Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 25

Xúʼni̱ rí majngrádiinʼ ‹bi̱ majkhiinʼ bugi̱›

Xúʼni̱ rí majngrádiinʼ ‹bi̱ majkhiinʼ bugi̱›

“Tsumáálá, á mu tsíyala gúya̱a̱ mbáa bi̱ itháan chíʼgíiʼ bugi̱” (MAT. 18:10).

AJMÚÚ 113 Náa xuajñu Dios narígá rí tsímáá

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. Ndiéjunʼ niʼni Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu mámbáa dí ikháánʼlú rá.

JEOBÁ ni̱ʼkha̱ kayáa mámbáa dí ikháánʼlú náa ikhaa (Juan 6:44). Gundxaʼwamíjna̱lú ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rúʼko̱, índo̱ ikhaa xtáa raʼñún ga̱jma̱a̱ tsumáá xúgíinʼ xa̱bu̱ bi̱ kúwi̱i̱n náa numbaaʼ, ndiʼyoo̱ mbá dí gíʼdoo numuu náa ikháánʼlú: Mbóʼ a̱jkiu̱lú kájxi̱ rí ma̱ndoo maʼndulú kuʼyáá (1 Crón. 28:9). Lá ragájkhun dí naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú índo̱ nduʼyáá rí Jeobá naniniánʼlú, nakro̱ʼo̱o̱ kaʼyulú ga̱jma̱a̱ nandoo kaʼyulú ráʼ.

2. Xú káʼnii xkri̱da nijmuu Jesús mu mambáyulú makru̱ʼu̱lú dí Jeobá nandoo kaʼyoo mámbáa dí ikháánʼlú rá.

2 Jeobá ra̱ʼkhá tháán nandoo kaʼyaaʼ ikháán ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nandoo kaʼyoo mámbáa xa̱bi̱i̱. Mu mambáyulú makru̱ʼu̱lú, Jesús nijmuu xkri̱da̱ rígi̱, á mu mbáa báxtúu gíʼdiin mbá 100 mugu̱ ga̱jma̱a̱ mbáa dí ikhaa nandáti̱ga̱a̱, Ndiéjunʼ gáʼni xá. “Maniñúnʼ náa kúbá bi̱ mbá 99 mu maʼga gáyáaʼ bi̱ nindátiga̱a̱”. Índo̱ gáxkama̱a̱ maʼdxuu, xákiʼnáa kaʼyoo. Ndiéjunʼ phú nandulú gúʼthá rá. Numuu dí Jeobá nindxu̱u̱ xóo mbáa báxtúu ikha jngóo ndaʼyoo rí mámbáa mugu̱ gíʼdoo numuu. Jesús niʼthí: “Ikhaa tsíyoo dí mandáti̱ga̱a̱ nimbáa bi̱ chíʼgíiʼ bugi̱” (Mat. 18:12-14).

3. Ndiéjunʼ guʼyáá náa artículo rígi̱ rá

3 Tsíyulú dí eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú makáguabiinʼ ga̱jma̱a̱ dí gúʼni̱ o dí gúʼthá. Náa artículo rígi̱ muriʼña̱a̱ graxe̱ rígi̱: Ndiéjunʼ gándoo gúʼni̱ mu xájngrádiinʼ eʼwíinʼ rá. Ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gúʼni̱ á mu mbáa naʼnigawúnlú rá. Mú, ginii muʼthá mbá chíʼgíiʼ ga̱jma̱a̱ numún ‹bi̱ majkhinʼ bugi̱› bi̱ na̱ʼkha̱ raʼthí náa capítulo 18 ndrígóo Mateo.

TSÍÍN ÑAJÚÚNʼ ‹BI̱ MAJKHINʼ BUGI̱› RÁ.

4. Tsíín ñajúúnʼ ‹bi̱ majkhinʼ bugi̱› rá.

4 ‹Bi̱ majkhinʼ bugi̱› nindxúu̱n xúgíinʼ xa̱bi̱i̱ Jesús, tséʼniuu má nguáthá tsiguúnʼ. Nindxúu̱n “xóo e̱ji̱n” numuu dí nuniñami̱jna̱ maʼsngúún ikhaa (Mat. 18:3). Maski má naguwáʼ náa mixtiʼkhu xuajen, mixtiʼkhu xóo kaʼniúún ga̱jma̱a̱ rí nanigu̱u̱nʼ, mú xúgíinʼ ikhiin guáʼdáá fe náa Cristo. Ga̱jma̱a̱ ikhaa ra̱ʼkhá tháán nandoo kaʼñún (Mat. 18:6; Juan 1:12).

5. Xú kaʼnii eku̱mu̱u̱ Jeobá índo̱ mbáa naʼnigawúunʼ o naʼni dí maxpátríguíi mbáa xa̱bi̱i̱ rá.

5 Xúgíinʼ ‹bi̱ majkhinʼ bugi̱› gíʼdoo numún eʼyoo Jeobá. Mu makru̱ʼu̱lú xú kaʼnii eʼñúún, gundxaʼwamíjna̱lu xú kaʼnii eʼñúún i̱ji̱n ikháánʼ, nduʼyáá dí guáʼdáá numún. Nandulú muʼtámbáñuun numuu dí na̱nguá xkujiinʼ ga̱jma̱a̱ xóó tsíkru̱ʼu̱u̱n xóo mbáa bi̱ nikhi̱i̱. Ma̱ngaa tsíyulú rí nimbáa xa̱bu̱ maʼni gíníi, á mu mbáa naʼnigawúunʼ nakiʼnánʼlu wéñuʼ. Ikháá má kayuuʼ Jeobá ma̱ngaa. Ikhaa nandoo maʼtámbáñún xa̱bi̱i̱, índo̱ mbáa naʼnigawúunʼ o naʼni dí maxpátríguíi, nakiʼnáa mendaʼkho (Is. 63:9; Mar. 9:42).

6. Xó má eʼthí 1 Corintios 1:26-29, xkáʼnii eñún xa̱bi̱i̱ Jesús xa̱bu̱ numbaaʼ rá.

6 Xú káʼnii imbo̱ʼ numuu nindxúu̱n bi̱ ‹majkhinʼ› xa̱bi̱i̱ Jesús rá. Tsíín ñajúúnʼ bi̱ guáʼdáá numún eyáá xa̱bu̱ numbaaʼ rá. Bi̱ guáʼdáá mbújkha̱a̱, bi̱ najmaʼniúnʼ itháan, ga̱jma̱a̱ bi̱ guáʼdáá ñajunʼ mba̱ʼu̱. Mú, mbaʼin xa̱bi̱i̱ Jesús na̱nguá nindxúu̱n xúʼko̱. Ikha jngóo xa̱bu̱ numbaaʼ nduñúún xóo bi̱ ‹majkhinʼ›, xóo muʼthá bi̱ na̱nguá guáʼdáá numún (atraxnuu 1 Corintios 1:26-29). * Mú Jeobá tséʼñún xúʼko̱ kaʼnii.

7. Xú kaʼnii eyoo Jeobá mbuʼñún a̱ngiu̱lú rá.

7 Jeobá nandoo kaʼñún xúgíinʼ xa̱bi̱i̱, tséʼniuu má nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ kúwi̱i̱n runi̱ ñajuunʼ. Á mu Jeobá ndaʼyoo̱ rí guáʼdáá numún xúgíinʼ a̱ngiu̱lú, xúʼko̱ má gáʼyóoʼ mbuʼñún mangáánʼ. Nandulú dí ‹maʼndulú kuʼñúún xúgíinʼ a̱ngiu̱lú› raʼkháa káaʼ kíxnííʼ (1 Ped. 2:17). Ndayóoʼ makuwáánʼlú xawii mu̱ʼni̱ asndu ndiéjunʼ má mu mumbaʼñún ga̱jma̱a̱ muñewu̱u̱n a̱ngiu̱lú. Á mu ndiʼyáá rí ni̱ʼni̱ makiʼnáa o niʼnigawíínʼ mbáa ndxájulú, xúniñaaʼ dí manújngoo xúʼkhiínʼ ga̱jma̱a̱ xákumulú dí ndxájulú tséjyúuʼ egawúunʼ ga̱jma̱a̱ mbá chíʼgíiʼ dí gájuiʼtháán rí ikhaa ndayóoʼ mambumuu dí nirígá. Ndiéjunʼ eʼni rí tikhun magawúnʼ rá. Mbáa ga̱jma̱a̱ numuu xóo ndi̱ji̱i̱n o naku̱mu̱ún dí ikhiin na̱nguá e̱jmi̱i̱n o ndiʼkhún egi̱ʼdi̱i̱ ejmañún dí gajkhun ga̱jma̱a̱ tséjyúuʼ xóó egawúúnʼ rí nakiéʼkhún eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú, asndu xú káʼníí má, ndayóoʼ mu̱ʼni̱ xó má eʼngo̱o̱ mu̱ʼni̱ mája̱a̱nʼ dí niʼnigachíí. Mú, ma̱ngaa á mu mbáa tséjyúu gawúunʼ, ndaʼyóoʼ mariʼkuminaʼ, mu xúʼko̱ ikhaa má gáxtáa tsímáá ga̱jma̱a̱ makuwi̱i̱n tsímáá eʼwíinʼ.

GUʼYÁÁ DÍ EʼWÍINʼ GUÁʼDÁÁ ITHÁÁN NUMÚN

8. Ndiéjunʼ niʼni mbuyáá discípulo ndrígóo Jesús rá.

8 Náá numuu dí Jesús niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu bi̱ “chíʼgíiʼ bugi̱” rá. Xa̱bi̱i̱ nirajxi̱i̱ “Tsáá ñajuunʼ bi̱ itháan gíʼdoo numuu náa naʼtáñajunʼ Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Dios bi̱ xtáa mekuíí rá.” (Mat. 18:1.) Nákhi ikhú, mbaʼin judíos ra̱ʼkhá tháán eyáá dí gíʼdoo numuu dí magiʼdoo numaaʼ. Mbáa bi̱ niʼnigajmaa̱ itháán rí xóo nirígá nákha wájyúuʼ niʼthí: “Xa̱bu̱ i̱ndó nakúwi̱i̱n mu mundrigú gamajkhu, majmaʼniúnʼ ga̱jma̱a̱ rí muguaʼdáá numún”.

9. Ndiéjunʼ ndiyóoʼ muni̱ xa̱bi̱i̱ Jesús rá.

9 Jesús ndiʼyoo má dí xa̱bi̱i̱ ndiyóoʼ munimi̱jna̱ wéñuʼ muniñaaʼ ruyáá dí ikhiin guáʼdáá itháan numún ki xóo eʼwíinʼ, xóo naguʼwún nuni̱ bi̱ judíos nákhá ikhú. Niʼthúún: “Bi̱ nandoo magiʼdoo itháán numuu náa ikháanʼla gíʼmaa rí mani̱ndxu̱u̱ xóo bi̱ itháan chíʼgíiʼ, ga̱jma̱a̱ bi̱ kayá edxu̱u̱ xóo bi̱ nayambáá” (Luc. 22:26). Mu mu̱ʼni̱ xóo eʼni bi̱ “itháan chíʼgíiʼ”, ndayooʼ mbuʼyáá dí eʼwíinʼ guáʼdáá itháán numuu ki xóo ikháánʼlú (Filip. 2:3). Índo̱ nduʼyáá rí eʼwíinʼ guáʼdáá itháán numún, rúʼko̱ gáʼni dí xúʼni̱ majngutíguíin.

10. Xkáʼnii xtágabu dí niʼthí Pablo ndayóoʼ muʼnimbáníí rá.

10 Xúgíinʼ a̱ngiu̱lú xa̱bekha̱ ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ rígá mbá dí najmiin nuni̱ dí ikháánʼ tséjmáánʼlú. Ra̱mingíjyúuʼ mbuʼyáá rígi̱ á mu i̱ndó nuyejxi̱i̱ dí májánʼ rí ikhiin nuni̱. Ndayooʼ muʼgími̱jna̱ muʼnimbáníí xtágabu dí nixnúún bi̱ corintios apóstol Pablo: “Ndiéjunʼ rí naʼni maraʼdáá itháán numaaʼ ki xóo eʼwíinʼ rá. Lá raʼkháa xúgíʼ rí xtaʼdáá nixnáaʼ Dios ráʼ. Á mu ikhaa nixnáaʼ xúgíʼ, náá numuu rí najñekaaʼ asndu natani̱ xóo xúgíʼ rí xtaʼdáá niʼnga̱a̱ʼ nikhánaaʼ ga̱jma̱a̱ tsiakii ndrígáaʼ rá.” (1 Cor. 4:7.) Ikha jngóo xáʼyóoʼ majngutíguáanʼlu náa tsáʼkhá rí maxmiéjunlú kuʼyamijná i̱ndó ikháánʼ o makumulúʼ dí kuaʼdáá itháán numulú ki xóo eʼwíinʼ. Á mu mbáa ndxájulú naxná májánʼ discurso o mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ tséjyúuʼ nagi̱ʼdu̱u̱ naʼsngúún mbaʼin wéñuʼ ga̱jma̱a̱ numuu Biblia, mbaʼyooʼ mixnáá gamajkhu Jeobá.

GU̱ʼNI̱ MBA̱A̱ GAJKHUN A̱JKIU̱LÚ KUʼÑÚÚN EʼWÍINʼ

11. Ndiéjunʼ ejmañuluʼ náa xkri̱da̱ dí nigíʼ Jesús jma̱a̱ numuu mbáa rey ga̱jma̱a̱ ñumbáá rá.

11 Nda̱wa̱á dí Jesús niʼthúún discípulos ndrígóo dí xúni̱ majngutíguíin eʼwíinʼ, Jesús niʼthúún xkri̱da̱ ndrígóo mbáa rey ga̱jma̱a̱ mbáa ñumbióo, rey niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo ñumbióo ga̱jma̱a̱ numuu dí ra̱ʼkhá tháán mba̱a̱ gíʼmaa inuu dí asndu xáʼngo̱o̱ gáxnáa. Nda̱wa̱á ikháá má ñumbáá buʼko̱ na̱nguá nindoo maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo imba̱a̱ ñumbáá bi̱ na̱nguá má mba̱a̱ wéñuʼ gíʼmaa inuu, nda̱wa̱á kayuʼ, rey nikudaaʼ náa guʼwá ejua̱nʼ ñumbáá bi̱ na̱nguá nigáwi̱i̱nʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo ndxájuu. Ndiéjunʼ ejmañuluʼ rá. Jesús niʼthí: “Xúʼko̱ má gáʼni Anu̱ʼ bi̱ xtáa mekhuíí ga̱jma̱a̱ nindxa̱la á mu tséni̱ mba̱a̱ a̱jkia̱la ku̱ñu̱u̱n a̱ngia̱la” (Mat. 18:21-35).

12. Á mu na̱nguá e̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú, xú káʼnii eʼni̱ dí eʼwíinʼ xákúwá májánʼ rá.

12 Dí niʼni ñumbáá buʼko̱ niʼni dí eʼwíinʼ xákúwi̱i̱n májánʼ. Ginii niʼni gújkhúʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo ndxájuu ga̱jma̱a̱ “nikuʼma muxuda̱a̱ʼ guʼwá e̱jua̱nʼ asndu índo̱ gámbo̱o̱ raʼni numa̱a̱ dí gíʼmaa”. Ma̱ngaa niʼni dí eʼwíinʼ ñumbáá bi̱ ndiyáá rí niʼni xákúwá májánʼ. Jesús niʼthí: “Índo̱ eʼwíinʼ ñumbáá nidxawíín dí nirígá, nikiʼníin wéñuʼ”. Ikháá má kayuʼ, dí nuʼnilú mangáánʼ naʼni dí eʼwíinʼ xákúwi̱i̱n májánʼ, á mu mbáa naʼniulú mbá dí raʼkhí ga̱jma̱a̱ tsíyulú gúʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyáá, ndiéjunʼ gamíi marígá rá. Ginii ga̱jma̱a̱ numuu rí na̱nguá e̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyáá rí asndu mbáa tsíyulú gúʼtháán, maʼni dí xáxtáa tsímáá. Ma̱ngaa mu̱ʼni̱ dí a̱ngiu̱lú bi̱ kúwi̱i̱n náa nagimbáánʼ xákúwi̱i̱n tsímáá índo̱ gúyáá dí nakiʼnáánʼlú kuʼyáá xa̱bu̱ buʼko̱.

Lá muyejxi̱i̱ má xúʼko̱ sia̱nʼ o mu̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú gajkhun dxe̱ʼ. (Atayáá kutriga 13 ga̱jma̱a̱ 14). *

13. Ndiéjunʼ ejmañaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nigíʼnuu mbáa precursora rá.

13 Dí mu̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíinʼ nambáyulúʼ má ikháánʼ ga̱jma̱a̱ naʼni dí eʼwíinʼ makuwíin tsímáá, ikhaa rúʼko̱ dí nigíʼnuu mbáa precursora bi̱ mbiʼyuu Crystal. Ikhaa narmáʼáan a̱jkiu̱u̱n xú káʼnii eʼni maxtáa mbáa ndxájulú bi̱ na̱jkha̱ náa nagimbáánʼ: “Nguáná dí naʼthí naʼni magawáanʼ xóo rí naʼni mbóoʼ chílú. Índo̱ nagájnuʼ mataráʼa, tsíyóʼ dí mutunʼ maʼgá ga̱jmu̱ʼ ikhaa ní má dí mu̱ʼguáxu mbóó náa carro. Rúʼko̱ niʼni dí ní xániguʼ maʼgá ga̱jma̱a̱ dí ní xáxtáá gagi”. Crystal nikumu̱u̱ dí ikhaa gíʼmaa makiʼnáa, mú dí phú niraʼwíí maʼni, dí xáyéjxi̱i̱ sia̱nʼ kaʼyoo ndxájulú ni má xágáwi̱i̱nʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaminaʼ i̱ndó ikhaa. Ninindxu̱u̱ xa̱bu̱ guabaaʼ ga̱jma̱a̱ niʼnimbánuu xtágabu dí na̱ʼkha̱ náa Biblia dí nigájnuu náa La Atalaya 15 ñajunʼ gu̱nʼ octubre tsiguʼ 1999 dí niyéjkha̱ edxu̱u̱ “Gu̱ʼni̱ mba̱a̱ gajkhun a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíinʼ”. Ikha jngóo niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo ndxájulú, ikhaa naʼthí: “Dí xúgi̱ nakro̱ʼo̱ʼ rí xúgiáánʼ nu̱ʼni̱ mbá tsiakii muriʼkhumijná xóo xa̱bu̱ ni̱ndxu̱lú ga̱jma̱a̱ Jeobá naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú tsejtsi mbiʼi. Niku̱mu̱ʼ dí nirígúu mbóoʼ dí ki̱wu̱u̱n dí grígu náa tsu̱du̱ʼ ga̱jma̱a̱ xtáá gagi mbu̱júu̱ʼ”.

14. a) Xó má naʼthí náa Mateo 18:21, 22, ndiéjunʼ xkujndu nigiʼdoo apóstol Pedro, ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ ejmañaaʼ ikháán xóo niriʼña̱a̱ Jesús rá. b) Ndiéjunʼ gámbáyulú á mu kuwáánʼ xúʼko̱ mangáánʼ rá.

14 Nduʼyáá má dí gíʼdoo numuu mu̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyamijná, mú maski ajndu xúʼko̱ maʼniulú gakhi̱i̱ mu̱ʼni̱. Xúʼko̱ nigíʼnuu Apóstol Pedro nguáná ma̱ngaa (atraxnuu Mateo 18:21, 22). * Ndiéjunʼ gándoo gámbáyulú rá. Rí timbá, gundxaʼwamíjna̱ xúgíʼ aʼphu̱ rí Jeobá niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú ikháánʼ (Mat. 18:32, 33). Ikhaa niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú maski ajndu rakáʼyulú (Sal. 103:8-10). Ikha jngóo ‹mangáánʼ gíʼmáánʼ maʼndulú kuñún eʼwíinʼ› numuu rúʼko̱ jngóo gíʼmaa mu̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún a̱ngiu̱lú (1 Juan 4:11). Raga̱jma̱ dí mambáyulú nindxu̱u̱ rí mundxaʼwamíjna̱ ndiéjunʼ gárígá á mu nu̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíinʼ, xúʼko̱ mumbaʼyíí xa̱bu̱ bi̱ niʼniulúʼ dí ra̱májánʼ, nu̱ʼni̱ dí makuwáánʼ mbá kambáxulú gajmiú a̱ngiu̱lú náa nagimbáanʼ, nuñewa̱a̱n dí mambáxulú gajmiú Jeobá ga̱jma̱a̱ nuriʼgúu mbá dí ki̱wu̱u̱n dí grígu náa tsu̱du̱lú (2 Cor. 2:7; Col. 3:14). Dí ragajtsú, nindxu̱u̱ rí muʼtákáñii Jeobá bi̱ na̱ndu̱ʼu̱lú mu̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíinʼ. Xúniʼñáánʼ dí Gixa̱a̱ marikhoo dí makuwáánʼ mbá kambáxulú gajmiú a̱ngiu̱lú (Efes. 4:26, 27). Ndayúlú dí Jeobá mambáyulú mu xájngutíguáánʼ náa tsáʼkhá ndrígóo Gixa̱a̱.

XÚNIʼÑÁNʼ DÍ XÓO NUNI̱ EʼWÍINʼ MAʼNI MAJNGUTÍNGUÁÁNʼLÚ

15. Xó má eʼthí náa Colosenses 3:13, ndiéjunʼ gúʼni̱ á mu mbáa ndxájulú naʼni mbá dí naʼni makiʼnáánʼlu rá.

15 Ndiéjunʼ gúʼni̱ á mu mbáa ndxájulú naʼni mbá dí naʼni makiʼnáánʼlú wéñuʼ rá. Á mu xúʼko̱, ndayóoʼ mu̱ʼni̱ xúgíʼ xóo eʼngo̱o̱ mu marigá dí tsímáá. Guʼtákháñii Jeobá ga̱jma̱a̱ guʼtháán xóo ekumulú. Gunda̱ʼa̱a̱ dí maʼni tsajkurámaaʼ bi̱ niʼniulúʼ dí raʼkhí ga̱jma̱a̱ rí mambáyulú mbuʼyáá ndiéjunʼ dí májáanʼ xa̱bu̱ nindxu̱u̱ dí Jeobá ndiʼyoo náa ikhaa ga̱jma̱a̱ nangajo̱o̱ kaʼyoo (Luc. 6:28). Á mu tsíyoo gámbumulú dí niʼni ndxájulú buʼko̱, gundxaʼwámíjná xú káʼnii gándoo muʼtámíjná májánʼ gajmiúlú. Itháan májánʼ nindxu̱u̱ dí mbuʼyáá rí na̱nguá niʼniulúʼ kiejunʼ dí raʼkhí (Mat. 5:23, 24; 1 Cor. 13:7). Índo̱ gúʼtámijná gajmiúlú, guʼthá xú káʼnii phú nindxu̱u̱ dí ikhaa na̱nguá nikro̱ʼo̱o̱. Mú, á mu tsíyoo gáʼnimbánuu xkujndu ga̱jma̱á ni̱ndxu̱lú xá. Náa Biblia naʼthí: “Gaʼngo̱o̱ a̱jkia̱la kuyamíjna̱ ”. Xúndxaʼwamíjna̱ dí nitháan xáriʼkumina̱ʼ (atraxnuu Colosenses 3:13). * Ma̱ngaa gíʼdoo wéñuʼ numuu dí xúyejxi̱i̱ sia̱nʼ kuʼyáá, numuu dí rúʼko̱ gamíi maʼni dí maʼnimbáti̱ga̱a̱ rí nambáxulúʼ gajmiú Jeobá. Xúniʼñáʼ di nimbá maʼni majngutínguánʼ. Xúʼko̱ gúsngajmá dí itháan má nandulú kuʼyáá Jeobá (Sal. 119:165).

16. Ndiéjunʼ kaʼyulú mu̱ʼni̱ xúgiáánʼ rá.

16 Ra̱ʼkhá tháán nuxnáalú núma̱aʼ rí ‹kajcháanʼ mbóó gajmiúlú eʼwíinʼ mugu̱› bi̱ nuni̱ ñajuunʼ Jeobá mbá kambájxu̱u̱n bi̱ nindxu̱u̱ ‹mbáwíi báxtúu› (Juan 10:16). Náa libro Organizados para hacer la voluntad de Jehová, ináa 165, naʼthí: “Rí kaʼyulú mu̱ʼni̱ nindxu̱u̱ dí xúgiáánʼ muñambáá makuwáánʼ mbá kambáxulú má xúʼko̱”. Ga̱jma̱a̱ naʼthí xóó: “Mambaxúlúʼ májánʼ gajmiú a̱ngiu̱lú á mu najmañulúʼ mbuʼñúún xóo eʼñún Jeobá”. Ikhaa ndaʼñún xúgíinʼ xóo “e̱ji̱i̱n” ga̱jma̱a̱ ndaʼyulúʼ dí kuaʼdáá wéñuʼ numulúʼ. Xúʼko̱ gíʼmaa mbuʼñún a̱ngiu̱lú. Índo̱ numbáñuun ga̱jma̱a̱ nuñewu̱u̱n a̱ngiu̱lú, ikhaa nayejxi̱ ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo dí gíʼdoo numuu náa xúgíʼ dí nu̱ʼni̱ (Mat. 10:42).

17. Ndiéjunʼ dí ragíʼmaa mu̱ʼni̱ rá.

17 Nandulúʼ kuʼñúún a̱ngiu̱lú bi̱ nuʼnigajmaa gajmiúlú. Ikha jngóo, “ragíʼmaa mu̱ʼni̱ nimbá dí maxpátríguíi mbáa ndxájulú” (Rom. 14:13). Guʼyáá dí a̱ngiu̱lú guáʼdáá itháan numún ki xóo ikháánʼlú ga̱jma̱a̱ gu̱ʼni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱lú gajkhun kuʼñúún. Xúniʼñámíjná majngutínguáánʼ ga̱jma̱a̱ dí raʼkhí gúni̱ eʼwíinʼ. Rí phú gíʼmaa mu̱ʼni̱ nindxu̱u̱ rí “muʼgua̱ kidxuuʼ rí naʼni marigá dí tsímáá ga̱jma̱a̱ guxnamíjnálu má xúʼko̱ tsiakii” (Rom. 14:19).

AJMÚÚ 130 Guʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱lú kuʼyamijná

^ párr. 5 Numuu rí ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá mbáa dí nuʼnilú ga̱jma̱a̱ dí nuʼthá naʼnigawúúnʼ a̱ngiu̱lú. Xú kaʼnii e̱ʼni̱lú rá. Nu̱ʼni̱ mbá tsiakii mu xágiʼdulú ráʼ. Mbá nacha̱ nuʼthúún dí muni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱ún kuyulúʼ xáʼ. O nundxaʼwamíjná dí nda̱a̱ ma dí eʼniulú ikháanʼ á mu niʼni gawúnlú xáʼ. Ndiéjunʼ gárígá á mu naʼni gawúnlú má xúʼko̱ dí nuni ga̱jma̱a̱ dí nuthi eʼwíínʼ rá. Lá nuʼthá dí xúʼko̱ má jniáʼ jma̱a̱ dí xúʼko̱ má xa̱bu̱ ni̱ndxu̱lú ráʼ. O nduʼyáá dí rúʼko̱ nindxu̱u̱ mbá dí ndayóoʼ muriʼkumijnálu dxe̱ʼ.

^ párr. 6 1 Corintios 1:26-29: “A̱ngui̱nʼ guyamíjna̱la ikháanʼ bi̱ nijuaxtaʼwáanʼla: Nda̱wi̱i̱n bi̱ ra̱ʼkhá tháán ejmañún eyáá xa̱bu̱ ni má bi̱ guáʼdáá tsiakii ni má e̱jñu̱ún xa̱bu̱ bi̱ guáʼdáá numún. Dios niraʼwíin bi̱ xa̱bu̱ numbaaʼ nduyáá rí ni̱ndxu̱ún skágunʼ mu maríyaʼ gamajkhúún bi̱ najmañún wéñuʼ. Dios niraʼwíin bi̱ na̱nguá guáʼdáá tsiakii náa numbaaʼ mu maríyaʼ gamajkhúún bi̱ guáʼdáá tsiakii. Ga̱jma̱a̱ Dios niraʼwíí rí xa̱bu̱ nduyáá dí ragíʼdoo numuu, ga̱jma̱a̱ rí tsíñún gúyáá ma̱ngaa rí tséjmaa mu mambáa rí najmaa, ikha jngóo nimbáa xándoo majñekoo náa inuu Dios”.

^ párr. 14 Mateo 18:21, 22: “Ikhú Pedro ni̱jkha̱ kanuu ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: ‹Tátá, á mu ndxájuʼ nakiéʼkúun náa inuʼ, nguáthá nuthu gíʼmúún ma̱ni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱nʼ ka̱yo̱o̱, lá asndu juwan nuthu ráʼ.› Jesús niriʼñuu: ‹Na̱nguá, tsétha̱n’ rí káaʼ juwan nuthu, ikhúúnʼ natha̱nʼ rí asndu 77 nuthu›”.

^ párr. 15 Colosenses 3:13: “Gaʼngo̱o̱ a̱jkia̱la kuyamíjna̱ ga̱jma̱a̱ gu̱ni̱ mba̱a̱ a̱jkia̱la kuyamíjna̱ má xúʼko̱, maski ajndu mbáa gíʼdoo mbá numuu rí maxiéʼkhá ga̱jma̱a̱ numuu imba̱a̱. Jeobá niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyala má xúʼko̱, ikha jngóo xúʼko̱ má guni̱ mangáanʼ”.

^ párr. 56 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Mbáa ndxájulú nakiʼnáa kaʼyoo imba̱a̱ ndxájulú bi̱ na̱jkha̱ náa nagimbáánʼ. Mú nda̱wa̱á nunimbáníí xkujndu ngo̱ʼo̱o̱ náa kúwá i̱ndó ikhiin. Nda̱wa̱á kayuuʼ, nuni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱ún kuyamijná ga̱jma̱a̱ nuni̱ mbóó ñajuunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ gagi.