Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

CAPÍTULO 10

“Ajngóo Jeobá ni̱jkha̱ rajoo”

“Ajngóo Jeobá ni̱jkha̱ rajoo”

Pedro nagájnáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ, tséʼngu̱u̱n gúrikháá dí majuiʼtáraʼa má xúʼko̱ ajngáa rí májánʼ

Dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Hechos 12:1-25

1-4. Ndiéjuunʼ ndiyóoʼ maraʼnuu Pedro, ga̱jma̱a̱ ndiéjuunʼ gúʼni̱ á mu ikháánʼlú nuraʼníí xúʼko̱ rá.

 ÍNDO̱ kúwíin ratu̱ʼu̱u̱n kuya̱a̱ Pedro, gakhi̱i̱ niwán nigúguáa xkrugua dí ki̱ʼni̱ ga̱jma̱a̱ ajua̱nʼ. Kaxtoʼóo ga̱jma̱a̱ náa mámbá níjñúu ejkha̱ mámbáa soldado, nagún kuya̱a̱ mu muxuda̱a̱ʼ náa guʼwá e̱jua̱nʼ. Ikhí mbaʼyóoʼ magiʼthu̱u̱n mba̱yu̱u̱ʼ hora o mbá mbiʼi mu mbuyáá ndiéjuunʼ gúni̱ ga̱jma̱a̱ numuu. Nda̱a̱ náa mayexi numuu dí kúgumáʼánʼ xúgíʼ, i̱ndó aju̱u̱n xkrugua eʼyoo ga̱jma̱a̱ soldado bi̱ nuñewa̱a̱n.

2 Dí niraʼwi̱i̱ muni̱ ga̱jma̱a̱ numuu na̱nguá nindxu̱u̱ májánʼ. Xa̱bu̱ ñajunʼ Herodes Agripa I nindoo maxíyáa. a Dí makhañúu Pedro mani̱ndxu̱u̱ xóo mbá regalo dí maxnájxi̱ náa inún xa̱bu̱ xuajin nda̱wa̱á dí gájngoo Pascua. Pedro nikumu̱u̱ dí makhañúu, numuu dí ikhaa má nixíyáa Santiago bi̱ ma̱ngaa nindxu̱u̱ apóstol.

3 Ndiéjuunʼ nindxa̱ʼwáminaʼ Pedro índo̱ kraʼaa náa guʼwá e̱jua̱nʼ ikhaa má mbruʼun rí majtsi dí Herodes maxnájxi̱i̱ náa inún xa̱bu̱ xuajin rá. Lá nikumu̱u̱ dí xtáa má rambánuu dí niʼthí Jesús dí maxtoʼóo ga̱jma̱a̱ magún kuya̱a̱ mu muxiyáa xáʼ. (Juan 21:18, 19.)

4 Xú káʼnii gákumulú á mu ikháánʼlú kuwáánʼ ruguaʼníí xúʼko̱ rá. Mbaʼiin maku̱mu̱ún dí nándáa dí muni̱, mú raʼkháa xúʼko̱ nindxu̱u̱ náa mbáa cristiano. Náá numuu rá. Ma̱ndoo mbuʼyáá xóo exti̱ʼña̱a̱ á mu nuraxnuu xóo niʼni Pedro gajmíi̱nʼ eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú índo̱ niguma gíníin.

“Bi̱ nagimbíi̱n nitakháñii mbiʼíí mbruʼun Dios” (Hechos 12:1-5)

5, 6. a) Náá numuu dí Herodes Agripa I nigíʼdu̱u̱ niʼni gíníin a̱ngiu̱lú rá. b) Náá numuu dí nikúwá gíná a̱ngiu̱lú índo̱ nikháñúu Santiago rá.

5 Xó má ndiʼyáá náa capítulo dí ninújngoo, índo̱ Cornelio gajmíi̱n bi̱ kúwá náa goʼwóo niguánú ninindxu̱ún xa̱bi̱i̱ Cristo, ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ ninindxu̱u̱. Mú judíos bi̱ na̱nguá nindxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jesús niʼniún tsiánguá índo̱ ndiyáá dí a̱ngiu̱lú bi̱ nindxu̱u̱ judíos ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ bi̱ na̱nguá nindxu̱ún judíos nduyamajkuíí mbóó jnduʼ Dios.

6 Herodes ndiʼyoo dí rígi̱ mambáyúu mu mambájxu̱u̱ gajmíi̱n judíos, ikhaa jngóo nigíʼdu̱u̱ niʼni gíníin cristianos. Ikhú “nixíyáa ga̱jma̱a̱ espada Santiago, ndxájuu Juan”, numuu rí ndiʼyoo dí ikhaa nindxu̱u̱ mbáa bi̱ nambájxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ Jesús (Hech. 12:2). ¡Ra̱ʼkhá tháán gakhi̱i̱ dí ndiyóoʼ muraʼníí a̱ngiu̱lú!. Santiago ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ ajtsíin apóstoles bi̱ ndiʼyoo índo̱ Jesús niʼni i̱mba̱ núthii ga̱jma̱a̱ tikhuu milagro dí niʼni (Mat. 17:1, 2; Mar. 5:37-42). Ikhaa ga̱jma̱a̱ ndxájuu Juan najmaʼniúúnʼ numuu dí nanigu̱u̱nʼ muni̱ ñajunʼ dí nikhánún, mina̱a̱ʼ má Cristo nixná mbiʼñún “e̱ji̱i̱n a̱jkhu̱u̱n” (Mar. 3:17). Índo̱ Santiago nikháñúu a̱ngiu̱lú ninimbáti̱ga̱a̱ mbáa bi̱ nindúún kuyáá, bi̱ naʼni má xúʼko̱ ñajuunʼ Dios ga̱jma̱a̱ tsémíñúu.

7, 8. Ndiéjuunʼ nini̱ a̱ngiu̱lú índo̱ nidxawíín dí Pedro kraʼaa náa guʼwá e̱jua̱nʼ rá.

7 Dí nikháñúu Santiago ninigu̱u̱nʼ judíos xó má nikumu̱u̱ Herodes Agripa. Índo̱ ndiʼyoo rígi̱, ikhú nikuʼma dí murugua̱a̱ Pedro ga̱jma̱a̱ muxuda̱a̱ʼ guʼwá ejua̱a̱nʼ. Herodes nirmáʼáan a̱jkiu̱u̱n dí apóstoles nigájni̱i̱n ga̱jma̱a̱ milagro náa guʼwá ejua̱a̱nʼ, xó má ndiʼyáá náa capítulo 5 libro rígi̱. Ikhaa jngóo niroʼóo Pedro náa a̱jmi̱i̱n soldados, mbá xúgíinʼ bi̱ niñewa̱a̱n nindxu̱ún mbá 16 soldados bi̱ nuñewa̱a̱n mbiʼi mbruʼún mu xúʼko̱ xákríyáaʼ numuu dí á mu nakríya̱a̱ʼ Pedro, ikhiin mbaʼyóoʼ mumíniiʼ xó má dí gúthi mamínuuʼ ikhaa. Ndiéjuunʼ gándoo muni̱ a̱ngiu̱lú mu mumbayíí Pedro rá.

8 Náa Hechos 12:5 naʼthí: “Pedro nigi̱da̱a̱ʼ náa guʼwá e̱jua̱nʼ. Mú bi̱ nagimbíi̱n nitakháñii mbiʼíí mbruʼun Dios ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa”. Ikhiin nitajkáan ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱ún. Rí nikháñúu Santiago táʼni rí makáguabiinʼ ni má túyáá dí nda̱a̱ numuu dí mutajkáan. Rígi̱ naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí Jeobá ndaʼyamajkuu dí nuʼtajkháan ga̱jma̱a̱ nariʼña̱a̱ índo̱ nunda̱ʼa̱a̱ xó má ikhaa nanigu̱u̱ʼ (Heb. 13:18, 19; Sant. 5:16).

9. Ndiéjuunʼ eʼsngúlú xóo nini̱ a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ numuu Pedro rá.

9 Á mu nuniʼniiʼ mbáa ndxájulú bi̱ xtáa raraʼnuu xkujndu dí gakhi̱i̱ wéñuuʼ, índo̱ namínúuʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nindxu̱u̱ xa̱bi̱i̱ Dios, xtáa náa tséniñu̱u̱nʼ mutaraʼa o namínúuʼ numuu dí naxnúu ruʼwambiʼ, guʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numuu. Xúʼko̱ má ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún bi̱ guáʼdáá xkujndu náa guʼwún, bi̱ nakáguabiinʼ o bi̱ natriga̱ tsáʼkhá inún náa mbaʼyóoʼ musngajma fe. Á mu nundxa̱ʼwa̱míjna̱ mbáa ma̱ndoo mbuʼyáá tsíin gándoo gúʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún (Sal. 65:2). Káaʼ gajkhun dí ikháánʼ maʼndulú mutajkáan ga̱jma̱a̱ numulú á mu kuwáánʼ ranújngúlú náa mbiʼi gakhi̱i̱ xáʼ.

Gunda̱ʼa̱a̱ Jeobá rí mambáñún a̱ngiu̱lú bi̱ tri̱ʼi̱i̱n náa guʼwá ejua̱a̱nʼ

“Ayi̱ kidxuʼ” (Hechos 12:6-11)

10, 11. Arathá xú káʼnii niʼni ángel mu maríya̱a̱ʼ Pedro.

10 Lá nixmiéjuunʼ Pedro ga̱jma̱a̱ numuu rí wíji̱ magíʼnuu ráʼ. Tséʼyáálú, mú iwáá mbiʼi dí kraʼaa náa guʼwá ejua̱a̱nʼ xtáa raʼgu̱ náa níjñún a̱jmi̱i̱n soldado bi̱ nuñewa̱a̱n. Numuu dí ikhaa gíʼdoo fe, nikumu̱u̱ dí Jeobá má gáñewu̱u̱n tséʼniuu má ndiéjuunʼ gárígá (Rom. 14:7, 8). Ikhaa na̱nguá endxaʼwamínáʼ ndiéjuunʼ dí mitsaanʼ wíji̱ magíʼnuu mbruʼun rúʼko̱. Nda̱a̱ tsu̱ma̱ mbá aguʼ nimbiʼitaʼa náa kraʼaa, mú soldado bi̱ nuñewa̱a̱n na̱nguá ndiyáá, ikhú nikujmaa mbáa ángel bi̱ nixkajui̱i̱ ga̱jma̱a̱ niʼni dí cadena maxtajkhu ikháá.

“Niguánú náa xkrugua ajua̱nʼ rí na̱jkha̱ náa xuajen ga̱jma̱a̱ xkrugua rígi̱ nimbaʼtoo ikháá.” (Hechos 12:10)

11 Ikhú ángel niʼthúu̱n: “¡Nacha̱! ¡Arajxu̱nʼ!” “Atagíiʼ xtíñaaʼ ga̱jma̱a̱ atajngráʼa̱a̱ʼ raxtáaʼ”. Mbá nacha̱ niʼnimbo̱o̱, ikhú niʼthúu̱n: “Ayi̱ kidxuʼ”. Nájmi̱i̱n nigún ranújngún náa wájun bi̱ nuñewa̱a̱n xkrugua asndu niguánú náa xkrugua dí itháán mba̱a̱. Xú káʼnii nindoo ninújngún náa xkrugua dí itháan mba̱a̱ xá. Táʼni má mingíjyúuʼ, numuu dí índo̱ niguánú ikhí “nimbaʼtoo ikháá” xkrugua rúʼko̱. Índo̱ nigájnún asndu náa calle, ikhú ángel niniñuuʼ. Índo̱ Pedro niguanúu mbáwíí, ikhú ni̱jkha̱nú ndiʼyoo dí xúgíʼ’ dí nirígá ninindxu̱u̱ gajkhun (Hech. 12:7-11).

12. Náá numuu dí naxnúlú tsiaki̱i̱ xóo Jeobá niʼni kríyaaʼ Pedro rá.

12 ¡Ra̱ʼkhá tháán exnúlú tsiaki̱i̱ xkri̱da rígi̱! Naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí Dios ma̱ndoo majmuu tsiakii ndrígóo mu maʼni káwíin xa̱bi̱i̱. Herodes bi̱ nixtáa raʼtáñajunʼ náa xuajin mba̱a̱ táʼngo̱o̱ gárikoo Pedro mu xágajnáaʼ náa guʼwá e̱jua̱nʼ. Gajkhun má dí Jeobá xáʼni milagro xóo rígi̱ mu maguwíin xúgíinʼ xa̱bi̱i̱ náa bi̱ kúwá náa guʼwá e̱jua̱nʼ, táʼni ga̱jma̱a̱ numuu Santiago, ni má tátanga̱a̱ maʼni milagro ga̱jma̱a̱ numuu Pedro índo̱ dí niʼtáriyaʼ Jesús. Dí mbiʼi xúgi̱ tséguaʼthi̱i̱n milagro mu maʼni káwáanʼ, mú nduʼyáá dí Jeobá táriʼkumina̱a̱ʼ, ikhaa nandoo maʼni káwíin xa̱bi̱i̱ (Mal. 3:6). Inu má Jeobá majmiuu Jesús mu maʼni káwíin mbaʼiin xa̱bu̱ náa rí nakháñún (Juan 5:28, 29). Dí nakudaminaʼ maʼni naxnúlú tsiakii mu maʼngulú muraʼníí xkujndu.

Índo̱ “ndiyáá, ikhú niguanún tsiánguá” (Hechos 12:12-17)

13-15. a) Xú káʼnii nini̱ a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa goʼwóo María índo̱ ni̱ʼkha̱nú Pedro rá. b) Nda̱wa̱á dí nirígá rígi̱, tsáá egíʼdu̱u̱ eʼthí ga̱jma̱a̱ numuu náa Hechos rá. c) Ndiéjuunʼ niʼni Pedro náa ni̱jkha̱ rá.

13 Índo̱ Pedro wíji̱ mbáwíí náa calle, nindxaʼwámináʼ náá gándoo gáʼga. Ikhú niraʼwíí maʼga̱ náa goʼwóo María bi̱ xtáa mijngii ikhí. Nindxu̱u̱ mbáa a̱ʼgú xuáʼa bi̱ gíʼdoo mbújkha̱a̱, numuu dí ikhaa gíʼdoo mbá guʼwá mba̱a̱ náa naʼngo̱o̱ nagimbíi̱n xúgíinʼ a̱ngiu̱lú. Ikhaa nindxu̱u̱ ru̱dúu̱ Juan Marcos, bi̱ xóó tséʼthí ga̱jma̱a̱ numuu náa libro ndrígóo Hechos bi̱ ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ asndu xóo a̱ʼdióo Pedro (1 Ped. 5:13). Maski ajndu naʼni má tikhu nduʼun mbaʼiin a̱ngiu̱lú kaʼníí gídíinʼ náa goʼwóo María rutajkáan. Mbáa ikhiin kúwíin rutajkáan dí magajnáa Pedro náa guʼwá ejua̱a̱nʼ, nditháan tákumu̱ún á mu Jeobá mariʼña̱a̱ nacha̱ dí nitajkáan.

14 Índo̱ Pedro ni̱ʼdu̱u̱ xkrugua. Ikhú mbáa wáxá bi̱ nañajunʼ ikhí bi̱ mbiʼyuu Rode ni̱jkha̱ gáʼyoo tsáa nindxu̱u̱. (Xígi̱ exná mbiʼíí náa griego mú náa xtílóo najuiʼtájuíi xóo “Rosa”) Índo̱ niʼdxawun rí aʼwóo Pedro, nidxuu wéñuuʼ rí asndu támbáʼtoo xkrugua, ni̱jkha̱a̱ ragáyúu awúu̱n gáʼthí rí Pedro wíji̱ náa riejun. A̱ngiu̱lú nitháán: “Lá nakáguaanʼ ráʼ.” Mú, ikhaa niʼthí má xúʼko̱ rí gajkhun nindxu̱u̱, ikhú nigíʼdi̱i̱ nithi rí nindxu̱u̱ ángel bi̱ na̱ʼkha̱ xóo xtiʼkhuu Pedro (Hech. 12:12-15). Mú Pedro kamaa má xúʼko̱ raʼdu̱u̱ xkrugua asndu índo̱ ikhiin nigún gúrmbaʼtáá.

15 “Índo̱ ikhiin nirmbaʼtáá ga̱jma̱a̱ ndiyáá, ikhú niguanún tsiánguá” (Hech. 12:16). Ikhaa ndiyóoʼ maʼthúún dí maguanún wíí mu xúʼko̱ ma̱ndoo maʼthúún dí nirígá ga̱jma̱a̱ nindu̱ʼu̱u̱n dí muthán Santiago ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú. Ra̱ʼkhá tháán nidxún a̱ngiu̱lú dí nindoo nitamijná gajmiún. Ikhú Pedro ni̱jkha̱ i̱mba̱ níʼkhá náa xándoo gúxkamaa soldados ndrígióo Herodes, ikhí niʼtáráʼa má xúʼko̱. Iwáá kayuuʼ dí naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Pedro nindxu̱u̱ náa Hechos capítulo 15, náa rí ndiyóoʼ munimbaníí mbá xkujndu ga̱jma̱a̱ numuu dí nuthu xtóo xuyuuʼ tsáʼkhún. Nda̱wa̱á i̱ndó naʼthí xóo nigíʼdu̱u̱ niʼtáráʼa Pablo xóo misionero. Nduʼyáá gajkhun dí náa ni̱jkha̱ Pedro nixnúún tsiaki̱i̱ a̱ngiu̱lú. Ma̱ngaa a̱ngiu̱lú bi̱ nikúwá náa goʼwóo María támbumún xóo gagi nikúwá mbruʼun rúʼko̱.

16. Náá numuu dí ma̱ndoo makuwáánʼlú gagi nda̱wa̱á rá.

16 Nguáná Jeobá naxnún xa̱bi̱i̱ itháan ki xóo ikhiin kua̱ʼthi̱i̱n ga̱jma̱a̱ naʼni rí xándátigu̱u̱n gagi. Xúʼko̱ kaʼnii nikumu̱ún a̱ngiu̱lú mbruʼun rúʼko̱ índo̱ nikríya̱a̱ʼ Pedro. Rúʼko̱ naʼni mbuʼyáá dí Jeobá naxnún xa̱bi̱i̱ dí nditháan tséguaʼthi̱i̱n ga̱jma̱a̱ naʼni makuwá gagi, xúʼko̱ má mangáánʼlú dí mbiʼi xúgi̱ nakuwáánʼ gagi índo̱ Jeobá naʼni tsajkurámáánʼ (Pro. 10:22). Nda̱wa̱á mbuʼyáá xú káʼnii Jeobá gaʼnimbánuu dí nikudaminaʼ maʼni náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, tséʼngulú gundxaʼwamíjna̱ xú káʼnii mitsaanʼ gárígá. Mú, á mu nu̱ʼni̱ má xúʼko̱ ñajuunʼ Jeobá ma̱ndoo makuwáánʼ gagi xúgi̱ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á.

“Ángel ndrígióo Jeobá niʼni rí maʼniuu nandii” (Hechos 12:18-25)

17, 18. Náá numuu dí xa̱bu̱ nini̱ mba̱a̱ Herodes rá.

17 Dí nikríya̱a̱ʼ Pedro niʼni dí makiʼnáa Herodes Agripa. Ikhaa jngóo, nikuʼmá mbuyáʼ ndiéjuunʼ dí nirígá, nirajxu̱u̱n soldado bi̱ niñewa̱a̱n ga̱jma̱a̱ nini̱ gíníin, mbáa nda̱wa̱á niradíin (Hech. 12:19). Xó má nandoo nduʼyáá dí Herodes na̱nguá nindxu̱u̱ mbáa rey bi̱ nagáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n. Lá nditháan xáminuuʼ xa̱bu̱ bugi̱ dí xígi̱ xkawiiʼ a̱jkiu̱u̱n ráʼ.

18 Herodes niti̱yu̱u̱ʼ dí tágájnúu májánʼ awan dí niríyaʼ mu maxíyáa Pedro, mú tájyúuʼ má nitanga̱a̱ niʼnimbamínáʼ mbu̱júu̱. Ni̱jkha̱nú mbóo mbiʼi dí xa̱bu̱ sia̱nʼ ndrígóo nindúún mambajxíiʼ gajmiún, ikhaa jngóo ndiʼyoo dí mbiʼi rúʼko̱ ma̱ndoo maxná mbá discurso. Lucas naʼthí ndiéjuunʼ nirígá índo̱ ikhaa niʼnirataminaʼ mu maʼga̱ náa nagimbíi̱n “Herodes nigúwu̱nʼ xtíin kiejunʼ” (xó má niʼthí Josefo dí xtíñuu ki̱ʼni̱ ga̱jma̱a̱ plata, ikhaa jngóo índo̱ nagujma agiuuʼ a̱jkha̱ʼ asndu naxpíbiʼ). Ikhaa nigíʼdu̱u̱ nixná discursiu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ ninigu̱u̱nʼ, ikhaa jngóo nindxa̱ʼwa̱: “¡Aʼwóo mbáa dios, raʼkháa aʼwóo mbáa xa̱bu̱ú!” (Hech. 12:20-22).

19, 20. a) Náá numuu dí Jeobá niʼni dí mamínuuʼ Herodes rá. b) Náá numuu dí naxnúlú tsiaki̱i̱ dí niʼni Jeobá ga̱jma̱a̱ Herodes rá.

19 Dios xtáa raʼyoo dí nirígá, numuu dí ikhaa kaʼyoo magruigú gamajkhu rúʼko̱. Herodes ma̱ndoo mbayáʼ dí maʼni mu xáminuuʼ, ma̱ndoo maxprígún xa̱bu̱ o ma̱ndoo maʼthí dí raʼkhí nindxu̱u̱ dí kúwá runi̱. Mú ikhaa niʼni xó má e̱ʼkha̱ raʼthí náa Proverbios 16:18, “rí matanimbamínaʼ na̱ʼkha̱ ginii ki xóo mbá gamiéjunʼ”. “Núkhu mbáa ángel ndrígióo Jeobá niʼni rí maʼniuu nandii” Herodes, “ni̱ʼphi̱i̱ ñu̱u̱ asndu nikháñuu” (Hech. 12:23). ¡Ra̱ʼkhá tháán xkawiʼ xóo nikháñúu! Josefo niʼthí dí mbá nacha̱ ndiyóo nandii ga̱jma̱a̱ dí mina̱a̱ʼ má Herodes niʼthí dí nimínuuʼ, numuu dí nigruigú gamajkhu ndrígu̱ún xa̱bu̱ xuajin. Ma̱ngaa niʼthí dí mbá witsu mbiʼi nimínuuʼ nda̱wa̱á nikháñúu. b

20 Nguáná xa̱bu̱ bi̱ tséni̱ ñajuunʼ Dios maski ajndu nuni̱ dí ra̱májánʼ mú tsémíniiʼ. Ikháánʼlú ragíʼmaa maʼniulú tsiánguá rúʼko̱, numuu dí “náa xúgíʼ numbaaʼ rígá tsiakii ndrígóo Gixa̱a̱” (1 Juan 5:19). Maski ajndu xúʼko̱ mbaʼiin xa̱bi̱i̱ Jeobá tsénigu̱u̱nʼ índo̱ narígá xúʼko̱ kaʼnii. Ikhaa jngóo dí niguámbulúʼ ndiʼyáá nángii naxnúlú tsiakii. Ndiʼyáá xú káʼnii Jeobá eʼni ga̱jma̱a̱ numún xa̱bi̱i̱, ma̱ngaa naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí ikhaa nanigu̱u̱ʼ marigá dí májánʼ (Sal. 33:5). Maʼga̱nú mbá mbiʼi dí ní xúminiiʼlú.

21. Ndiéjuunʼ dí itháan gíʼdoo numuu dí naʼthí náa Hechos capítulo 12 rá. b) Náá numuu dí naxnúlú tsiaki̱i̱ rá.

21 Náa naguámbóo naʼthí xígi̱ kaʼnii: “Mú ajngóo Jeobá ni̱jkha̱ rajoo ga̱jma̱a̱ niwán ri̱go̱o̱” (Hech. 12:24). Índo̱ nduʼyáá dí Jeobá niʼni tsajkurámuuʼ ñajunʼ dí niguma nákha ginii, xúʼko̱ má naʼni tsajkurámuuʼ ñajunʼ dí xtáa raguma dí mbiʼi xúgi̱ ma̱ngaa. Ndiʼyáá dí náa Hechos capítulo 12 raʼkháa i̱ndó naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu mbáa apóstol bi̱ nikháñúu ga̱jma̱a̱ bi̱ nigájnáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ. Dí itháan gíʼdoo numuu dí na̱ʼkha̱ nindxu̱u̱ xú káʼnii Jeobá niwiji jthu̱u̱n índo̱ Gixa̱a̱ nindoo maʼni gíníin a̱ngiu̱lú mu xúʼko̱ xájuiʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ xúgíʼ awan dí gáríyaʼ xágájnuu májánʼ (Isa. 54:17). Á mu ikháánʼlú tséniʼñááʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús kuwááʼlú ruyambáá dí ñajunʼ rígi̱ maguma má xúʼko̱. Gajkhun dí rígi̱ naxnúlú tsiaki̱i̱ ¡Ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ dí muʼtáraʼa ajngá rawuunʼ Dios”!

a Atayáá náa kúgumaʼá “ Herodes Agripa I”.

b Mbáa doctor bi̱ najmañuu niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu dí niʼnirámáʼ Josefo ga̱jma̱a̱ Lucas, dí ñu̱u̱ bi̱ ni̱ʼphi̱i̱ nindxu̱ún má bi̱ gajchún náa awúu̱n. Ñu̱u̱ bugi̱ nagájnún náa rawuunʼ mbáa xa̱bu̱ índo̱ najxi̱ʼ o ma̱ngaa nagájni̱i̱n náa xuyuuʼ mbáa xa̱bu̱ índo̱ nakháñúu. Xó má eʼthí náa libro: “Lucas nindxu̱u̱ mbáa médico bi̱ nakro̱ʼo̱o̱, ikhaa jngóo nindoo niʼnirámáʼ xóo phú nikháñúu Herodes”.