Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Dí naʼthí náa Biblia

Dí naʼthí náa Biblia

“Rígi̱ nindxu̱u̱ historia ndrígóo mekhu ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ índo̱ nigi̱ʼdu̱u̱ niguma” (Génesis 2:4). Ajngáa rígi̱ dí na̱ʼkha̱ náa Biblia nasngájma xóo nigi̱ʼdu̱u̱ niguma ku̱ba̱ʼ náa kuwáánʼlu. Lá nambríguii dí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ ciencia rá. Guʼyáá xóo extiʼña̱a̱ graxe̱ rígi̱.

Nákha ginii: Niguma mekhu ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ.

Xúʼko̱ má rígá mekhu asndu nákha wajyúuʼ ráʼ.

Génesis 1:1 naʼthí: “Ginii kayuuʼ, Dios niʼni mekhu ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ”.

Nákha xóó tséʼni tsiguʼ 1950 mbaʼin científico bi̱ najmaʼniúúnʼ nikumu̱ún rí mekhu rígá má asndu nákha wajyúuʼ. Mú ndiʼkhu̱ún wáa eʼni, eʼwíinʼ científico niguánú ndiyáá dí nirígá mbiʼi dí nigi̱ʼdu̱u̱ niguma mekhu.

Xú kaʼnii ninindxu̱u̱ Ku̱ba̱ʼ nákha ginii rá.

Xó má eʼthí náa Génesis 1:2, 9 dí nákha ginii, náa ‹ku̱ba̱ʼ na̱nguá kaʼnii maraxtaa ga̱jma̱a̱ nda̱a̱ dí rígá kayuuʼ› ma̱ngaa rí i̱ndó iyaʼ kajnííʼ.

Texto rígi̱ nambánii ga̱jma̱a̱ rí niguánu ndiyáá científico. Mbá xkri̱da, Patrick Shih bi̱ niʼnigajmaa jma̱a̱ numuu Ku̱ba̱ʼ naʼthí rí nákha ginii náa planeta ndrígúlú “na̱nguá kaʼnii maraxtaa, numuu rí nda̱a̱ giñánʼ mu mbi̱ya̱ xa̱a̱ʼ”. Ma̱ngaa náa revista Astronomy naʼthí: “Nákha ginii náa Ku̱ba̱ʼ rí kuwáánʼlú i̱ndó iyaʼ kajnííʼ ga̱jma̱a̱ nda̱a̱ nditháan ku̱ba̱ʼ mijxooʼ”.

Xú káʼnii ni̱jkha̱nú nikujmaa agiuuʼ a̱jkha̱ʼ rá.

Génesis 1:3-5, náa texto rígi̱ na’ni makru̱ʼu̱lú rí agiuuʼ a̱jkha̱ʼ káaʼ na̱ʼkha̱nú náa tsu̱du̱u̱ du̱u̱n náa rígá mbá capa dí mbiʼyuu atmósfera, mu náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ tséʼngo̱o̱ gákujmaa náá mina̱a̱ʼ e̱ʼkha̱ aguʼ. Ndiyóoʼ manújngoo mba̱yu̱u̱ʼ mbiʼi mu A̱jkha̱ʼ ga̱jma̱a̱ Gu̱nʼ makujmiin (Génesis 1:14-18).

Náa Biblia tséʼthí dí káaʼ majun mbiʼi dí nindxu̱u̱ 24 horas niguma vida náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ.

Centro Smithsonian de Investigaciones Ambientales, nasngájma dí nákha ginii atmósfera naʼni dí káaʼ ngidiʼ gákujmaa agiuuʼ a̱jkha̱ʼ náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ. Ikhí naʼthí: “Nákha ginii i̱ndó rujmbaaʼ kajnííʼ náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ”, nda̱wa̱á “rujmbaaʼ ni̱jkha̱ randáti̱ga̱a̱ ikhú mekhu niʼni̱i̱ azul”.

Xú káʼnii ni̱ʼkha̱ rakúwíi̱n bi̱ nduya náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ rá.

Xó má eʼthí náa Génesis 1:20-27, ginii nikúwíin xujkhúʼ bi̱ kúwá náa iyaʼ, ikhú nigumiin xujkhú xnaʼ bi̱ nagún rijma̱a̱, nda̱wa̱á nikúwá xujkhúʼ bi̱ nagún kruigu̱u̱n náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ, nda̱wa̱á kayuuʼ nikúwá xa̱bu̱ numbaaʼ. Ndiéjunʼ ethi científico rá. Mangiin nakumu̱ún dí ginii kayuuʼ nikúwá xujkhú iyaʼ, nda̱wa̱á xujkhúʼ bi̱ nagún kruigu̱u̱n náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ, nda̱wa̱á kayuuʼ nikúwá xa̱bu̱ numbaaʼ.

Náa Biblia tséʼthí rí índo̱ gáʼni mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ xujkhúʼ xúriʼkumijnáá xóo kaʼniúún.

tséʼthi náa Biblia

Tikhun xa̱bu̱ nuthi rí tsembríguii dí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ dí naguánú nduyáá científico. Nuthi rígi̱ numuu rí tsékru̱ʼu̱u̱n májánʼ dí naʼthí náa Biblia.

Náa Biblia tséʼthí dí káaʼ 6,000 tsiguʼ rígá mekhu ga̱jma̱a̱ Ku̱ba̱ʼ. Dí phú naʼthí nindxu̱u̱ dí mekhu ga̱jma̱a̱ Ku̱ba̱ʼ, ikhaa “ginii” nigi̱ʼdu̱u̱ nirígá (Génesis 1:1). Náa Biblia tséʼkha̱ raʼthí náa phú mbiʼi nigi̱ʼdu̱u̱ nirígá.

Náa Biblia tséʼthí dí káaʼ majun mbiʼi dí nindxu̱u̱ 24 horas niguma vida náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ. Najmuu ajngáa mbiʼi mu maʼthí dí nindxu̱u̱ mba̱yu̱u̱ʼ. Mbá xkri̱da, índo̱ niguma ku̱ba̱ʼ náa kuwáánʼ ga̱jma̱a̱ rí ndaʼya dí rígá naʼthí rí nindxu̱u̱, “mbiʼi rí Jeobá Dios a niʼni mekhu ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ” (Génesis 2:4). Majun mbiʼi dí nigumawíi dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Génesis capítulo 1 nindxu̱u̱ ikháá má mbiʼi rí Dios niʼni mújúunʼ Ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ niʼni marigá vida. Ikha jngóo, mámbá mbiʼi dí nigumawíi ndijyúuʼ mba̱yu̱u̱ʼ wéñuuʼ tsiguʼ.

Náa Biblia tséʼthí rí índo̱ gáʼni mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ xujkhúʼ xúriʼkumijnáá xóo kaʼniúún. Náa libro ndrígóo Génesis naʼthí rí xujkhúʼ nigumiin mixtiʼkhu enii xó má “kaʼnii nindxu̱u̱ mambáa” (Génesis 1:24, 25). Ajngáa xó má ‹kaʼnii nindxu̱u̱ mambáa› nandoo gáʼthúu̱n mixtiʼkhu enii xujkhúʼ bi̱ nduya. Rígi̱ naʼni mbuʼyáá rí índo̱ gáʼni mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ xujkhúʼ maʼni mixtiʼkuiin.

Ndiéjunʼ rathá ikháán rá.

Náa Biblia naʼthí xú káʼnii nigi̱ʼdu̱u̱ nirígá mekhu ga̱jma̱a̱ xú káʼnii ninindxu̱u̱ Ku̱ba̱ʼ nákha ginii, ma̱ngaa xóo nigumiin xúgíinʼ bi̱ nduya. Á mu náa Biblia naʼthí mbájmbu xóo ni̱ʼkha̱ rarígá, lá xándoo maʼthúlú tsáá nindxu̱u̱ bi̱ Niʼniwíi xúgíʼ rígi̱ ráʼ. Náa Encyclopædia Britannica naʼthí dí “vida nigi̱ʼdu̱u̱ nirígá ga̱jma̱a̱ numuu mbá tsiakii dí na̱nguá guáʼdáá xa̱bu̱ numbaaʼ, […] rígi̱ nambánii ga̱jma̱a̱ rí ndiʼkhu̱ún niʼngu̱u̱n ndiyáá científico”. b

a Náa Biblia naʼthí rí Jeobá mbiʼyuu Dios.

b Encyclopædia Britannica tséʼthí dí xtáa mbáa bi̱ niʼni marigá vida.