Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

CAPÍTULO 24

“¡Araʼdáá tsiakii!”

“¡Araʼdáá tsiakii!”

Pablo nakríya̱a̱ʼ náa awan dí judíos niri̱ya̱ʼ mu muxiyáa ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱ náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ Félix mu maʼtámbayúminaʼ

Dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Hechos 23:11–24:27

1, 2. Náá numuu dí Pablo táʼñuu tsiánguá índo̱ nini̱ gínáa náa Jerusalén xá.

 MASKI ajndu nikríya̱a̱ʼ náa ñawúúnʼ xa̱bu̱ bi̱ najmangu̱u̱nʼ, mú Pablo nixuda̱a̱ʼ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ mbu̱júu̱ʼ. Dí niguma gínáa náa Jerusalén na̱nguá má niʼñuu tsiánguá, numuu dí nákha wapháá má nijuiʼtháán dí muxuda̱a̱ʼ ‹guʼwá ejua̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ dí mamínuuʼ› (Hech. 20:22, 23). Gajkhun má dí tseʼyoo ndiéjuunʼ phú gágíʼnuu, mú ni̱jkha̱nú ndiʼyoo dí mamínuuʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbiʼyuu Jesús (Hech. 9:16).

2 Nákha má ginii, tikhuun profetas bi̱ ninindxu̱ún cristianos nitháán dí maxtoʼóo ga̱jma̱a̱ dí muxnajxi̱i̱ “náa ñawúnʼ xa̱bu̱ bi̱ raʼkhíin judíos›” (Hech. 21:4, 10, 11). Na̱nguá má niʼni mba̱yu̱u̱ʼ dí tikhuun judíos nigíʼ muxiyáa, nda̱wa̱á tikhuun xa̱bu̱ ede̱ nixnáá mbiʼi dí xúgíinʼ xa̱bu̱ nindxa̱ʼwa̱. Mú soldados romanos ninikríya̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ nigún kuya̱a̱ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ mu muñewa̱a̱n ikhí, ikhaa nigi̱ʼthu̱u̱n ikhí mu mbaʼyoo ndiéjuunʼ gúni ga̱jma̱a̱ numuu (Hech. 21:31; 23:10). Nikujmaa kaʼwu dí ikhaa ndiyóoʼ makhánáá tsiakii.

3. Náá endríʼgúlú tsiaki̱i̱ mu muʼtáraʼa má xúʼko̱ rá.

3 Náa iwáá mbiʼi dí kuwáánʼlú, nduʼyáá dí “bi̱ nandún makuwá ruyamajkuíí Dios gajmiún Cristo Jesús, mangiin mumíniiʼ” (2 Tim. 3:12). Xó má Pablo, mangáánʼ ndayúlú tsiaki̱i̱ mu muʼtáraʼa má xúʼko̱. Ikhaa jngóo ra̱ʼkhá tháán nuxníinʼlú núma̱aʼ a̱ngiu̱lú índo̱ nuxnulú tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ i̱yi̱i̱ʼ dí nakanulú ma̱ngaa reunión dí naʼniratoo “ñumbáá jmbii bi̱ májánʼ endxa̱ʼwáminaʼ” (Mat. 24:45). Jeobá naʼthúlú dí xa̱bu̱ sia̱nʼ xáʼngu̱u̱n gurikháá dí miʼtáraʼa ni má xáʼngu̱u̱n gúni̱ gámbáa ñajunʼ dí naʼni congregación (Isa. 54:17; Jer. 1:19). Mú gutanga̱án muʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Pablo, lá nigruigú tsiaki̱i̱ dí ndiyóoʼ mu maʼtáraʼa má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ mu maʼnimbánuu xúgíʼ ñajunʼ dí kaʼyoo náa maʼtáraʼa maski ajndu xa̱bu̱ táʼndún gúyáá xáʼ. Á mu dí xúʼko̱, xú káʼnii nikhánáá tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ xú káʼnii nimbáyúu ikhaa xá.

“Niri̱ya̱ʼ awan rí muxiyáa” (Hechos 23:11-34)

4, 5. Xú káʼnii nikhánáá tsiaki̱i̱ Pablo ga̱jma̱a̱ náá numuu nuʼthá dí nigruigú tsiaki̱i̱ mbiʼi dí kaʼyoo xá.

4 Náa Biblia naʼthí dí mbruʼun má rúʼko̱ nda̱wa̱á dí ninikríya̱a̱ʼ náa kúwá xa̱bu̱ ede̱, ikhaa nigruigú tsiaki̱i̱ numuu dí: “Tátá nisngájmaminaʼ náa Pablo ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: “¡Araʼdáá tsiakii! Numuu rí xó má niratáraʼa kájxi̱ ga̱jma̱a̱ numuʼ náa Jerusalén, xúʼko̱ má gárataráʼa náa Roma ma̱ngaa” (Hech. 23:11). Ajngáa dí Jesús niʼthí nisngájma dí ikhaa nda̱a̱ má dí gágíʼnuu ga̱jma̱a̱ dí ikhaa maʼga náa Roma náa maʼtáraʼa itháan ajngáa dí májánʼ.

“Guáʼdiin itháan rí mbá 40 xa̱bu̱ bi̱ guáʼthi̱i̱n.” (Hechos 23:21)

5 Nigruigú tsiaki̱i̱ mbiʼi rí kaʼyoo, numuu dí i̱mba̱ néjtsuu itháan dí 40 “judíos niri̱ya̱ʼ awan rí muxiyáa ga̱jma̱a̱ nimbánún dí xu̱phiʼtsu ni má xúwáan nimbá asndu índo̱ gámbu̱u̱n ruxiyáa”. Índo̱ “niri̱ya̱ʼ awan” ga̱jma̱a̱ ‹nimbánún› nakujmaa dí ikhiin gajkhun nindúún muxiyáa. Nikumu̱ún dí ga̱jma̱a̱ numuu dí nixudami̱jna̱ muni̱, ikhiin maguáʼníí dí raʼkhí á mu tsénimbáníí (Hech. 23:12-15). Numuu dí awan rígi̱ ma̱ngaa ninigu̱u̱nʼ ndxajkuun bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xabuanii, ikhaa jngóo nithi dí nandún maʼga mbu̱júu̱ʼ náa kúwá xa̱bu̱ ede̱ mú xúʼko̱ ma̱ndoo mbuyáá itháan ga̱jma̱a̱ numuu. Mú kaʼníí nini̱ numuu dí xúʼko̱ bi̱ judíos ma̱ndoo muguáʼti̱i̱n náa kamba̱a̱ mu muxiyáa.

6. a) Xú káʼnii nikujmaa awan dí niri̱ya̱ʼ judíos rá. b) Ndiéjuunʼ cualidad dí nisngájma a̱ʼdá giʼtio̱o̱ Pablo dí ma̱ndoo mbuyaridáá jiámá ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxaʼ rá.

6 Mú a̱ʼdá giʼtio̱o̱ Pablo, bi̱ na̱nguá eʼyáá dí mbiʼyuu, ikhaa niʼdxawuun dí kúwá ruri̱ya̱ʼ awan judíos, ikhaa jngóo ni̱jkha̱ gáʼthúu̱n Pablo. Ikhú Pablo nikuʼmaa dí maʼga gáʼthúu̱n comandante Claudio Lisias (Hech. 23:16-22). Ninindxu̱u̱ mbáa dxámá bi̱ támíñúu. Gajkhun dí Jeobá nandoo kaʼñún jiámá bi̱ nugíʼ ginii muni̱ ñajuunʼ, ma̱ngaa dí nuni̱ xó má eʼngo̱o̱ mu mutaraʼa itháan ki xóo muni̱ dí nandún ikhiin.

7, 8. Ndiéjuunʼ niʼni Claudio Lisias mu mañewu̱u̱n Pablo rá.

7 Índo̱ Claudio Lisias bi̱ naʼtáñajúúnʼ mbá 1,000 soldados niʼdxawuun awan dí niri̱ya̱ʼ bi̱ judíos. Nikuʼmiin mbá 470 soldados, xóo bi̱ magún rajkúún, bi̱ kuda lanza ga̱jma̱a̱ bi̱ magún gajmiún wáyú, mu xúʼko̱ magún gajmiún mbruʼun má rúʼko̱ bi̱ kraʼaa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ asndu náa Cesarea, mu xúʼko̱ maʼga̱nú náa ñawúunʼ xa̱bu̱ ñajunʼ Félix. a Ikhí xúni̱ gínáa Pablo, numuu dí náa Cesarea na̱nguá kúwá mbaʼiin judíos. Ma̱ngaa ikhí ma̱ndoo mixtámbáyíí itháan ki xóo náa Jerusalén, numuu dí náa Jerusalén mbaʼiin xa̱bu̱ tsíñún gúñún bi̱ kúwá náa i̱ʼwáʼ religión ga̱jma̱a̱ ikhí nagiʼdu̱u̱n má xúʼko̱. Ma̱ngaa náa Cesarea ma̱ndoo maxtiewa̱a̱n itháan numuu dí ikhí kúwá xa̱bu̱ ñajunʼ ga̱jma̱a̱ soldados romanos bi̱ kúwá náa Judea.

8 Xó má naʼthí dí maguma náa xtángoo ndrígu̱ún xa̱bu̱ romanos, Claudio Lisias nikuʼma carta náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ Félix náa naʼthúu̱n ga̱jma̱a̱ numuu dí nirígá. Náa carta rúʼko̱ niʼthí xú káʼnii ikhaa niʼni kríya̱a̱ʼ Pablo índo̱ ndiʼyoo dí nindxu̱u̱ xa̱bu̱ romano ga̱jma̱a̱ dí “itháán muxiyáa” bi̱ judíos. Ma̱ngaa niʼthí dí ikhaa ndiʼyoo dí Pablo “ragíʼdoo aʼkhúun mu makhañúu o maʼga guʼwá e̱jua̱nʼ”, ikhaa jngóo niraʼwíi dí makuʼmaa náa Cesarea mu xúʼko̱ xúni̱ gínáa xa̱bu̱ sia̱nʼ ndrígóo. Ma̱ngaa mu xa̱bu̱ ñajunʼ Félix maʼdxawuun dí gúthi xa̱bu̱ bi̱ nixrui̱ga̱a̱ Pablo ga̱jma̱a̱ mu mbaʼyoo xú káʼnii gaʼnimbánuu xkujndu ndrígóo (Hech. 23:25-30).

9. a) Xú káʼnii ninújngurámúúnʼ xtángoo dí nañewu̱u̱n Pablo ga̱jma̱a̱ numuu dí nindxu̱u̱ xa̱bu̱ romano rá. b) Nguáná gándoo majmulú xtángoo dí rígá mu muʼtámbáyumijnalú rá.

9 Lá Claudio Lisias niʼthí xúgíʼ dí gajkhun náa carta dí niʼnirámáʼ ráʼ. Na̱nguá, niʼthí rígi̱ numuu dí ikhaa nindoo makujmaa dí takiéʼkúun. Ginii kayuuʼ, ikhaa niʼni nduwaʼ índo̱ niʼthí dí niʼnikríya̱a̱ʼ Pablo índo̱ ndiʼyoo dí nindxu̱u̱ xa̱bu̱ romano, ikhaa táʼthí dí mina̱a̱ʼ niʼtáñajunʼ dí “muruʼwa̱a̱ ga̱jma̱a̱ a̱jma̱ cadenas” ma̱ngaa dí “muxpajtii mu ma̱ndoo maʼthí náá numuu” dí nirugua̱a̱ (Hech. 21:30-34; 22:24-29). Nakujmaa kaʼwu dí Claudio Lisias ninújngurámuu’ xtángoo dí nañewu̱u̱n xa̱bu̱ romanos. Ma̱ngaa dí mbiʼi xúgi̱ Gixa̱a̱ najmuu dí nusngáa náa i̱ʼwáʼ religión mu xúʼko̱ xa̱bu̱ sia̱nʼ xáʼndúún gúñún ga̱jma̱a̱ muni̱ gíníi xa̱bi̱i̱ Dios ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ naʼni dí xándoo magimbíin ga̱jma̱a̱ nánguá eniñu̱u̱nʼ mutaraʼa. Mú, xó má apóstol mbaʼa nuthu najmulú xtángoo dí rígá mu muʼtámbáyumijnálú.

“Ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱nʼ ma̱ta̱ mu mambáyumina” (Hechos 23:35–24:21)

10. Ndiéjuunʼ dí mitsúʼkháan nithi ga̱jma̱a̱ numuu Pablo xá.

10 Índo̱ niguáʼnú náa Cesarea Pablo niguanúu mu “muñewa̱a̱n náa guʼwá ñajunʼ ndrígóo Herodes”, mu magiʼthu̱u̱n dí maguáʼnú xa̱bu̱ bi̱ nuxrui̱ga̱a̱ bi̱ naguwáʼ náa Jerusalén (Hech. 23:35). Witsu mbiʼi nda̱wa̱á ni̱ʼkha̱nú ndxajkuun bi̱ phú kayá edxu̱u̱ bi̱ mbiʼyuu Ananías, mbáa abogado mbiʼyuu Tértulo ga̱jma̱a̱ nguéjmi̱i̱n xabuanii bi̱ kuya̱ edxu̱u̱. Tértulo nigíʼdu̱u̱ niʼthí dí májánʼ ga̱jma̱a̱ numuu xa̱bu̱ ñajunʼ Félix ga̱jma̱a̱ ñajunʼ dí naʼni mu mambáñún bi̱ judíos. Niʼni rígi̱ mu maʼni mba̱a̱ xa̱bu̱ ñajunʼ ga̱jma̱a̱ rí maʼtámbáñún bi̱ nixrui̱ga̱a̱. b Nda̱wa̱á nigíʼdu̱u̱ niʼthí rígi̱ ga̱jma̱a̱ numuu Pablo: “Nindxu̱u̱ asndu xóo mbá nandii. Rí naxkajxi̱i̱n xúgíinʼ judíos bi̱ kúwá náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ rí muxujximíjna̱ náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ ga̱jma̱a̱ rí nindxu̱u̱ mbáa bi̱ kayá edxu̱u̱ náa mbá grupo ndrígu̱ún nazarenos. Ma̱ngaa nigíʼ maʼni tsagoo náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios, ikha jngóo nirtúwíinxu”. Eʼwíinʼ judíos “nigixi̱i̱n nithi rí gajkhun nindxu̱u̱ rígi̱” (Hech. 24:5, 6, 9). Índo̱ nixrui̱ga̱a̱ ga̱jma̱a̱ numuu dí ikhaa nindxu̱u̱ bi̱ naxkajxi̱i̱n xa̱bu̱ dí muxujximíjna̱ náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ ga̱jma̱a̱ rí nindxu̱u̱ mbáa bi̱ kayá edxu̱u̱ náa mbá grupo xa̱bu̱ bi̱ ra̱míjíinʼ kayuuʼ ga̱jma̱a̱ dí naʼni tsagoo náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios dí nindxu̱u̱ mitsúʼkháan wéñuuʼ dí asndu migamíi muxiyáa.

11, 12. Xú káʼnii niʼtámbáyúminaʼ Pablo ga̱jma̱a̱ numuu dí nithi bi̱ nixrui̱ga̱a̱ rá.

11 Índo̱ niniña̱a̱nʼ maʼthí Pablo, ikhú niʼthí ajngáa rígi̱: “Ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱nʼ ma̱ta̱ mu mambáyumina”. Niʼni gaʼduunʼ xúgíʼ dí nithi ga̱jma̱a̱ numuu, ga̱jma̱a̱ niʼthí dí ikhaa tháʼni tsagoo templo, ni má táxkájxi̱i̱n xa̱bu̱ mu muxujximíjna̱ náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ. Ma̱ngaa niʼthí dí ikhaa “mbayuuʼ tsiguʼ” nda̱wa̱a̱ náa Jerusalén ga̱jma̱a̱ dí ndiʼkhún ni̱ʼkha̱a̱, numuu dí ni̱ʼkha̱a̱ kagu̱u̱ “mbújkha̱a̱” mambáñún cristianos bi̱ numíníiʼ ga̱jma̱a̱ ewiʼ ma̱ngaa dí najuixkúún. Ma̱ngaa niʼthí dí ikhaa “ni̱ni̱ kaʼwumina̱a̱ʼ má índo̱ xtáá náa guʼwá rí nduyamajkuíí Dios” ma̱ngaa dí naʼniminaʼ má xúʼko̱ dí xákiéʼkhúun “náa Dios xúʼko̱ má náa xa̱bu̱” (Hech. 24:10-13, 16-18).

12 Mú apóstol Pablo niʼthí dí gajkhun má nindxu̱u̱ dí ikhaa xtáa raʼni ñajuunʼ Dios ndrígóo wajinʼ xiʼñúuʼ “náa kamba̱a̱ rí ikhiin nuxna mbiʼíí grupo”. Ma̱ngaa niʼthí dí “xúgíʼ rí naʼthí náa Xtángoo ga̱jma̱a̱ rí ninirámáʼ profetas” naʼnimbo̱o̱. Ga̱jma̱a̱ niʼthí dí xó má nunimbu̱ún bi̱ nuxrui̱ga̱a̱, ma̱ngaa naʼnimbo̱o̱ dí “magabiín xa̱bu̱ bi̱ nini̱ rí májánʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ túni̱ rí májánʼ”. Nda̱wa̱á niʼthí rígi̱: “Xa̱bu̱ bi̱ kúwá gi̱i̱ xúgi̱, guthi á mu nixkamaa rí gúʼdoo aʼkhúnʼ nákhi nixtáá náa majñúnʼ xa̱bu̱ ede̱, i̱ndó nákha nixtáá ikhí nindxa̱ʼwa̱: ‹¡Xúgi̱ nuxruigu̱u̱n náa inala ga̱jma̱a̱ numuu rí ni̱tha̱ rí magabiín bi̱ nikáñún!›” (Hech. 24:14, 15, 20, 21).

13-15. Xú káʼnii gándoo gúʼyaridáá Pablo á mu ndayóoʼ muʼtáraʼa náa inún xa̱bu̱ ñajunʼ rá.

13 Rígi̱ nindxu̱u̱ mbá májánʼ xkri̱da dí mangáanʼ ma̱ndoo mbuʼyaridáá índo̱ nagún guxrui̱ga̱a̱nʼ náa inún xa̱bu̱ ñajunʼ ga̱jma̱a̱ numuu fe ndrígúlú. Índo̱ nuthi dí ikháánʼlú nu̱ʼni̱ magi̱ʼdu̱u̱n xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ nu̱ʼni̱ dí xa̱bu̱ xúnimbu̱ún kuñún xa̱bu̱ ñajunʼ o dí nindxu̱lú mbá grupo náa kúwá xa̱bu̱ bi̱ ra̱míjíinʼ kayuuʼ. Índo̱ Pablo niʼthúu̱n xa̱bu̱ ñajunʼ ikhaa táʼni xó má nini̱ xa̱bu̱ bi̱ nixrui̱ga̱a̱, na̱nguá nijmuu ajngáa dí minduwaʼ ni má ajngáa dí mitsaanʼ mu xúʼko̱ ma̱ndoo mumbayíí. Mú ikhaa niʼthí mbájmbu, támíñúu ga̱jma̱a̱ nisngájma gamajkhu. Niʼthí dí “judíos bi̱ naguwáʼ náa Asia” bi̱ nixrui̱ga̱a̱ dí ikhaa niʼni tsagoo templo na̱nguá niguwáʼ náa inuu xa̱bu̱ ñajunʼ, ikhaa jngóo niʼthí dí ikhaa nandoo dí judíos buʼko̱ muxnaximi̱jna̱ ikhí mu xúʼko̱ mbaʼñúún ga̱jma̱a̱ maʼdxawún ndiéjuunʼ gúthi ga̱jma̱a̱ numuu (Hech. 24:18, 19).

14 Dí itháán nagájnuriyo̱o̱ʼ nindxu̱u̱ dí ikhaa tániñuuʼ raʼthí ga̱jma̱a̱ numuu dí ikhaa naʼnimbo̱o̱. Ikhaa támiñuu maʼthí dí gíʼdoo fe dí magabiín xa̱bu̱, ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ dí nigiʼdu̱u̱n índo̱ ni̱jkha̱ náa inún xa̱bu̱ ede̱ (Hech. 23:6-10). Náá numuu dí niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ xá. Numuu dí ikhaa naʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ numuu Jesús ga̱jma̱a̱ dí ikhaa nigabi̱i̱, mbá dí xa̱bu̱ sia̱nʼ ndrígóo tsíñún gúdxawíín nditháan (Hech. 26:6-8, 22, 23). Dí niʼni magi̱ʼdu̱u̱n nindxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ numuu dí ikhaa naʼthí dí magabiín xa̱bu̱, itháan má índo̱ naʼthí dí Cristo nigabi̱i̱.

15 Xó má támiñuu Pablo xúʼko̱ má ragíʼmaa mamiñulúʼ mangáánʼ mu muʼtáraʼa náa inún xa̱bu̱ ñajunʼ. Mbóoʼ dí mambáyulú nindxu̱u̱ dí mundxaʼwamíjna̱ dí niʼthún xa̱bi̱i̱ Jesús: “Xúgíinʼ xa̱bu̱ mawiñu̱u̱nʼ kuyala ga̱jma̱a̱ numuu mbiʼyuʼ. Mú bi̱ gáʼngo̱o̱ asndu índo̱ gártumuu mbiʼi, buʼko̱ bi̱ makríya̱a̱ʼ”. Lá ndayóoʼ maxmiéjunlú ndiéjuunʼ gúʼthá ráʼ. Na̱nguá, numuu dí Jesús má niʼthí wapháá ajngáa dí naxnulú wéñuuʼ tsiaki̱i̱ rígi̱: “Índo̱ gágún kudáanʼ náa inún xa̱bu̱ ñajunʼ, xaxmiéjuanla xú káʼnii gútala. Gu̱tala rí gáʼkha̱ edxa̱la, numuu dí raʼkháa ikháanʼla gútha̱, espíritu santo gáʼthí” (Mar. 13:9-13).

“Félix nimíñuu” (Hechos 24:22-27)

16, 17. a) Ndiéjuunʼ niʼthí ga̱jma̱a̱ ndiéjuunʼ niʼni xa̱bu̱ ñajunʼ Félix mu maʼnimbánuu xkujndu ndrígóo Pablo rá. b) Ndiéjuunʼ niʼni dí mamiñúu xa̱bu̱ ñajunʼ bugi̱ ga̱jma̱a̱ náá numuu dí ni̱jkha̱ gáʼyoo má xúʼko̱ Pablo xá.

16 Raʼkháa rígi̱ nindxu̱u̱ timbá miʼtsú dí xa̱bu̱ ñajunʼ Félix naʼdxawuun dí nusngáa bi̱ nindxu̱ún cristianos, xó má niʼnirámáʼ Lucas: “Félix, naninuuʼ májánʼ má ga̱jma̱a̱ numuu kiʼsngáa rígi̱, ikha jngóo niʼni rí xkujndu mambanúu nda̱wa̱á ga̱jma̱a̱ niʼthún xúgíinʼ: “Maraʼwi̱i̱ xú káʼnii gámbanúu xkujndu rígi̱ índo̱ gáʼkha̱ bi̱ naʼtáñajúúnʼ soldado bi̱ mbiʼyuu Lisias”. Ikha jngóo niʼtáñajuunʼ mbáa soldado rí mañewu̱u̱n mú maniñuuʼ má majngruigo̱o̱, ga̱jma̱a̱ rí ma̱ndoo maguwáʼ gúyáá bi̱ nambáxu̱u̱ gajmíi̱n mu mumbayíí náa rí ndayóoʼ” (Hech. 24:22, 23).

17 Nguáthá mbiʼi nda̱wa̱á xa̱bu̱ ñajunʼ Félix ni̱ʼkha̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ bi̱ mbiʼyuu Drusila, ikhaa nindxu̱u̱ mbáa a̱ʼgú judía. Niʼtáñajunʼ dí ma̱ʼkha̱ kiʼyáa Pablo “mu madxawun rí gáʼthí ga̱jma̱a̱ numuu kiʼsngáa ndrígóo Cristo Jesús” (Hech. 24:24). Mú índo̱ Pablo “niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu rí ndayóoʼ maguma rí jmbu, muñewa̱a̱n rí muni̱ ga̱jma̱a̱ rí nda̱wa̱á mixtandi̱ʼi̱i̱n cuenta xa̱bu̱, Félix nimíñuu”, mbáa ga̱jma̱a̱ numuu dí ikhaa mbaʼa dí raʼkhí niʼni ga̱jma̱a̱ naʼni gawúunʼ ku̱ma̱ ndrígóo. Ikhaa jngóo, niʼtángawuu Pablo ga̱jma̱a̱ ajngáa rígi̱: “Rí xúgi̱ ma̱ndoo midxu̱u̱ʼ. Mú matha̱nʼ má aʼkho̱ índo̱ ma̱ndoo mi̱dxa̱ʼ mbu̱júu̱ʼ”. Mbaʼa nuthu ikhaa ni̱jkha̱ gaʼtámíjná ga̱jma̱a̱ Pablo, mú raʼkháa ga̱jma̱a̱ numuu dí nindoo majmañuu dí gajkhun, ikhaa niʼni rígi̱ numuu dí nindoo makánáán mbá chíʼgíiʼ mbújkha̱a̱ (Hech. 24:25, 26).

18. Náá numuu dí Pablo niʼthúu̱n Félix ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ dí “maguma rí jmbu, muñewa̱a̱n rí muni̱ ga̱jma̱a̱ rí nda̱wa̱á mixtandi̱ʼi̱i̱n cuenta” rá.

18 Náá numuu dí Pablo niʼthúu̱n Félix ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ dí “maguma rí jmbu, muñewa̱a̱n rí muni̱ ga̱jma̱a̱ rí nda̱wa̱á mixtandi̱ʼi̱i̱n cuenta” rá. Numuu dí ikhiin ninda̱ʼa̱ dí maʼthúún ndiéjuunʼ eyoo gáʼthúu̱n dí mudxawíín “ga̱jma̱a̱ numuu kiʼsngáa ndrígóo Cristo”. Numuu dí Pablo má ndiʼyoo dí ikhiin nuxuda̱mi̱jna̱ aʼkhá, nuñu̱u̱n dí raʼkhí eʼwíinʼ ga̱jma̱a̱ tséni̱ xó má kaʼyoo. Ikhaa jngóo niʼthúún ndiéjuunʼ eyóoʼ muni̱ mu maguánú mani̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Cristo. Xúʼko̱ niʼni mu makujmaa xú káʼnii mixtiʼkhu nindxu̱u̱ ikha ndrígóo Dios ga̱jma̱a̱ xú káʼnii kúwíin ikhiin. Nisngájma kaʼwu dí xúgiáánʼ mbaʼyóoʼ muxnajxi̱i̱ cuenta náa Dios ga̱jma̱a̱ dí xóo nundxa̱ʼwáá edxu̱lú, dí nuʼthá ga̱jma̱a̱ dí nuʼnilú, ma̱ngaa dí muxnajxi̱i̱ cuenta náa Dios itháán gíʼdoo numuu ki xóo di kúwá runi̱ ikhiin mu munimbaníí xkujndu ndrígóo. ¡Ikha jngóo dí “nimíñuu” wéñuuʼ xa̱bu̱ ñajunʼ Félix!

19, 20. a) Ndiéjuunʼ gíʼmaa mu̱ʼni̱ gajmiúlú xa̱bu̱ bi̱ nusngajma dí nanigu̱u̱nʼ mudxawíín dí naʼthí náa Biblia mú tsíñún guriʼkumijnáa rá. b) Ndiéjuunʼ nisngájma dí Félix tándoo maʼñuu dí májánʼ Pablo rá.

19 Náa na̱jkua̱lú gúʼtáráʼa nuxkamiin mbaʼiin xa̱bu̱ bi̱ nindxu̱ún xóo Félix bi̱ nusngajma dí asndu xóo nanigu̱u̱nʼ mudxawíín dí naʼsngáa náa Biblia mú tsíñún guriʼkumijnáá. Ikháánʼlú ndayóoʼ mbuʼyáá ndiéjuunʼ gúʼnilú. Ma̱ndoo muʼthúún ndiéjuunʼ ikha dí phú naʼsngáa náa Biblia xó má niʼni Pablo, mbáa xúʼko̱ ma̱ndoo maʼga̱nú asndu náa a̱jkiu̱ún. Mú, á mu nakujmaa dí na̱nguá eñún muriʼkumijnáa, itháán májánʼ dí muniʼñún ruʼtárúʼún mu xúʼko̱ muʼsngúún itháan bi̱ nanigu̱u̱nʼ muni̱ ñajuunʼ Jeobá.

20 Náa Biblia nasngájma dí nindoo maʼni xa̱bu̱ ñajunʼ na̱nguá nindxu̱u̱ májánʼ, numuu dí náa Biblia naʼthí: “Ninújngoo a̱jma̱ tsiguʼ ga̱jma̱a̱ Félix nixtiʼkuriya̱a̱ʼ nigida̱a̱ʼ Porcio Festo. Mú, numuu rí Félix nindoo maguanúu májánʼ gajmíi̱n judíos, ikha jngóo táríyáa̱ʼ Pablo náa guʼwá e̱jua̱nʼ” (Hech. 24:27). Na̱nguá nindoo maʼñuu dí májánʼ Pablo. Ikhaa ndiʼyoo má dí bi̱ nindxu̱ún cristianos na̱nguá exkajxi̱i̱n xa̱bu̱ dí xúnimbu̱ún kuñún xa̱bu̱ ñajunʼ ni má dí magi̱ʼdu̱u̱n kaníkhiin xa̱bu̱. Ma̱ngaa ni̱jkha̱nú má ndiʼyoo dí xa̱bu̱ bi̱ kraʼaa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ na̱nguá ninújngurámuuʼ xtángoo ndrígu̱ún xa̱bu̱ romano (Hech. 19:23). Maski ajndu xúʼko̱, niniñuuʼ Pablo náa guʼwá ejua̱a̱nʼ numuu dí nindoo “maguanúu májánʼ gajmíi̱n judíos”.

21. Ndiéjuunʼ nigíʼnuu Pablo índo̱ niʼtáñajunʼ Porcio Festo ga̱jma̱a̱ ndiéjuunʼ nimbáyúu náa xúgíʼ mbiʼi dí nimínúuʼ xá.

21 Xó má ndiʼyáá náa Hechos 24:27 dí Pablo kaʼníí kraʼaa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ índo̱ Porcio Festo nigi̱ʼdu̱u̱ niʼtáñajunʼ bi̱ niriʼkuriya̱a̱ʼ Félix. Xúʼko̱ niʼni dí mbu̱júu̱ʼ magíʼdu̱u̱ maʼga náa inún xa̱bu̱ ñajunʼ mu mambanúu xkujndu ndrígóo. Rí nigíʼnuu Pablo nasngájma kaʼwu xú káʼnii nimbánuu dí Jesús niʼtáriyaʼ, índo̱ niʼthí: “Ga̱jma̱a̱ numuu mbiʼyuʼ, maʼga kiʼdáanʼ náa inún xa̱bu̱ ñajunʼ ga̱jma̱a̱ náa reyes” (Luc. 21:12). Xó má gúʼyáá náa imbo̱o̱ capítulo dí ikhaa niʼngo̱o̱ niʼtárúʼún mbaʼiin xa̱bu̱ ñajunʼ mba̱ʼu̱un nákha mbiʼi dí nixtáa, ikhaa nditháan tákáwabaaʼ. Mbáa ikhaa ra̱ʼkhá tháán nixnúu tsiakii xúgíʼ mbiʼi dí nimínúuʼ ajngáa dí niʼthúu̱n Jesús: “¡Araʼdáá tsiakii!”.

a Atayáá náa kúgumaʼá “ Félix, xa̱bu̱ ñajunʼ Judea”.

b Xa̱bu̱ bi̱ niʼtámbáñún bi̱ nixrui̱ga̱a̱ nixnáa numaaʼ xa̱bu̱ ñajunʼ Félix ga̱jma̱a̱ numuu dí ni̱ʼkha̱ kayóo dí tsímáá náa xuajin. Mú ragájkhun nindxu̱u̱ rúʼko̱, numuu dí na̱nguá nirígá dí tsímáá nákha mbiʼi dí nixtáa raʼtáñajunʼ Félix, ki xóo mbiʼi dí nitañajunʼ xa̱bu̱ bi̱ nikúwá nákha ginii índo̱ nagiʼdu̱u̱n gajmiún xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ xtáa náa Roma. Ma̱ngaa ragájkhun nindxu̱u̱ índo̱ niʼthí dí naxnáa núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ xtángoo dí niriʼkhuu mu mambáñún bi̱ judíos. Mú dí phú gajkhun nindxu̱u̱ dí bi̱ judíos nditháan táʼndún guyáá xa̱bu̱ ñajunʼ Félix numuu dí ikhaa naʼni gíníi wéñuuʼ índo̱ ikhiin nuxuximíjna̱ (Hech. 24:2, 3).