Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 4

AJMÚÚ 30 Bi̱ nambáxuʼ ga̱jmu̱ʼ, Anu̱ʼ, Dios ndrígóʼ

Jeobá májánʼ wéñuuʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ nandoo kaʼyulú

Jeobá májánʼ wéñuuʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ nandoo kaʼyulú

“Jeobá májánʼ wéñuuʼ a̱jkiu̱u̱n” (SANT. 5:11).

EDXU̱U̱

Xóo nindxu̱u̱ Jeobá naʼni makuwáanʼ itháán mijngii náa ikhaa, naʼni makuwáanʼ májánʼ ga̱jma̱a̱ nakumulú dí kaxtiewunlú ma̱ngaa rí kuaʼdáá tsiaki̱i̱.

1. Ndiéjuunʼ e̱ʼkha̱ náa edxa̱a̱ʼ índo̱ natatsaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá rá.

 LÁ NITANIMINAʼ mbá miʼtsú ikháánʼ dí matatsaʼwa̱a̱ edxa̱a̱ʼ xóo nindxu̱u̱ Jeobá ráʼ. Índo̱ naratákáñíí, xú káʼnii kumaaʼ dí nindxu̱u̱ xá. Gajkhun má, ikhaa xándoo mbuʼyáá mú náa Biblia naʼthí mbaʼa numuu xóo nindxu̱u̱ ikhaa. Mbá xkri̱da, naʼthí rí nindxu̱u̱ xóo “a̱jkha̱ʼ ga̱jma̱a̱ escudo” ma̱ngaa “mbá aguʼ rí nakha” (Sal. 84:11; Heb. 12:29). Náa mbá rí niwasngájmáá Ezequiel niʼthí rí Jeobá nindxu̱u̱ xóo itsí rí mbiʼyuu zafiro, mbá ajua̱nʼ rí nambiʼi ga̱jma̱a̱ agiuuʼ kutayaʼ (Ezeq. 1:​26-28). Rí mundxaʼwáá edxulú xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ numuu, mbáa asndu maʼniulú tsiánguá o mamiñúlúʼ.

2. Ndiéjuunʼ narikhún tikhuun dí xákúwá mijngii náa Jeobá rá.

2 Numuu rí tséʼyáá Jeobá, mbáa maʼniulú gakhi̱i̱ mbuʼyáá rí nandoo kaʼyulú. O mbáa ga̱jma̱a̱ numuu dí niraʼníí náa vida ndrígulú, xóo ga̱jma̱a̱ numuu rí na̱nguá niguaʼdaa mbáa anu̱lú bi̱ nandoo kaʼyulú, ikha jngóo ma̱ndoo mundxaʼwáá edxulú dí Jeobá nditháan xándoo kaʼyulú. Ra̱ʼkhá tháán májánʼ dí Jeobá nakro̱ʼo̱o̱ kaʼyulú ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo xú káʼnii nikuwáanʼ nákha ginii. Mu mbuʼyáá dí gajkhun nandoo kaʼyulú, ikhaa naʼthí kuduun náa Ajngá rawuunʼ xóo nindxu̱u̱.

3. Ndíjkha rí mbuʼyáá kuduun ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá ma̱ngaa ngajua ndrígóo rá.

3 Rí itháán naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá ikhaa nindxu̱u̱ ngajua (1 Juan 4:8). Cualidad rígi̱ naʼthí; ikhaa naʼni xúgíʼ ga̱jma̱a̱ ngajua. Ngajua ndrígóo nindxu̱u̱ mba̱a̱ rí asndu nandoo kaʼñúún bi̱ tsíñún kuyáá ikhaa (Mat. 5:​44, 45). Náa artículo rígi̱, muʼthá itháán ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá ma̱ngaa ngajua ndrígóo. Índo̱ itháán gúniʼniiʼ, itháán gáʼndulú kuʼyáá.

JEOBÁ NANDOO KAʼYULÚ WÉÑUUʼ

4. Xú káʼnii ku̱ma̱a̱ʼ índo̱ natatsaʼwáminaʼ rí Jeobá nandoo kaʼyaaʼ rá. (Atayáá xtiʼkhu ma̱ngaa.)

4 “Jeobá májánʼ wéñuuʼ a̱jkiu̱u̱n” (Sant. 5:11). Náa Biblia naʼthí rí ikhaa nindxu̱u̱ xóo mbáa a̱ʼgú nikhi̱i̱ bi̱ nandoo kaʼñúún e̱ji̱i̱n (Is. 66:​12, 13). Atatsaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa a̱ʼgú nikhi̱i̱ bi̱ nañewu̱u̱n májánʼ e̱ji̱i̱n. Naʼniún rí májánʼ, ga̱jma̱a̱ nagruíguíi náa xti̱yu̱u̱ʼ ma̱ngaa naʼthúu̱n ga̱jma̱a̱ ajngáa gua̱ba̱ʼ. Índo̱ nambiyaʼ ada̱, ikhaa nacha̱ ejkha̱ gáʼyoo. Xúʼko̱ má kayuuʼ eʼni Jeobá ma̱ngaa índo̱ kúwáanʼ ngíná. Ikha jngóo salmista niʼnirámáʼ: “Índo̱ gamiéjunʼ niʼni maʼni néʼngo̱ʼ, ikháánʼ nitani̱i̱ a̱jkiu̱nʼ” (Sal. 94:19).

“Xó má mbáa a̱ʼgú nikhi̱i̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱nʼ a̱ʼdióo, xúʼko̱ mani̱i̱ a̱jkiala mangúún”. (Atayáá kutriga̱ 4).


5. Xóo gárata ikháán dí nindxu̱u̱ ngajua rí tsétumuu ndrígóo Jeobá rá.

5 Jeobá gíʼdoo ngajua rí nditháan tsétumuu (Sal. 103:8). Ikhaa maʼndoo kaʼyulú má xúʼko̱ maski ajndu najngawáanʼ. Mbaʼa nuthu israelitas nini rí maxtáa ngíná; mú índo̱ natanga̱a̱ a̱jkiu̱ún naʼni mbuyáá rí nandoo kaʼñúún má xúʼko̱. Mbá miʼtsú niʼthúún xa̱bi̱i̱: “Numuu rí niraʼdáá numaʼ náa ikhúúnʼ, nitrigú gamajkhu, ga̱jma̱a̱ ikhúúnʼ nandoʼ ka̱ya̱a̱ʼ” (Is. 43:​4, 5). Jeobá na̱nguá niriʼkuminaaʼ. Ma̱ndoo mbuʼyáá gajkhun rí xúʼko̱ má nandoo kaʼyulú mangáánʼ. Maski ajndu nixuʼdámíjná mbá aʼkhá mbiiʼ. Ikhaa xániñulú. Á mu natanga̱a̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ nuʼtákáñíí, maʼndoo kaʼyulú má xúʼko̱. Ikhaa naʼthí “ma̱ni̱ mba̱a̱ a̱jkiu̱nʼ kayala” (Is. 55:7). Náa Biblia naʼthí dí índo̱ Jeobá naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú naʼni dí marigá “tsímáá náa ikháanʼ” (Hech. 3:19).

6. Ndiéjuunʼ naʼsngúlú Zacarías 2:​8, náa naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá rá.

6 (Atraxnuu Zacarías 2:8). a Jeobá naʼni mbríguáanʼ xóo xa̱biu̱u̱ iduu, xóo muʼthá idu skuniuu. Idulú mitsuʼkháanʼ ga̱jma̱a̱ gíʼdoo wéñuuʼ numuu náa xuyulú. Ikha jngóo, asndu xóo Jeobá xtáa raʼthí: “Índo̱ mbáa naʼni gínáanʼ ikháanʼ, nindxu̱u̱ xóo asndu xtáa raʼni gawúunʼ idúʼ rí gíʼdoo wéñuuʼ numuu”. Numuu rí Jeobá nandoo kaʼyulú, ikha jngóo naxtáa ngíná índo̱ ndaʼyoo rí kuwáanʼ ngíná ga̱jma̱a̱ nandoo mambáyulú. Ikha jngóo ma̱ndoo muʼthá: “Atie̱wu̱nʼ asndu xóo idaaʼ” (Sal. 17:8).

7. Náá numuu rí ndayóoʼ mbuʼyáá gajkhun rí Jeobá nandoo kaʼyulú rá.

7 Jeobá nandoo ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí ikhaa nandoo kaʼyaaʼ. Gajkhun má ga̱jma̱a̱ xóo kuwáanʼ o xkujndu dí kuwáanʼ ruraʼníí mbáa ma̱ndoo maʼni a̱jma̱ a̱jkia̱a̱nʼ dí ikhaa nandoo kaʼyaaʼ. Ikha jngóo gíʼdoo wéñuuʼ numuu ma̱ta̱ya̱a̱ dí ikhaa gajkhun nandoo kaʼyaaʼ. Ndiéjuunʼ gámbáyáaʼ rá. Dí mbuʼyáá xúgi̱, mbuʼyáá xóo Jeobá nandoo kaʼyoo Jesús, bi̱ kaxtaʼwíin ga̱jma̱a̱ xúgiáanʼ ikháanʼ.

JEOBÁ NAʼTHÁANʼ DÍ NANDOO KAʼYAAʼ

8. Náá numuu ndiʼyoo gajkhun Jesús dí nandoo kaʼyoo Anu̱u̱ rá.

8 Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús bi̱ nandoo kaʼyoo, mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ kúwá mbóó. Ikha jngóo kúwá jnduʼ ga̱jma̱a̱ nandún kuyamijná. Ikhiin nindxu̱ún bi̱ itháán mba̱yu̱u̱ʼ kúwá mbóó. Náa Mateo 17:5 Jeobá niʼthúu̱n mbájmbu Jesús rí nandoo kaʼyoo. Ikhaa raʼkháa i̱ndó niʼthí “naʼni rí maʼdxuu a̱jkiu̱nʼ”, ikhaa nindoo mbuʼyáá nguáthá mba̱a̱ nandoo kaʼyoo Jesús bi̱ nindxu̱u̱ A̱ʼdióo ma̱ngaa rí nadxuu kaʼyoo ga̱jma̱a̱ rí inu maʼni, ikha jngóo niʼthí: “Bugi̱ nindxu̱u̱ A̱ʼdióʼ bi̱ nandoʼ ka̱yo̱o̱” (Efes. 1:7). Jesús mbaʼa nuthu niʼthí dí Jeobá nandoo kaʼyoo, numuu rí ndiʼyoo dí gajkhun nandoo kaʼyoo Anu̱u̱ (Juan 3:35; 10:17; 17:24).

9. Ndiéjunʼ ajngáa naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu xú káʼni Jeobá nandoo kaʼñúún bi̱ kaxtaʼwíin xá. (Romanos 5:5.)

9 Jeobá ma̱ngaa naʼthúún xúgíinʼ bi̱ kaxtaʼwíin rí nandoo kaʼñúún (atraxnuu Romanos 5:5). Náa mbá diccionario niʼthí rígi̱, dí ajngáa “naxídirámuuʼ” nandoo gáʼthúu̱n xó mbá mañu dí na̱ʼkha̱ náa ikháanʼ. ¡Ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ xóo Jeobá nasngájma rí nandoo kaʼñúún bi̱ kaxtaʼwíin! Ikhiin nduyáá rí ‹Dios nandoo kaʼñún› (Jud. 1). Xúgíinʼ ikhiin naku̱mu̱ún ikháá má xóo niʼthí apóstol Juan: “¡Gu̱ya̱a̱la dí Anu̱lú ra̱ʼkhá tháán eyoo kaʼyulú, rí asndu naxná mbiʼyulú e̱ji̱i̱n Dios!” (1 Juan 3:1). Lá i̱ndó bi̱ kaxtaʼwíin nandoo kaʼñúún Jeobá ráʼ. Na̱nguá, xó má gúʼyáá dí ikhaa nandoo kaʼñúún xúgíinʼ xa̱bi̱i̱.

10. Ndiéjuunʼ itháán mba̱a̱ rí niʼni Jeobá ga̱jma̱a̱ nindxa̱a̱ʼ náa nisngájma rí nandoo kaʼyaaʼ rá.

10 Ndiéjuunʼ eʼni mbuʼyáá dí Jeobá gajkhun nandoo kaʼyulú rá. Rí niʼtsiwáanʼ. Niʼni rígi̱ numuu rí ndawa̱a̱ imba̱a̱ bi̱ nandoo kaʼyulú ki xóo ikhaa (Juan 3:16; Rom. 5:8). Jeobá nixnájxi̱i̱ A̱ʼdióo bi̱ nandoo kaʼyoo ma̱ngaa niniñuuʼ rí makhañúu ga̱jma̱a̱ numún mbá xúgíinʼ, mu xúʼko̱ ma̱ndoo maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo mambájxulú gajmiúlú (1 Juan 4:10). Índo̱ itháán gundxaʼwamíjna̱ rí niʼni numa̱a̱ Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús ga̱jma̱á numulú, itháán guʼyáá gajkhun dí nandún kuyulú (Gál. 2:20). Jeobá na̱nguá niʼtsiwáanʼ mu maʼnimbánuu mbá xtángoo, niʼni numuu rí nandoo kaʼyulú. Nisngájma rígi̱, rí nixnájxi̱i̱ A̱ʼdióo makhañúu ga̱jma̱á numulú, rí itháán gíʼdoo numuu, ga̱jma̱a̱ niniñuuʼ rí mamínuuʼ.

11. Ndiéjuunʼ ejmañulúʼ dí naʼthí náa Jeremías 31:3 rá.

11 Xó má ndiʼyáá asndu xúgi̱, Jeobá raʼkháa i̱ndó nandoo kaʼyulú ma̱ngaa rí asndu naʼthúlú (atraxnuu Jeremías 31:3). b Ni̱ʼkha̱ kaguáanʼ náa ikhaa numuu rí nandoo kaʼyulú (atayáá ma̱ngaa Deuteronomio 7:​7, 8). Nimbá ni má nimbáa xáʼngo̱o̱ gáʼni rí xándoo kaʼyulú ikhaa (Rom. 8:​38, 39). Xú káʼnii ekumaaʼ ikháánʼ índo̱ natayáá rígi̱ rá. Dí xúgi̱ muraxnuu dí naʼthí náa Salmo 23. Índo̱ gúʼgua̱ ruraxnuu, atayáá xú káʼnii rí nandoo kaʼyoo Jeobá nimbáyúu David ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gándoo gámbáyáaʼ ikháán.

XÚ KÁʼNII KU̱MA̱A̱ʼ ÍNDO̱ NATAYÁÁ NGUÁTHÁ MBA̱A̱ EYOO KAʼYAAʼ JEOBÁ RÁ.

12. Xóo gárata ikháánʼ dí naʼthí náa Salmo 23 rá.

12 (Atraxnuu Salmo 23:​1-6). c Náa Salmo 23, ikhí niʼthí David xóo nikumu̱u̱ kaʼyoo Jeobá rí ikhaa nandoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ nañewu̱u̱n májánʼ wéñuuʼ. Ikhí niʼthí rí Jeobá nindxu̱u̱ Baxtúu ndrígóo ga̱jma̱a̱ niʼthí xóo nambájxu̱u̱ ga̱jma̱a̱. David na̱nguá nimíñuu numuu rí ndiʼyoo dí Jeobá naxnúu ikha. Nambáyuminaʼ náa ikhaa. Ndaʼyoo rí ma̱ndoo kaʼyoo má xúʼko̱ náa xúgíʼ mbiʼi rí xóo gaxtáa. Guʼyáá náá numuu ni̱jkha̱nú niʼthí xígi̱ káʼnii.

13. Xú káʼnii ndiʼyoo gajkhun David dí Jeobá nandoo kaʼyoo rá.

13 “Nda̱a̱ rí gáʼyóʼ”. David ndiʼyoo dí Jeobá nañewu̱u̱n májánʼ wéñuuʼ numuu rí naxnúu má xúʼko̱ rí ikhaa ndayóoʼ náa mbiʼi rí kaʼyoo. Ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo dí nambájxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ ma̱ngaa rí nandoo kaʼyoo. Ikha jngóo, David ndiʼyoo dí garigá má dí gárígá, Jeobá má gaxnúu rí ikhaa mbaʼyóoʼ. Ndaʼyoo gajkhun rí xóo nandoo kaʼyoo Jeobá nindxu̱u̱ itháán mba̱a̱ ki xóo rí naʼni maxmiéjuunʼ ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ naʼni dí maxtáa gagi ga̱jma̱a̱ tsímáá (Sal. 16:11).

14. Xú káʼnii gándoo Jeobá mañewu̱nlú májánʼ wéñuuʼ rá.

14 Jeobá nañewu̱nlú ga̱jma̱a̱ májánʼ, itháán índo̱ naguaʼníí dí ra̱májánʼ. Guʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Claire, d bi̱ xtáa má 20 tsiguʼ náa Betel. Ikhaa nikumu̱u̱ rí nándáa tsiaki̱i̱ ndrígóo, índo̱ bi̱ kúwá náa goʼwóo nigíʼdi̱i̱ nimíniiʼ ga̱jma̱a̱ mixtiʼkhu gamiéjunʼ: Anu̱u̱ nigiʼdoo nandii náa ngañúuʼ, nigumaa expulsar mbáa giʼtio̱o̱, ni̱jkha̱ randátigu̱u̱n mbújkha̱a̱ ga̱jma̱a̱ niʼni gakhi̱i̱ makuwá. Xú káʼnii nisngájma Jeobá rí nandoo kaʼñúún xá. Claire naʼthí: “Jeobá nixnún bi̱ kúwá náa goʼwóʼ xúgíʼ rí ikhiin ndiñúnʼ mambá mbiʼi. ga̱jma̱a̱ asndu nixnún itháán ki xóo rí nikumuʼ ikhúún. Narmáʼáan má xúʼko̱ a̱jkiu̱nʼ xú káʼnii Jeobá nasngájma ngajua ga̱jma̱a̱ nandxa̱ʼwa̱mínáʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ rígi̱. Rígi̱ nambáyúu mu ma̱ni̱ má xúʼko̱ ñajuunʼ ikhaa índo̱ naxtáa ngíná”.

15. Náá numuu rí David ndiyáa tsiaki̱i̱ rá. (Atayáá xtiʼkhu ma̱ngaa.)

15 “Naʼni mba̱ya̱a̱ tsiakii”. David niraʼnuu mbaʼa xkujndu rí nguáná ni̱jkha̱nú nijmúu (Sal. 18:​4-6). Índo̱ ndaʼyoo xóo nandoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ rí nañewu̱u̱n májánʼ Jeobá, nimbáyúu mbayáa tsiaki̱i̱ mbu̱júu̱. Nikumu̱u̱ rí mígiu̱u̱ Jeobá na̱jkha̱ gátiga̱a̱ “náa rígá rajxa̱ maxaʼ” ga̱jma̱a̱ rí “mba̱ya̱a̱ jxu̱ʼ náa rígá mba̱ji̱nʼ iyaʼ”. Xúʼko̱ niʼni rí nigiʼdoo mbu̱júu̱ tsiaki̱i̱ mu maʼni ñajuunʼ ga̱jma̱a̱ gagi (Sal. 18:​28-32).

Índo̱ David nixtáa ngíná, ndiʼyoo xóo nandoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ xóo niñe̱wu̱u̱n Jeobá, rúʼko̱ nixnáaʼ tsiaki̱i̱. (Atayáá kutriga̱ 15).


16. Xú káʼnii eʼni maʼni̱i̱ a̱jkia̱a̱nʼ ikháán ngajua ndrígóo Jeobá rá.

16 Índo̱ gúraʼníí xkujndu, mangáánʼ ma̱ndoo muʼthá: “Núma̱a̱ má ngajua ndrígóo Jeobá rí nditháan tsétumuu dí kuwáanlú xóó” (Lam. 3:22; Col. 1:11). Guʼyáá dí nigíʼnuu Rachel. Ikhaa ra̱ʼkhá tháán nigáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n índo̱ niniñuuʼ ajmbio̱o̱ ga̱jma̱a̱ Jeobá náa awúu̱n nandii COVID-19. Ndiéjuunʼ niʼni Jeobá mu mambáyúu xá. Ikhaa naʼthí: “Niʼni maku̱mu̱ʼ rí nandún kuyoʼ. Ga̱jma̱a̱ niʼni rí magúʼdiin mbaʼin bi̱ nambájxu̱ʼ gajmíʼ, bi̱ nagún kudúún ganitsu, bi̱ nuxuʼma mensaje ga̱jma̱a̱ textos rí naxnúʼ tsiaki̱i̱, nunduʼwa ga̱jma̱á nindxu̱ʼ ga̱jma̱a̱ nuthu̱nʼ dí Jeobá xtáa ga̱jma̱á nindxu̱ʼ. Naxnáa núma̱aʼ Jeobá mbaʼa nuthu dí nixniúʼ familia bi̱ ra̱ʼkhá tháán mbaʼin ga̱jma̱a̱ nandún kuyoʼ”.

17. Náá numuu rí David támiñuu niʼni nimbá rá.

17 “Xámíñúʼ magíʼnuʼ dí ra̱májánʼ”. David nigiʼdiin bi̱ táʼndúún gúyáá ga̱jma̱a̱ asndu nindúún muxiyáa mbaʼa nuthu. Mú ga̱jma̱a̱ numuu rí nindoo kaʼyoo Jeobá, niʼni maxtáa májánʼ. Nikumu̱u̱ rí asndu xóo náa níjniúu xtáa Jeobá. Ikha jngóo niʼni ajmúú: “Náa xúgíʼ xkujndu rí gúʼdoo ikhaa niʼni kríñunʼ” (Sal. 34:4). Gajkhun nindxu̱u̱ xúgíʼ rí nigíʼnuu David, mú rí nandoo kaʼyoo Jeobá nindxu̱u̱ itháán mba̱a̱ ki xóo gamíi rí gíʼdoo.

18. Índo̱ namíñáaʼ, xú káʼnii gándoo rí nandaaʼ xtayáá Jeobá maʼni gujkhuʼ itháán fe ndrígáaʼ rá.

18 Índo̱ nuraʼníí ga̱ʼkhu̱ dí naʼni mamiñulúʼ, xú káʼnii esngájma Jeobá rí nandoo kaʼyulú rá. Mbáa precursora bi̱ mbiʼyuu Susi ga̱jma̱a̱ ajmbio̱o̱ naʼthí xú káʼnii nikumu̱ún ikhiin índo̱ aʼdiún nixíyaminaʼ: “Índo̱ natraʼníí xkujndu gakhi̱i̱ xóo rígi̱, naʼni gawáanʼ wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ nakumaaʼ rí nándáa tsiaki̱i̱”. Rachel bi̱ niʼthá náa kutriga̱ 16 naʼthí: Mbóoʼ mbruʼun najmuʼ ga̱jma̱a̱ namíñúʼ ga̱jma̱a̱ naku̱mu̱ʼ rí nándáa tsiaki̱i̱ ndrígóʼ, ikhú nimbiyaʼ nitakáñuu Jeobá. Ikhú mbá nacha̱ niku̱mu̱ʼ dí asndu xóo Jeobá ndiyaruʼúún ga̱jma̱a̱ niʼni a̱jkiu̱nʼ, xó má eʼni mbáa a̱ʼgú nikhi̱i̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼdióo. Nda̱wa̱á nindoo nigú. Nditháan xámbumuʼ dí nigíʼnuu mbiʼi rúʼko̱”. Mbáa anciano bi̱ mbiʼyuu Tasos bi̱ ni̱jkha̱ mbá a̱jkhu̱ tsiguʼ náa guʼwá ejua̱a̱nʼ numuu rí na̱nguá nindoo mani̱ndxu̱u̱ soldado. Naʼthí xú káʼnii niñewu̱u̱n májánʼ wéñuuʼ Jeobá: “Nixnúʼ itháán ki xóo rí ndayóʼ ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ niʼni maʼni gújkhúʼ fe ndrígóʼ. Ma̱ngaa niʼni rí maxtáa májánʼ náa mbiʼi gakhi̱i̱ rúʼko̱. Rígi̱ niʼni mba̱yo̱o̱ dí índo̱ itháán naku̱mu̱ʼ ka̱yo̱o̱, itháán nandoo kaʼyoo. Ikha jngóo índo̱ nixtáá náa guʼwá ejua̱a̱nʼ, niraʼwi̱i̱ dí mani̱ndxu̱ʼ precursor regular”.

GUʼGUA̱ KANUU NÁA DIOS BI̱ NANDOO KAʼYULÚ

19. a) Xú káʼnii gúʼtájkáan, índo̱ nduʼyáá rí Jeobá nandoo kaʼyulú rá. b) Ndiéjuunʼ texto rí na̱jkha̱nú asndu náa a̱jkia̱a̱nʼ náa naʼthí ga̱jma̱a̱ ngajua ndrígóo Jeobá rá. (Atayáá kúgumaʼá “ Versículo rí naʼni makumulú dí Jeobá nandoo kaʼyulú”.)

19 Xúgíʼ rí niʼthá xúgi̱ nasngájma rí Jeobá nindxu̱u̱ mbáa ‹Dios bi̱ nandoo kaʼyulú› (2 Cor. 13:11). Ikhaa naxmiéjunʼ kaʼyoo mambáa rí ikháánʼlú.“Naʼni marigá ma xúʼko̱ ngajua rí nditháan tsétumuu náa ikhaa” (Sal. 32:10). Índo̱ nundxaʼwamíjna̱ itháán xú káʼnii esngájmulú rí nandoo kaʼyulú, nduʼyáá rí nindxu̱u̱ jmbii ga̱jma̱a̱ nakumulú rí kuwáanʼ itháán mijngii gajmiúlú ikhaa. Ikhaa jngóo ma̱ndoo muʼtákáñii ga̱jma̱a̱ muʼthán xúgíʼ rí gíwánʼ náa a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ munda̱ʼa̱a̱ rí ndayúlú ngajua ndrígóo. Ma̱ndoo muthán xúgíʼ rí naʼni maxmiéjunlú, ikhaa makro̱ʼo̱o̱ kaʼyulú ga̱jma̱a̱ mambáyulú (Sal. 145:​18, 19).

20. Xú káʼnii naʼni muʼgua̱ kanuu náa Jeobá ngajua ndrígóo xá.

20 Ngajua ndrígóo Jeobá nindxu̱u̱ xóo mbá aguʼ índo̱ naʼni migúwán rí mbruʼun. Nandulúʼ rí makuwáanʼ má xúʼko̱ mijngii náa ikhaa. Ngajua ndrígóo gíʼdoo wéñuuʼ tsiaki̱i̱, nagáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú. Nakuwáanʼ tsímáá rí Jeobá nandoo kaʼyulú wéñuuʼ. Xúgiáanʼ nandulúʼ muʼthá: “Nandoʼ kayóo Jeobá” (Sal. 116:1).

NDIÉJUUNʼ GÁTRIʼÑA̱A̱ RÁ.

  • Xóo gárata ikháán ngajua ndrígóo Jeobá rá.

  • Xú káʼnii gándoo gáta̱ya̱a̱ rí Jeobá nandoo kaʼyaaʼ rá.

  • Xú káʼnii eʼni makumaaʼ rí nandoo kaʼyaaʼ Jeobá rá.

AJMÚÚ 108 Ngajua ndrígóo Jeobá nindxu̱u̱ jmbu

a Zacarías 2:8: “Numuu dí rígi̱ niʼthí Jeobá bi̱ gíʼdiin mbaʼin ejército, nda̱wa̱á rí nirígá gloria ikhaa nikungunʼ náa xuajin bi̱ nuriyaʼ kaʼñúunʼ rí guáʼdáá eʼwíínʼ ga̱jma̱a̱ tsiakii: ‹Numuu rí bi̱ naguguáanʼla xtáa ragugua itsúu iduʼ”

b Jeremías 31:3: “Jeobá nisngájmaminaʼ asndu mitsínguánʼ ga̱jma̱a̱ niʼthúnʼ: ‹Rí nandoo kayaaʼ xátumuu. Ikha jngóo nasngajmáaʼ má xúʼko̱ ngajua rí tsétumuu›”.

c Salmo 23:​1-6: “Jeobá nindxu̱u̱ baxtiuʼ. Nda̱a̱ rí gáʼyóʼ. 2 Na̱jkha̱ gátigu̱u̱n náa rígá rajxa̱ maxaʼ, na̱jkha̱ kañún mba̱ya̱a̱ jxu̱ʼ náa rígá mba̱ji̱nʼ iyaʼ. 3 Naʼni mba̱ya̱a̱ tsiakii. Na̱jkha̱ kañún náa kamba̱a̱ dí májánʼ mu maʼni mba̱a̱ mbiʼyuu. 4 Maski má na̱jkhá náa mata rí mikrína mbiʼ, xámíñúʼ magíʼnuʼ dí ra̱májánʼ, numuu dí ikháán nadxu̱ʼ ga̱jma̱á nindxu̱ʼ; xkuíyáaʼ ga̱jma̱a̱ ragótiáaʼ nañewu̱nʼ. 5 Ikháán nataxníʼtsuʼ májánʼ náa majñu̱únʼ bi̱ nakiʼníin kuyoʼ. Tsétiáaʼ naʼni majxa̱a̱ edxu̱ʼ, vasiuʼ nagadítígúu má xúʼko̱. 6 Nda̱yo̱o̱ dí ngajua rí tsétumuu dí xtaʼdáá ga̱jma̱a̱ dí májánʼ a̱jkia̱a̱nʼ marigá má xúʼko̱ náa ikhúúnʼ asndu mbiʼi dí gákháñúʼ, xúgíʼ mbiʼi dí xóó gáxtáá, maxtáá má xúʼko̱ náa goʼwóo Jeobá.”

d Nixtiʼkhu̱u̱ mbiʼñún tikhun