Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

CAPÍTULO 12

Araxtaa xó má eyoo Dios

Araxtaa xó má eyoo Dios
  • Xú káʼnii gándoo ikháánʼ mambaxáʼ ga̱jma̱ʼ Dios rá.

  • Ndiéjunʼ niʼthí Satanás ga̱jma̱a̱ numaʼ ikháánʼ rá.

  • Ndiéjunʼ rí tsínigu̱ʼ Dios muni xa̱bu̱ rá.

  • Xú káʼnii gándoo gáraxtaa mu manigu̱ʼ Dios rá.

1, 2. Arathá tikhuu xkri̱da ndrígu̱ún xa̱bu̱ bi̱ Jeobá niʼthí rí nimbáxu̱u̱ májánʼ gajmíi̱n.

TSÍIN xa̱bíi gatraʼwíin mu mambaxáʼ gajmiáanʼ rá. Mbáa mataʼñíinʼ xa̱bu̱ bi̱ mbríguu tatsaʼwáminaʼ gajmiáanʼ, bi̱ nanigu̱ʼ rí nanigua̱ʼ ikháánʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ naʼni rí májánʼ. Mbáa ikháánʼ mataʼyááʼ rí xú káʼnii májánʼ xa̱bu̱ nindxu̱u̱; mbá xkri̱da, bi̱ naʼthí rí gajkhun ga̱jma̱a̱ bi̱ májánʼ a̱jkiu̱u̱n.

2 Asndu nákha wajyúúʼ, Dios niraʼwíin tikhun xa̱bu̱ mu mambaxúu májánʼ gajmíi̱n. Mbá xkri̱da, Dios niʼthí rí Abrahán nindxu̱u̱ bi̱ nambáxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ (atraxnuu Isaías 41:8; Santiago 2:23). David niʼthúu̱n rí nindxu̱u̱ mbáa “xa̱biya̱ bi̱ naʼni májánʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo”, numuu rí ikhaa ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ nindoo kaʼyoo (Hechos 13:22). Ga̱jma̱a̱ Jeobá niʼthúu̱n gaʼyee Daniel rí “nandoo kaʼyoo wéñuʼ” (Daniel 9:23).

3. Náa numuu rí Jeobá naraʼwíin tikhun xa̱bu̱ mu mambaxúu gajmíi̱n rá.

3 Náa numuu niʼthí Jeobá rí Abrahán, David ga̱jma̱a̱ Daniel ni̱ndxu̱ún bi̱ nimbáxu̱u̱ májánʼ gajmíi̱n rá. Dios niʼthúu̱n Abrahán: “Nitadxawíín aʼwá ndrígóʼ” (Génesis 22:18). Jeobá naxtáa mijngii náa xa̱bu̱ wabiinʼ bi̱ nuni rí na̱nda̱ʼa̱ ikhaa. Ikhaa niʼthúu̱n israelitas: “Gudxawíín aʼwá ndrígóʼ, ga̱jma̱a̱ ikhúúnʼ mani̱ndxu̱ʼ Dios ndrígalaʼ, ga̱jma̱a̱ ikháanʼ muʼguanú manindxa̱láʼ xuajñuʼ.” (Jeremías 7:23.) Á mu natatsimbaaʼ xtayáá Jeobá, ma̱ndoo mambaxáʼ májánʼ ga̱jma̱ʼ.

JEOBÁ NAXNÚN TSIAKII BI̱ NAMBÁXU̱U̱ GAJMÍI̱N

4, 5. Xú káʼnii esngájma Jeobá tsiakii ndrígóo náa xuajñu rá.

4 Atatsaʼwáminaʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthi rí mambaxáʼ májánʼ ga̱jma̱ʼ Dios. Náa Biblia naʼthí rí Jeobá ndayáaʼ “masngájma tsiakii ndrígóo náa xa̱bu̱ bi̱ káxi̱ a̱jkiu̱u̱n náa ikhaa” (2 Crónicas 16:9). Xú káʼnii gándoo gasngájma tsiakii ndrígóo Dios náa ikháánʼ rá. Náa Salmo 32:8 Jeobá naʼthí: “Mani rí majmañaaʼ wéñuʼ, ga̱jma̱a̱ masngááʼ náa kamba̱a̱ rí gíʼmaa majngruiga̱ʼ. Ga̱jma̱a̱ mba̱ya̱ʼ má xúʼko̱”.

5 ¡Jeobá nasngájma rí mañewanʼ májánʼ wéñuʼ! Ikhaa maxnáʼ consejo rí ndayóoʼ majmaʼ ga̱jma̱a̱ á mu natagíiʼ matani, Dios maʼni rí maraxtaa májánʼ. Dios nandoo mambáyaʼ matraʼníí xkujndu rí xtaʼdáá (atraxnuu Salmo 55:22). Á mu natani ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱nʼ ñajunʼ ndrígóo, ma̱ndoo maraxtaa xó má nixtáa salmista, rí niʼthí: “Náa xúgíʼ rí mani, ginii ndaʼyáaʼ má xúʼko̱ Jeobá. Numuu rí ikhaa xtáa náa ñawun mújúnʼ, nda̱a̱ nimbáa rí maʼni maxpátri̱gu̱u̱n” (Salmo 16:8; 63:8). Xúʼko̱ kaʼnii, Jeobá ma̱ndoo mambáyaʼ maraxtaa xó má naniguʼ ikhaa. Mú, xó má tayáá, xtáa mbá bi̱ gíʼdoo sia̱nʼ náa Dios bi̱ tsíyoo rí ikháánʼ matani ñajunʼ ndrígóo.

RÍ NIʼTHÍ SATANÁS

6. Ndiéjunʼ niʼthí Satanás ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ rá.

6 Xó má niʼthí náa capítulo 11, Satanás niʼthí rí minduwaʼ rí xú káʼnii eʼtáñajunʼ Dios. Niʼthí rí Jeobá naʼni nduwaʼ ga̱jma̱a̱ rí tseʼtañajunʼ májánʼ, numuu rí tániñuʼ rí Adán ga̱jma̱a̱ Eva muraʼwíí rí májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ. Nda̱wa̱á rí Adán ga̱jma̱a̱ Eva nixudami̱jna̱ aʼkhá, náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ nijtíin e̱jñún ga̱jma̱a̱ Satanás niʼthí dí ra̱májánʼ náa xa̱bu̱. Ikhaa niʼthí: “Rí xa̱bu̱ tseni ñajunʼ ndrígóo Dios numuu rí nandún kuyáá. Á mu nuniñuʼ, ma̱ndoo mani rí asndu tsáa xa̱bíi ní xándoo kaʼyoo Dios”. Historia ndrígóo Job naʼsngúlúʼ rí ikhaa rúʼko̱ rí nindoo Gixa̱a̱. Mú, tsáa ninindxu̱u̱ Job, ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ nigíʼnuu nda̱wa̱á xó má niʼthí Satanás rá.

7, 8. a) Náa numuu rí niʼni mixtiʼkhui Job náa xa̱bu̱ bi̱ nikuwa nákha nixtáa rá. b) Ndiéjunʼ niʼthí Gixa̱a̱ rí xú káʼnii Job eʼni ñajunʼ Dios rá.

7 Job nixtáa nákha 3,600 tsiguʼ. Ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ májánʼ a̱jkiu̱u̱n. Ikha jngó Jeobá niʼthí: “Nda̱wa̱a̱ nimbáa xa̱bu̱ bi̱ nindxu̱u̱ xóo ikhaa náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, mbáa xa̱bu̱ jmbi bi̱ nda̱a̱ aʼkhúun, bi̱ ndaʼyamajkhuu Dios ga̱jma̱a̱ tséʼni dí ra̱májánʼ” (Job 1:8). Jeobá nindoo kaʼyoo Job.

8 Gixa̱a̱ niʼthí rí minduwaʼ rí xú káʼnii Job xtáa raʼni ñajunʼ Dios. Niʼthúu̱n Jeobá: “Lá tatani mbóo gúláa mbájndi náa ikhaa ga̱jma̱a̱ náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ náa xúgíʼ dí gíʼdoo xáʼ. Ikháánʼ nitani̱ tsajkurámááʼ ñajunʼ dí gíʼdoo, ga̱jma̱a̱ xujkiúu ninindxu̱u̱n mbaʼin wéñuʼ. Atrigú kaʼyííʼ dí niraxnáá, ma̱ta̱ya̱a̱ á mu xáʼthá wéñaʼ, náa inaʼ” (Job 1:10, 11).

9. Xú káʼnii niriʼña̱a̱ Jeobá rí niʼthí Satanás, ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

9 Satanás niʼthí rí Job naʼni ñajunʼ Jeobá numuu rí naxnúu rí gíʼdoo. Ma̱ngaa niʼthí rí á mu Job nagiʼdoo xkujndu, ikhú ikhaa ní xándoo kaʼyoo Dios. Xú káʼnii niriʼña̱a̱ Jeobá rí niʼthí Gixa̱a̱ rá. Náa xkujndu rígi̱ nijuiʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Job, Jeobá niniñuʼ rí Satanás magruiga̱ tsáʼkhá náa inuu Job. Xúgi̱ kaʼnii gasngájma Job á mu gajkhun nandoo kaʼyoo Dios o na̱nguá.

JOB NARAʼNUU XKUJNDU

10. Xú káʼnii nindxu̱u̱ xkujndu dí niraʼnuu Job, ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ niʼni xá.

10 Nacha̱ Satanás niʼni rí Job magiʼdoo mbaʼa xkujndu. Niʼni rí maguma kuʼwíínʼ xujkiúu ga̱jma̱a̱ tikhun nikháñun ma̱ngaa xúgínʼ xa̱bi̱i̱ niradíin. Xúgíʼ rígi̱ niʼni rí Job ní xágiʼdoo mbújkha̱a̱. Nda̱wa̱á, Gixa̱a̱ niʼni rí magiʼdoo i̱mba̱ gamiéjunʼ, numuu rí nikháñun mbá gu̱wi̱nʼ e̱ji̱i̱n náa mbá ruʼwambiiʼ. Maski ajndu niraʼnuu wéñuʼ xkujndu, “Job na̱nguá niʼthí dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ numuu Dios” (Job 1:22).

11. a) Ndiéjunʼ rí nindoo masngájma Satanás náa Job, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii niriʼña̱a̱ Jeobá rá. b) Ndiéjunʼ niʼni Job índo̱ niraʼnuu nandii rí mixkawiʼ wéñuʼ rá.

11 Satanás na̱nguá niniñuʼ Job. Mbáa ikhaa nindxa̱ʼwáminaʼ, rí á mu Job naʼngo̱o̱ naraʼnuu xúgíʼ rí nindáti̱go̱o̱, mu ikhaa xáwi̱ji̱ jmbu náa Dios á mu naʼniu nandii. Ikha jngó, Jeobá niniñuʼ rí Gixa̱a̱ maxnúu mbá nandii rí mixkawiʼ wéñuʼ ga̱jma̱a̱ nandii rígi̱ na̱ʼkhu̱ wéñuʼ. Maski ajndu xúʼko̱ Job na̱nguá nindáti̱go̱o̱ fe náa Dios. Ikha jngó niʼthí kaʼwu: “¡Mani káxi̱ a̱jkiu̱nʼ asndu índo̱ gakháñuʼ!” (Job 27:5).

Job niguma tsajkurámááʼ numuu rí nixtáa jmbu

12. Xú káʼnii nisngájma Job dí ragájkhun nindxu̱u̱ rí niʼthí Gixa̱a̱ rá.

12 Job na̱nguá eʼyoo rí Satanás nindxu̱u̱ bi̱ niʼni magíʼnuu gamiéjunʼ. Numuu rí na̱nguá ndiʼyoo rí niʼthí Gixa̱a̱ rí xú káʼnii eʼtáñajunʼ Jeobá, nimiñuu numuu rí ikhaa nikumu̱u̱ rí Dios nindxu̱u̱ bi̱ naʼni magiʼdoo xkujndu (Job 6:4; 16:11-14). Maski ajndu xúʼko̱, nixtáa káxi̱ a̱jkiu̱u̱n náa inuu Jeobá. Raʼkháa i̱ndó rúʼko̱, ikhaa niʼni rí májánʼ wéñuʼ, Job nisngájma dí ragájkhun nindxu̱u̱ nduwaʼ rí niʼthí Satanás rí i̱ndó nuʼni ñajunʼ ndrígóo Jeobá numuu rí naxnúlú rí gíʼdoo.

13. Ndiéjunʼ nirígá numuu rí Job nixtáa jmbu náa Dios rá.

13 Rí nixtáa jmbu Job niʼni rí Jeobá mariʼña̱a̱ nduwaʼ ndrígóo Satanás rí mixkawiʼ wéñuʼ. Job ninindxu̱u̱ bi̱ phú nimbáxu̱u̱ májánʼ wéñuʼ ga̱jma̱a̱ Jeobá, ga̱jma̱a̱ ikhaa niʼni tsajkurámááʼ numuu rí nixtáa jmbu (Job 42:12-17).

NDIÉJUNʼ NIʼTHÍ SATANÁS GA̱JMA̱A̱ NUMAʼ IKHÁÁNʼ RÁ.

14, 15. Náa numuu rí Satanás na̱nguá niʼthí i̱ndó ga̱jma̱a̱ numuu Job ma̱ngaa niʼthí ga̱jma̱a̱ numún xúgínʼ xa̱bu̱ rá.

14 Índo̱ Satanás niʼthí rí xú káʼnii xa̱bu̱ xákuwa jmbu náa Dios, raʼkháa i̱ndó niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Job. Ma̱ngaa naʼthí ga̱jma̱a̱ numulú mangáanʼ. Rígi̱ nasngájma kaʼwu náa Proverbios 27:11, náa naʼthí: “A̱ʼdióoʼ, gani̱ndxa̱ʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ ndaʼyoo, atani rí maxtáa gagi a̱jkiu̱nʼ, mu ma̱ndoo mathu̱u̱n bi̱ nanduʼwajmun”. Ajngáa rígi̱, nigumaraʼmáʼ mba̱yu̱ʼ tsiguʼ nda̱wa̱á rí nikháñu Job, naʼthí rí Satanás naʼthá numuu má xúʼko̱ Dios ga̱jma̱a̱ naʼthí rí minduwaʼ ga̱jma̱a̱ numún xa̱bi̱i̱. Índo̱ nakuwáanʼ xó má enigu̱ʼ Jeobá, xúʼko̱ numbayíí muriʼña̱a̱ nduwaʼ ndrígóo Satanás ga̱jma̱a̱ nuʼni maxtáa gagi Dios. Ndiéjunʼ tatsaʼwáminaʼ ikháánʼ ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ rá. Maski ajndu ikháánʼ mbaʼyóóʼ matriʼkhu̱u̱ rí xú káʼnii maraxtaa, lá ragájkhun rí májánʼ gáʼni rí ma̱ndoo matriʼña̱a̱ nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ ráʼ.

15 Atayáá rí niʼthí Satanás: “Xúgíʼ rí gíʼdoo xa̱biya̱ maxná mu ma̱ndoo maxtáa má xúʼko̱” (Job 2:4). Índo̱ niʼthí ajngáa “xa̱biya̱”, Satanás nisngájma kaʼwu dí raʼkháa i̱ndó niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Job, ma̱ngaa niʼthí ga̱jma̱a̱ numún xúgínʼ xa̱bu̱. Rígi̱ gíʼdoo wéñuʼ numuu. Gixa̱a̱ niʼthí rí ikháánʼ xáraxtaa jmbu náa Dios. Ikhaa naniguʼ rí índo̱ ikháánʼ gáraʼdáá xkujndu, xátanimbaʼ xtayáá Dios ga̱jma̱a̱ xátani rí májánʼ. Ndiéjunʼ ejmuu Satanás mu maʼni rígi̱ rá.

16. a) Ndiéjunʼ eʼni Satanás mu xa̱bu̱ ní xákuwa mijngii náa Dios rá. b) Xú káʼnii gándoo gájmuu tsáʼkhá rúʼko̱ Gixa̱a̱ náa ikháánʼ rá.

16 Xó má ndiʼyáá náa capítulo 10, mbaʼa dí eʼni Satanás mu xa̱bu̱ ní xákuwa mijngii náa Dios. Ma̱ngaa ikhaa nindxu̱u̱ “xuri endiʼ [león] su ngarigo randxaʼjua ríʼdo ndayaʼ su micu” (1 Pedro 5:8). Ikháánʼ ma̱ta̱ya̱a̱ rí eʼni náa xa̱bu̱ bi̱ nambáxa̱ʼ májánʼ gajmiáanʼ, bi̱ kuwa náa guʼwáaʼ o eʼwíínʼ xa̱bu̱ bi̱ tsíñún rí ikháánʼ matanigajmaa Biblia o rí mataʼgíiʼ matani rí ejmañaʼ (Juan 15:19, 20). * Satanás xtáa má xúʼko̱ rariʼkuminaʼ “xuri ancli su ñajunʼ xuri aguʼ” (2 Corintios 11:14). Ikha jngó, Gixa̱a̱ ma̱ndoo majmuu mbaʼa tsáʼkhá mu maʼni nduwáanʼ ga̱jma̱a̱ xákuwáanʼ xó má enigu̱ʼ Dios. Mbá rí najmuu nindxu̱u̱ rí makuwáanʼ gíná wéñuʼ. Mbáa ikhaa maʼni rí ikháánʼ matatsaʼwamínáʼ rí xándoo matani rí nanigu̱ʼ Dios (Proverbios 24:10). Maski ajndu Satanás naʼni xóo “endiʼ [león] su ngarigo randxaʼjua” o xóo mbáa “ancli su ñajunʼ xuri aguʼ”, ikhaa rúʼko̱ rí xtáa raʼni asndu xúgi̱. Ikhaa nandoo rí ikháánʼ matatsiʼñáaʼ ratani̱ ñajunʼ Dios índo̱ gatraʼníí xkujndu o tsáʼkhá. Ndiéjunʼ gándoo gátani mu matasnga̱jmá rí Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ mbáa bi̱ naʼthí minduwaʼ ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo maraxtaa jmbu náa Dios, xó má nixtáa Job rá.

GUʼNIMBULÚʼ RÍ NAʼTÁÑAJUNLÚ JEOBÁ

17. Náa numuu rí phú nuʼnimbulúʼ xtángoo ndrígóo Jeobá rá.

17 Ikháánʼ ma̱ndoo matasnga̱jmá rí minduwaʼ nindxu̱u̱ rí niʼthí Satanás á mu naraxtaa xó má enigu̱ʼ Dios. Ndiéjunʼ gíʼmaa matani rá. Náa Biblia naʼthí: “Gaʼne mba jañi-jayu akianʼ-xtaya Señor Diaʼ, mba jañi-jayu nimiaʼ, mba jañi-jayu jumaʼ, jame gajma mba xugui tsiake ri xtaʼda” (Marcos 12:30). Índo̱ gaʼndaʼ xtayáá itháan Dios, itháan gaʼndaʼ matani rí ikhaa xtáa randa̱ʼa̱ʼ matani. Apóstol Juan niʼthí: “Muri xabu su naʼni aʼtiunʼ caʼyo Dios naʼnimbo ri naʼtañajunʼ Dios”. Á mu nandaʼ xtayáá Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱nʼ, ma̱ta̱ya̱a̱ rí “xoguiʼ ri guitañajunʼ Dios ramiŋguijiuʼ eʼyo xabu suʼcui muri ica naʼnimbo jma cañiʼ aʼtiun” (1 Juan 5:3).

18, 19. a) Arathá tikhuu xtángoo ndrígóo Jeobá (atayáá náa kúgumaʼá náa naʼthí “ Ragíʼmaa muʼni rí tsínigu̱ʼ Jeobá”). b) Xú káʼnii eʼyáá rí Jeobá tsenda̱ʼa̱ mbá rí xáʼngulú gúʼni rá.

18 Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí naʼtáñajunlú Jeobá rá. Tikhuu nindxu̱u̱ dí ragíʼmaa muʼni. Mbá xkri̱da, atayáá rí kúgumaʼá náa ináa 122, náa na̱ʼkha̱ raʼthí titulo “ Ragíʼmaa muʼni rí tsínigu̱ʼ Jeobá”. Ikhí na̱ʼkha̱ raʼthí kaʼwu rí tsíyoo gáʼyoo Biblia. Mbáa asndu ma̱ta̱ya̱a̱ rí xóo májánʼ wéñuʼ tikhuu. Mú nda̱wa̱á rí gatatsaʼwamínáʼ náa texto rí nitraxnuu, ikhú ma̱ta̱ya̱a̱ rí xtángoo ndrígóo Jeobá nindxu̱u̱ májánʼ wéñuʼ. Mbáa asndu mbaʼyóoʼ matriʼkhu̱u̱ rí xú káʼnii maraxtaa ga̱jma̱a̱ rígi̱ nindxu̱u̱ rí phú maʼniaʼ mingíjyúuʼ matraʼníí. Ikha jngó, xa̱bu̱ bi̱ nakúwi̱i̱n xó má eniguʼ Dios nakuwa gagi wéñuʼ (Isaías 48:17, 18). Ikhaa rúʼko̱ rí maʼngaaʼ matani. Xú káʼnii eʼyáá rá.

19 Numuu rí Jeobá tsenda̱ʼa̱ mbá rí xáʼngulú gúʼni (atraxnuu Deuteronomio 30:11-14). Ikhaa ndaʼyoo asndu náa gáʼngulú gúraʼní xkujndu (Salmo 103:14). Mú, Jeobá ma̱ndoo maxnúlúʼ tsiakii rí ndayulúʼ mu muʼnimbulúʼ kuʼyáá. Apóstol Pablo niʼnirámáʼ: “Dios xta ri mambayuʼla, muri Ica xaniŋaʼle maʼgaracanʼla naʼ maxaʼŋgaʼla. Aʼcui ri riʼdo aʼca ri muguiʼni Dios mambayuʼla maʼni macahuiñaʼle iqui, ga aʼcui rí maʼŋgaʼla” (1 Corintios 10:13). Mu maʼngulú muraʼníí xúgíʼ rí gáʼkha̱nú náa inulú, Jeobá asndu maxnúlúʼ “siaqui” ndrígóo (2 Corintios 4:7). Nda̱wa̱á rí Pablo niʼngo̱o̱ niraʼnuu mbaʼa wéñuʼ tsáʼkhá, niʼthí: “Náa xúgíʼ rí nandoʼ mani gúʼdoo tsiakii rí na̱ʼkha̱ náa Dios” (Filipenses 4:13).

GANINDXULÚ XA̱BU̱ BI̱ NANIGU̱Nʼ KAʼÑÚÚN DIOS

20. Xú káʼnii xa̱bu̱ gíʼmaa manindxa̱ʼ mu manigu̱ʼ kaʼyaʼ Dios ga̱jma̱a̱ ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rá.

20 Raʼkháa i̱ndó maguiyulúʼ kuʼyáá rí Jeobá tsínigu̱ʼ ma̱ngaa ndayóoʼ rí maʼndulú kuʼyáá rí ikhaa nandoo kaʼyoo (Romanos 12:9). Lá na̱nguá xtaa gagi índo̱ xtaa gajmiáanʼ xa̱bu̱ bi̱ nundxa̱ʼwa̱míjna̱ xó má ikháánʼ, bi̱ nanigu̱nʼ rí nanigua̱ʼ ikháánʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ nuni rí májánʼ xó má ikháánʼ ráʼ. Jeobá naxtáa gagi ma̱ngaa. Ikha jngó gaʼndaʼ xtayáá rí ikhaa nandoo kaʼyoo. Náa Salmo 15:1-5 (atraxnuu), na̱ʼkha̱ raʼthí tsíin ni̱ndxu̱ún bi̱ nambáxu̱u̱n májánʼ gajmiún Dios. Náa Biblia naʼthí rí xa̱bu̱ bi̱ nambáxu̱u̱n májánʼ gajmíi̱n Jeobá nusngajma rígi: ‹Rí nandún kuʼyamijná, nakuwa gagi, tsímáá, naʼngo̱o̱ wéñuʼ a̱jkiún, ni̱ndxu̱ún xa̱bu̱ májánʼ a̱jkiún, nuni rí májánʼ, guáʼdáá fe, ni̱ndxu̱ún xa̱bu̱ guabiinʼ, nuñewa̱a̱n rí nuni› (Gálatas 5:22, 23).

21. Ndiéjunʼ gámbayaʼ manindxa̱ʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ naʼni rí nanigu̱ʼ Dios rá.

21 Mbá rí mambáyaʼ maraʼdáá rí naxnáá espíritu nindxu̱u̱ rí matraxnuu ga̱jma̱a̱ matanigajmaa má xúʼko̱ Biblia. Ma̱ngaa índo̱ gídxu̱ʼ rajmañaʼ rí Jeobá gíʼthu̱u̱n matani, ikhú mi̱dxu̱ʼnú matatsaʼwamínáʼ xó má ikhaa (Isaías 30:20, 21). Índo̱ gaʼndaʼ xtayáá wéñuʼ Jeobá itháan gaʼndaʼ maraxtaa xó má eniguʼ ikhaa.

22. Ndiéjunʼ gakhánáʼ á mu naraxtaa xó má eniguʼ Dios rá.

22 Ndayóoʼ matani mbá tsiakii mu maraxtaa xó má enigu̱ʼ Jeobá. Náa Biblia naʼthí rí índo̱ mbáa xa̱bu̱ nariʼkhu̱u̱ rí xú káʼnii maxtáa nindxu̱u̱ asndu xóo índo̱ naguwunʼ mbá xtíin nuxi̱ʼ (Colosenses 3:9, 10). Ikha jngó, salmista niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu xtángoo ndrígóo Dios: “Á mu natatsimbaaʼ maguma tsajkurámáánʼ wéñuʼ” (Salmo 19:11). Á mu naraxtaa xó má eniguʼ Dios ikháánʼ matrigú rí májánʼ wéñuʼ. Ma̱ngaa, matasnga̱jmá rí xúgíʼ rí niʼthí Satanás nindxu̱u̱ nduwaʼ ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ matani rí maxtáa gagi Jeobá.

^ párr. 16 Rígi̱ tsíyoo gáʼthi rí Satanás najmiuu xúgínʼ xa̱bu̱. Ikhaa nindxu̱u̱ dios náa tsu̱du̱u̱ numbaaʼ rígi̱, ga̱jma̱a̱ ikhaa xtáa raʼtáñajunʼ náa numbaaʼ (2 Corintios 4:4;1 Juan 5:19). Ikha jngó nduʼyáá rí á mu nakuwáanʼ xó má enigu̱ʼ Dios, xánigunʼ mbaʼin xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ makuwa xa̱bu̱ bi̱ murikhaʼ mu xátani rí májánʼ.