majmañaaʼ náa rí nikiéʼkáanʼ. Mbáa wáxá bi̱ mbiʼyuu Vera naʼthí: “Nagíʼ nda̱yo̱o̱ rí nikiéʼkúunʼ xóo mbá rí majmañuʼ. Náa mámbá rí nakiéʼkúunʼ maríyaaʼ má rí maʼsngóoʼ mani̱ndxu̱ʼ itháan májánʼ xa̱bu̱. Xúʼko̱, imbo̱o̱ miʼtsú rí gágiʼnuʼ xúʼko̱ kayuʼ, maʼgíiʼ mani i̱mba̱ núthu”. Ndiéjunʼ gátani ikháánʼ ga̱jma̱a̱ xkujndu rígi̱ rá.

Ana̱ʼ naxnatiʼñaʼ bicicleta ndrígóo ga̱jma̱a̱ natani gachíí. Ndiéjunʼ gátani rá.

  • Xáthúu̱n má nimbá; mbáa asndu xáʼyoo.

  • Mathu̱u̱n xúgíʼ xó má nirígá.

  • Mathu̱u̱n rí nirígá, mu mata rí imba̱a̱ nikiéʼkúun.

Natani mbá examen ga̱jma̱a̱ tsinújngaʼ numuu rí tatanigajmaa. Ndiéjunʼ gátani rá.

  • Mata rí examen nindxu̱u̱ mingíjyúuʼ wéñuʼ.

  • Mba̱yo̱o̱ rí aʼkhúnʼ ikhúúnʼ numuu rí tánigajmaa.

  • Mata rí maestro nakiʼnáa kaʼyoʼ.

Rí matatsaʼwamínáʼ ikháá má rí nikiéʼkáanʼ nindxu̱u̱ xóo rí mi̱dxu̱ʼ jchááʼ carro rí asndu xátatsiʼñáanʼ ratayáá niwanʼ retrovisor.

Atatsaʼwáminaʼ rí ikháánʼ ni̱ndxa̱ʼ 1) ana̱ʼ ga̱jma̱a̱ 2) maestro. Ndiéjunʼ gundxaʼwamíjna̱ ikhiin á mu ikháánʼ natayáá nacha̱ rí nikiéʼkáanʼ rá. Ndiéjunʼ gundxaʼwamíjna̱ á mu natarkaʼwumáʼá rá.

Rí xúgi̱ atatsaʼwáminaʼ rí nitani̱ raʼkhí náa tsiguʼ rí ninújngoo ga̱jma̱a̱ atriʼña̱a̱ tikhuu graxe̱:

Náa rí nikiéʼkáanʼ rá. Ndiéjunʼ nitani̱ rá.

  • Niʼgíiʼ markaʼwu.

  • Nini tsu̱du̱u̱ imba̱a̱.

  • Nitha mbá nacha̱.

Á mu na̱nguá nitatsiʼnuʼ rí nikiéʼkáanʼ, xú niʼni a̱jkia̱nʼ nda̱wa̱á rá.

  • ¡Ra̱ʼkhá tháán májánʼ! Nini rí nandoʼ ikhúúnʼ.

  • Raʼkhí. Ndiyóoʼ mata rí gajkhun.

Náa rí gánindxu̱u̱ itháan májánʼ rí matani rá.

Ndiéjunʼ nijmañaaʼ rí náa nikieʼkáanʼ rá.

NDIÉJUNʼ TATSAʼWÁMINAʼ RÁ.

Náa numuu rí nguáná naʼni mingíjyúuʼ matatsiʼnuʼ rí nikiéʼkáanʼ rá.

Ndiéjunʼ gundxaʼwamíjna̱ xa̱bu̱ á mu ikháánʼ natarkaʼwu rí nikiéʼkáanʼ rá.

Mú ndiéjunʼ gundxaʼwamíjna̱ á mu ikháánʼ natatsiʼnuʼ rí nikiéʼkáanʼ rá. (Lucas 16:10.)