Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

XA̱BU̱ ÑAJUNʼ BI̱ MAʼNIMBÁNUU XKUJNDU

“Dí tsímáá xáʼga̱nú mambáa”

“Dí tsímáá xáʼga̱nú mambáa”

Naciones Unidas naʼniminaʼ mambáñún xúgíʼ “xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ” ga̱jma̱a̱ nuni míjna muñewa̱a̱n ku̱ba̱ʼ mú tséʼngu̱u̱n, náá numuu rá. Xóo má niʼnirámá Maher Nasser náa mbá revista ndrígóo Crónica ONU, “gamiéjunʼ dí narígá, rí nuradimíjná xa̱bu̱, raʼkháa xúgínʼ guaʼdáá mbújkha̱a̱, xkujndu rí tséʼngu̱u̱n gunimbaníí, xa̱bu̱ bi̱ nagún náa eʼwáʼ xuajen, terrorismo, nandii ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ xkujndu dí narígá náa xúgíʼ numbaaʼ nda̱wa̱a̱ tsáa eʼngo̱o̱ gárikhoo”.

Ajngáa rí nijmún tikhun xa̱bu̱ nisngajma rí numbáyii mbáa Xa̱bu̱ Ñajunʼ bi̱ maʼtáñajunʼ náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ. Mbá xkri̱da, político italiano Dante (1265-1321) ga̱jma̱a̱ científico Albert Einstein (1879-1955). Rí niʼthí Dante ninindxu̱u̱, xándoo makuwáanʼ tsímáá náa mbá numbaaʼ rí Xa̱bu̱ Ñajunʼ na̱nguá kambáxu̱u̱n. Niʼthí ajngáa rí nijmuu Jesús ‹á mu mbá reino na̱nguá kuwa jnduʼ reino rúʼko̱ maʼga̱nú mambáa› (Lucas 11:17).

Nda̱wa̱á rí nidaʼ a̱jma̱ bomba nákhi nirígá rí maʼni a̱jma̱ Guerra náa Xúgíʼ Numbaaʼ, Einstein niʼnirámáʼ mbá i̱yi̱i̱ʼ mu magixnuu náa mbá reunión rí nigiʼdoo Naciones Unidas. Ikhí niʼthí: “Naciones Unidas ndayóoʼ maʼchu̱u̱n mugíiʼ mbáa Xa̱bu̱ Ñajunʼ bi̱ maʼngo̱o̱ matañájunʼ náa xúgíʼ numbaaʼ”.

Mú, á mu nugíiʼ mbáa xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ xúgi̱ kaʼnii, lá xáʼni ikháá xó má nuni xúgíinʼ xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ nutri̱ʼi̱i̱n mutañajunʼ rá. Graxe̱ rígi̱ naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú ajngáa rí niʼthí historiador británico lord Acton: “Índo̱ mbáa xa̱bu̱ naʼtáñajunʼ xúgíʼ naʼni dí maʼchíi xa̱bu̱ buʼko̱”.

Á mu xa̱bu̱ numbaaʼ nandún makuwá tsímáá ndayóoʼ makuwá mbá kambáxu̱u̱n. Mú xú káʼnii gándoo gárígá rígi̱ rá. Lá ma̱ndoo marigá ráʼ. Náa Biblia naʼthí rí maʼga̱nú marigá. Xú kaʼnii rá. Rígi̱ xáʼni mbáa Xa̱bu̱ Ñajunʼ numbaaʼ, maʼni Xa̱bu̱ Ñajunʼ bi̱ nigíiʼ Dios. Xa̱bu̱ ñajunʼ buʼko̱ masngájma rí i̱ndó Dios kaʼyoo maʼtáñajunʼ. Náa Biblia naxná mbiʼyuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ bugi̱ xóo “reino ndrígóo Dios” (Lucas 4:43).

“GA̱ʼKHA̱ REINO NDRÍGÁʼ”

Jesús nindxa̱ʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Xa̱bu̱ Ñajunʼ bugi̱ nákha niʼni tsájkhuun padrenuestro: ‹Ga̱ʼkha̱ reino ndrígáʼ. Gambanúu xóo rí nandaʼ ikháán [...] náa mbayííʼ gi̱jyooʼ› (Mateo 6:9, 10). Xúʼko̱, Xa̱bu̱ Ñajunʼ bugi̱ maʼnimbánuu rí nandoo Dios náa numbaaʼ, raʼkháa rí nandún xa̱bu̱ bi̱ i̱ndó nundxaʼwamíjná ga̱jma̱a̱ numún ikhiin.

Reino ndrígóo Dios ma̱ngaa nagumbiʼyuu “Reino bi̱ xtáa mekhuíí” (Mateo 5:3). Náa numuu rá. Numuu rí ikhaa asndu mekhuíí gáxtáa raʼtáñajunʼ náa Ku̱ba̱ʼ. Xa̱bu̱ ñajunʼ bugi̱ xáʼyóoʼ mbújkha̱a̱ mu maʼtáñajunʼ ga̱jma̱a̱ rígi̱ nindxu̱u̱ mbá numuu rí xa̱bu̱ makuwá májánʼ numuu rí xáʼyoo muxna mbújkha̱a̱.

Reino ndrígóo Dios gíʼdaa mbá rey ga̱jma̱a̱ rey bugi̱ nindxu̱u̱ Jesucristo. Dios nixnúu tsiakii mu maʼtáñajunʼ. Rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu Jesús:

  • “Ga̱jma̱a̱ ikhaa makhánaa dí maʼtáñajunʼ. [...] Mani̱ndxu̱u̱ mba̱a̱ wéñuʼ ga̱jma̱a̱ dí tsímáá xáʼga̱nú mambáa” (Isaías 9:6, 7).

  • “Ga̱jma̱a̱ nixnáá rí ikhaa maʼtáñajunʼ, gamajkhu ga̱jma̱a̱ reino, mu xuajin ma̱jkha̱ʼ, xuajin mba̱ʼu̱ ga̱jma̱a̱ mbaʼa ajngáa xúgínʼ gúní ñajunʼ ikhaa” (Daniel 7:14).

  • “Reino ndrígóo numbaaʼ ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ Reino ndrígóo Tátá ga̱jma̱a̱ Cristo, ga̱jma̱a̱ ikhaa maʼtáñajunʼ kámuu mbiʼi” (Revelación [Apocalipsis] 11:15).

Reino ndrígóo Dios maʼnimbánuu xúgíʼ ajngáa rí naʼthí náa tsajkhun padrenuestro, ga̱jma̱a̱ ikhú marigá rí nandoo Dios náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ. Ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ numbaaʼ makuwá májánʼ wéñuʼ numuu rí majmiin muñewa̱a̱n ku̱ba̱ʼ.

Ga̱jma̱a̱ rí itháán gíʼdoo numuu dí Reino ndrígóo Dios, masngúún xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ xúgínʼ majmañún munimbánii ikháá má xtángoo, ní xúgiʼdu̱u̱n. Isaías 11:9 naʼthí: “Nándáa rí guni ní má xúnigachíí [...] numuu rí náa ku̱ba̱ʼ marigá wéñuʼ ku̱ma̱ ndrígóo Jeobá xó má iyaʼ kajníʼ náa lamáa”.

Xúgínʼ xa̱bu̱ numbaaʼ makuwá mbá jnduʼ ga̱jma̱a̱ makuwá tsímáá mbá rí Naciones Unidas tséʼngo̱o̱ gáʼni. Náa Salmo 37:11 naʼthí: “Makuwá tsímáá wéñuʼ”. Ga̱jma̱a̱ ní xárígá xóo rí nuradímíjná xa̱bu̱, rí naguma gachíí dí rígá náa numbaaʼ, tsingíná ga̱jma̱a̱ guerra. Mú, náa mbiʼi garigá rúʼko̱ rá. Náa mbiʼi gáʼtañajunʼ Reino ndrígóo Dios náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ráʼ. Xú kaʼnii gáʼni xá. Xú kaʼnii gándoo gámbáyáaʼ ikháán Reino bugi̱ rá. Mbuʼyáá rígi̱ náa imbo̱ʼ artículo.