Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 36

Ndiéjunʼ gíʼmaa muʼda índo̱ nugayulúʼ mu makuwáánʼ kámuu rá.

Ndiéjunʼ gíʼmaa muʼda índo̱ nugayulúʼ mu makuwáánʼ kámuu rá.

“Gurígúu dí narikulú ga̱jma̱a̱ […] gaʼngulú magaʼyulú má xúʼko̱ náa rí kaʼyoo magaʼyulú” (HEB. 12:1).

AJMÚÚ 33 Aratháán Jeobá rí naxmiéjuanʼ

RÍ MUʼNIGAJMAA a

1. Xó má naʼthí náa Hebreos 12:1, ndiéjunʼ gándoo muʼni mu mugayulú má xúʼko̱ náa kamba̱a̱ rí maʼga kaguáanʼ makuwáánʼ rá.

 NÁA Biblia eʼthí rí cristianos kúwi̱i̱n ragañun. Bi̱ naguánu náa meta nundrigú rí makuwíin kámuu mbiʼi (2 Tim. 4:7, 8). Gíʼmaa muʼni tsiakimijna mu mugayulúʼ má xúʼko̱ numuu rí inu martumuu mbiʼi. Apóstol Pablo bi̱ niguámbóo ragáyúu náa kamba̱a̱ mu maxtáa kámuu mbiʼi, niʼthúlú tikhuʼ rí mambáyulú mu muʼgua̱nú náa meta. Ikhaa niʼthí: “Gurígúu dí narikulú ga̱jma̱a̱ [...] aʼkhá rí tséjyúu eʼni majngrádáánʼ ma̱ngaa gaʼngulú magaʼyulú má xúʼko̱ náa rí kaʼyoo magaʼyulú” (atraxnuu Hebreos 12:1).

2. Ndiéjunʼ nindoo gáʼthí Pablo índo̱ niʼthí “gurígúu dí narikulú” rá.

2 Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n ajngáa “gurígúu dí narikulú” rá. Pablo tándoo gáʼthí rí xáʼyóoʼ muʼdalú nimbá, ikhaa niʼthí dí gíʼmaa muniʼñáaʼ rí nda̱a̱ numuu muʼda numuu rí maʼni muʼgua̱ itháán mañuu ga̱jma̱a̱ maʼni néʼngulú. Mu ma̱ndoo mugayulú má xúʼko̱, gíʼmaa mbuʼyáá á mu kuʼdalú dí ragíʼmaa ga̱jma̱a̱ muniʼñááʼlú mbá nacha̱. Mú rígá i̱ʼwáʼ dí gíʼma má muʼda o muʼni dí ragíʼmaa muniʼñááʼ numuu rí á mu nuniʼñátiga̱ ní xándoo mugayulú (2 Tim. 2:5). Guʼyáá ndiéjunʼ nindxu̱u̱ ikhaa.

3. a) Xó má eʼthí Gálatas 6:5, ndiéjunʼ gíʼmaa magu̱ mámbáa cristiano rá. b) Ndiéjunʼ gúʼnigajma̱a̱ ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

3 (Atraxnuu Gálatas 6:5). Náa versículo rígi̱, Pablo niʼthí “rí mámbáa gíʼmaa maʼni ñajunʼ rí kaʼyoo maʼni”. Gi̱i̱ nindoo gáʼthí, rí mámbáa dí ikháanʼ kaʼyulú mu’ni ñajunʼ ndrígulú xó má eyoo Dios. Náa artículo rígi̱, muʼnigajma̱a̱ ndiéjunʼ gíʼmaa maʼni mámbáa ga̱jma̱a̱ ñajunʼ rí kaʼyoo ma̱ngaa ndiéjunʼ gámbáyulú mu maʼngulú muʼni. Ma̱ngaa mbuʼyáá ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí tséyóoʼ muʼda ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gíʼmaa muʼni mu murígúu dí rakáʼyoo, numuu rí i̱ndó xígi̱ kaʼnii mu̱ʼgua̱nú náa meta ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo makuwáanʼlu kámuu.

DÍ GÍʼMAA MUʼDALÚʼ

Tikhuu ñajunʼ rí mámbá gíʼmaa maʼni nindxu̱u̱ rí makuwáán xó má Jeobá nandoo dí muʼnimbánii dí nixuʼmamijná muʼnilú, muʼnimbánii rí kaʼyulú muʼni náa familia ndrígulú ga̱jma̱a̱ gundrígúu dí kaʼyoo mundrigúuʼ numuu dí niraʼwíi muʼnilú. (Atayáá kutriga̱ 4 asndu 9).

4. Ndíjkha na̱nguá nindxu̱u̱ ki̱wu̱n dí nixnaxímíjná muʼnilú rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)

4 Rí nixnaxímíjná muʼnilú. Índo̱ nixnaxímíjná náa Jeobá, nixuʼdámíjná mbuʼyamajkuíí ga̱jma̱a̱ muʼni i̱ndó rí nandoo ikhaa. Gíʼmaa muʼnimbáníí ajngáa rí niʼthá. Dí mu’ni rígi̱ na̱nguá nindxu̱u̱ ki̱wu̱n numuu dí Jeobá niʼniáanʼ mu muʼni rí naniguuʼ ikhaa (Apoc. 4:11). Ikhaa ni̱jkuáa náa a̱jkiu̱lú rí maʼndulú muʼninuwiinʼ ga̱jma̱a̱ mbuʼyamajkuíí ma̱ngaa niʼniáánʼ xó má kaʼnii ikhaa. Ikha jngóo ma̱ndoo muʼgua kanuu náa Jeobá, ma̱ngaa muʼnilú dí naniguuʼ ikhaa ga̱jma̱a̱ gagi (Sal. 40:8). Raʼkháa i̱ndó rúʼko̱, naʼni a̱jkiu̱lú índo̱ nuʼni rí nandoo Jeobá ga̱jma̱a̱ nduʼyaridáá a̱ʼdióo (Mat. 11:28-30).

(Atayáá kutriga̱ 4 ga̱jma̱a̱ 5).

5. Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu matanimbáníí dí niraxnáximinaʼ matani̱ rá. (1 Juan 5:3.)

5 Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mida rígi̱ rá. Timbá, gaʼndaaʼ itháán xtayáá Jeobá. Á mu natatsaʼwáminaʼ xúgíʼ dí niʼni ikhaa ga̱jma̱a̱ numaaʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ mitsaanʼ dí maraʼdáá nda̱wa̱á, maʼndaaʼ xtayáá xóó itháan, rígi̱ mambáyáaʼ mu xáʼniaaʼ miʼskhoo matatsimbaʼ rí na̱nda̱ʼa̱a̱. Ma̱ta̱ya̱a̱ rí “kiʼtáñajunʼ ndrígóo na̱nguá nindxu̱u̱ mingíjyúuʼ” (atraxnuu 1 Juan 5:3). Raga̱jma̱, atayaridáá Jesús. Ikhaa niʼngo̱o̱ niʼnimbánuu dí nandoo Jeobá, numuu rí nindoʼoo mambáyúu ga̱jma̱a̱ nirmáʼáan a̱jkiu̱u̱n má xúʼko̱ dí makhánáʼ nda̱wa̱á (Heb. 5:7; 12:2). Ikhaa má xóo Jesús, atanda̱ʼa̱a̱ Jeobá maxnáa tsiaki̱i̱, garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ má xúʼko̱ dí maraxtaa kámuu mbiʼi. Maʼngaaʼ matanimbánii rí niraxnáximinaʼ náa Jeobá á mu nandaaʼ xtayáá itháan ikhaa ga̱jma̱a̱ natayaridáá A̱ʼdióo.

6. Ndíjkha gíʼmaa muʼnimbánii dí kaʼyulú muʼni náa familia ndrígulú rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)

6 Guʼnimbánii dí kaʼyulú muʼni náa familia ndrígulú. Índo̱ nugayulú náa kamba̱a̱ rí maʼga kaguáanʼ mu makuwáanʼlu, ndayóoʼ rí maʼndulú kuʼyáá itháan Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús ki xóo bi̱ kúwíin náa guʼwúlú (Mat. 10:37). Mú rígi̱ tsíyoo gáthúu̱n dí xúʼni dí kaʼyulú muʼni náa familia ndrígulú, numuu rí nakumulú dí narikhulúʼ muʼni ñajuunʼ Jeobá. ¡Ragíʼmaa muʼnilú rígi̱! Gíʼmaa muʼnimbánii dí kaʼyulú náa guʼwúlú mu Dios ga̱jma̱a̱ Jesús manigu̱u̱nʼ dí nuʼnilú (1 Tim. 5:4, 8). Á mu nuʼnilú rígi̱ makuwáanʼ itháan gagi. Numuu rí Jeobá ndaʼyoo, mu makuwi̱i̱n májánʼ mbá familia xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱ gíʼmaa maʼndún kuyamijná ga̱jma̱a̱ mbuyamajkumijná, á mu xabuanii nandún ga̱jma̱a̱ nusngúún e̱jñu̱ún ma̱ngaa á mu e̱ji̱n nunimbu̱ún kuñún anu̱ún (Efes. 5:33; 6:1, 4).

(Atayáá kutriga̱ 6 ga̱jma̱a̱ 7).

7. Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ matanimbánii dí kaʼyaaʼ náa familiaaʼ rá.

7 Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mida rígi̱ rá. Tséʼniuu ndiéjunʼ má kaʼyaaʼ matani̱ náa familiaaʼ, atayáá rí consejo dí na̱ʼkha̱ náa Biblia mambáyáaʼ ki xóo dí matani rí naku̱ma̱a̱ʼ ikháán, rí nakumu̱ún eʼwíinʼ náa xtaa o dí nuthi xa̱bu̱ numbaaʼ bi̱ najmañún (Prov. 24:3, 4). Gajmaaʼ májánʼ i̱yu̱lúʼ dí nurawíi numuu rí ikhí mataxkamaa xú káʼnii gátanimbaníí náa kaʼyoo rí na̱ʼkha̱ náa Biblia. Mbá xkri̱da náa sección “Dí mambáñún bi̱ mbá guʼwíin” rígá dí mambáñún bi̱ nidamijná, xabuanii, jiámá ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ mu mbuyáá ndiéjunʼ gúni índo̱ gúraʼníí tikhuʼ xkujndu. b Atagíminaʼ matanimbánii consejo rí na̱ʼkha̱ náa Biblia, tséʼniuu á mu i̱ndó ikháán natanigajma̱a̱ náa guʼwáaʼ. Ma̱ta̱ya̱a̱ xú káʼnii xúgíinʼ ikhiin mambáñún ga̱jma̱a̱ Jeobá maʼni tsajkurámáanʼ (1 Ped. 3:1, 2).

8. Ndiéjunʼ egíʼnulú ga̱jma̱a̱ numuu dí nuraʼwíi muʼni rá.

8 Gúndrígúu dí kaʼyoo mudrigúu numuu dí niraʼwíí muʼnilú. Jeobá naxnulu dí ikháanʼ muraʼwíí ndiéjunʼ nandulúʼ muʼni, ga̱jma̱a̱ nandoo dí manigulúʼ muraʼwíi májánʼ. Mú na̱nguá eñewu̱nlú índo̱ numíniiʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí niraʼwíi ra̱májánʼ (Gal. 6:7, 8). Ikha jngóo á mu tséraʼwíí májánʼ dí muʼni, niʼtálú mbá dí rakáʼyoo o túndxaʼwáá májánʼ edxu̱lúʼ dí niʼni, gíʼmaa mundrígúu dí kaʼyoo mundrígúu. Nguáná dí niʼnilú, naʼni gawúunʼ ku̱ma̱ ndrígulú. Mú rí nduʼyáá dí mámbáa dí ikháanʼ maxnájxi̱ cuenta dí nu̱ʼni̱, rúʼko̱ gáxkajxáánʼ muʼthá dí raʼkhí ni̱ʼni̱ ga̱jma̱a̱ guʼni rí májánʼ ga̱jma̱a̱ muʼni tsiakimijna mu xutángáánʼ muʼni dí raʼkhí. Á mu nuʼni xúgíʼ rígi̱ ma̱ndoo mugayulú má xúʼko̱ mu makuwáanʼ kámuu mbiʼi.

(Atayáá kutriga̱ 8 ga̱jma̱a̱ 9).

9. Ndiéjunʼ gámbáyulú á mu turaʼwíí májánʼ rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)

9 Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mida rígi̱ rá. Á mu nandaaʼ matriʼkhu̱u̱ ga̱jma̱a̱ dí nitani̱ xátatsaʼwamínáʼ wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nirígá, á mu nikiéʼkháanʼ xátani gámaa imba̱a̱ ga̱jma̱a̱ numuu dí nitani̱ ni má xátaʼyáʼ náa májánʼ rí nitani̱. Dí itháán májánʼ nindxu̱u̱ dí marata náa nijngawaan ga̱jma̱a̱ matani̱ xúgíʼ dí eʼngo̱o̱ mú xúʼko̱ maguma májánʼ dí nirígá. Á mu nagáwíinʼ a̱jkia̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nitani̱, ganindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ guabaaʼ, aratákháñíí Jeobá, aratháán náa nijngawaan ga̱jma̱a̱ atanda̱ʼa̱a̱ dí maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ (Sal. 25:11; 51:3, 4). Á mu nitani̱ gawíínʼ mbáa, atanda̱ʼa̱a̱ dí maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ ga̱jma̱a̱ á mu ndayóoʼ atandu̱ʼu̱u̱n bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ dí mumbayáaʼ (Sant. 5:14, 15). Gajmañaaʼ náa nijngawa̱ánʼ ga̱jma̱a̱ ni xátani mbu̱júu̱. Ma̱ndoo ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí Jeobá mambáyáaʼ ga̱jma̱a̱ masngájma dí májánʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ (Sal. 103:8-13).

RÍ KI̱WU̱N DÍ GÍʼMAA MUNIʼÑÁÁʼ

10. Ndíjkha nindxu̱u̱ ki̱wu̱n dí makumulú rí ndayóoʼ má xúʼko̱ muʼni xóó itháan rá. (Galatians 6:4.)

10 Dí makumulú rí ndayóoʼ má xúʼko̱ muʼni xóó itháan. Rígi̱ erígá índo̱ nuʼnimbrígumijná gajmiúlú eʼwíinʼ (atraxnuu Gálatas 6:4). Á mu naguʼwúnlú muʼni rígi̱ gamíi dí maxígulú kuʼñúún eʼwíinʼ ga̱jma̱a̱ maʼndulú muʼni o muguaʼdáá itháan ki xóo dí guáʼdaa eʼwíinʼ (Gál. 5:26). Á mu nandulúʼ muʼni xóo eni̱ eʼwíinʼ gamíi muʼni gawumijná numuu rí mbáa ikháanʼ tséʼngo̱o̱ muʼni rígi̱. Ikha jngóo atatsaʼwáminaʼ dí naʼthí náa Proverbios 13:12: “Rí naraʼthi̱i̱n rí tséʼkha̱nú nacha̱, maʼni rí a̱jkia̱a̱nʼ maʼniuu nandii”. Rígi̱ maʼni dí itháán maraxtaa gíná numuu rí xándoo matanimbánii dí nandaaʼ ikháán, ní xáraʼdáá tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ xúgayúlú xó má kaʼyoo (Prov. 24:10).

11. Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu xákumaaʼ dí ndayóoʼ má xúʼko̱ matani xóó itháán rá.

11 Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu matatsiʼñáaʼ dí ki̱wu̱n rígi̱ rá. Jeobá xándaʼaaʼ dí na̱nguá xtaʼdáá, ikha jngóo xátani gínáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbá dí tséʼnga̱a̱ʼ gáraxna (2 Cor. 8:12). Xáratha̱a̱n a̱jkia̱a̱nʼ, Jeobá tséni mbríguii ga̱jma̱a̱ imba̱a̱ (Mat. 25:20-23). Ikhaa ndaʼyoo dí gíʼdoo numuu xúgíʼ rí natani̱ ikháán ga̱jma̱a̱ numuu: Natani̱ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱a̱nʼ, natani̱ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ natasngájma rí naʼngo̱o̱ a̱jkia̱a̱nʼ. Á mu natasngájma rí nindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ guabaaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ á mu tsínguáʼ ga̱jma̱a̱ xóo xtaa na̱nguá embáyáaʼ matani xó má nákha ginii. Ganindxa̱a̱ʼ xóo Barzilái, xátandrígú ñajunʼ dí xáʼnga̱a̱ʼ gátani̱ (2 Sam. 19:35, 36). O ganindxa̱a̱ʼ xóo Moisés, atatsiñááʼ dí mumbayáaʼ ga̱jma̱a̱ índo̱ gáʼyóoʼ araxnún eʼwíinʼ ñajunʼ mu mumbayáaʼ (Ex. 18:21, 22). Á mu ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ guabaaʼ xákumulú rí ndayóoʼ má xúʼko̱ muʼni xóó itháan, numuu dí rígi̱ maʼni néʼngulú mu mugayulúʼ.

12. Lá aʼkhúlú ga̱jma̱a̱ numuu raʼkhí dí nuraʼwi̱i̱ muni̱ eʼwíinʼ ráʼ.

12 Dí maku̱mu̱lú dí aʼkhu̱lú ikháán ga̱jma̱a̱ numuu dí raʼkhí dí niraʼwíí muni eʼwíinʼ. Xándoo muraʼwíí dí gúni eʼwíinʼ ni má muñewu̱u̱n ga̱jma̱a̱ numuu rí gúgíʼníín ga̱jma̱a̱ numuu dí ra̱májánʼ dí niraʼwíí muni. Mbáa xtaʼdaa mbáa a̱ʼdiáaʼ bi̱ niniñu̱u̱nʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ rígi̱ maʼni rí mikhu a̱jkia̱a̱nʼ á mu naku̱ma̱a̱ʼ dí aʼkháanʼ ikháán numuu dí raʼkhí niraʼwíí maʼni a̱ʼdiáaʼ, rígi̱ maʼni rí mida mbóoʼ dí ki̱wu̱n, mbá rí Jeobá na̱nguá eyoo rí mida (Rom. 14:12).

13. Ndiéjunʼ gándoo maʼni mbáa xa̱bu̱ nikhi̱i̱ á mu a̱ʼdióo tséraʼwíí májánʼ dí maʼni rá.

13 Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu matatsiʼñáaʼ dí ki̱wu̱n rígi̱ rá. Garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí Jeobá nixnúlú mu muraʼwíí mámbáa dí ikháanʼ ndiéjunʼ rí nandulúʼ muni ga̱jma̱a̱ naniñulú á mu mbuyamajkuíí o nánguá. Ma̱ngaa Jeobá ndaʼyoo rí nindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ aʼkhá, ikhaa nandoo rí matani tsiakimínáʼ mú manindxa̱ʼ májánʼ anu̱u̱ ada̱. Á mu a̱ʼdiáaʼ niniñuʼ rani̱ ñajuunʼ Jeobá aʼkhúun ikhaa, raʼkháa aʼkháanʼ ikháán (Prov. 20:11). Maski ajndu xúʼko̱, mbáa ikháán natatsaʼwáminaʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ numuu dí raʼkhí rí natani̱ ga̱jma̱a̱ numuu a̱ʼdiáaʼ. Aratháán Jeobá xú káʼnii ku̱ma̱a̱ ga̱jma̱a̱ atanda̱ʼa̱a̱ rí maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ. Ikhaa ndaʼyoo rí xándoo matangaán matani májáanʼ dí nirígá, mú Jeobá na̱nguá gíʼthún dí ikháán matani kríyaaʼ a̱ʼdiáaʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nigíʼnuu, numuu dí ikhaa nirawíi dí raʼkhí mani. Mú, garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí á mu a̱ʼdiáaʼ natanga̱a̱ maʼni xó ma Jeobá nandoo, ikhaa magruiguíi ga̱jma̱a̱ gagi (Luc. 15:18-20).

14. Ndíjkha gíʼmaa muniʼñááʼ makumulú dí nanújngoo guáʼdaa aʼkhúlú rá.

14 Rí makumaaʼ dí raʼkháa tháan xtaʼdaa aʼkháanʼ. Gajkhun ma dí naʼni gawúúnʼlu índo̱ nuxuʼdamijná aʼkhá mba̱a̱. Mú Jeobá na̱nguá eyoo dí makumulú dí ra̱ʼkhá tháan guáʼdaa aʼkhúlú, tsíyoo dí muʼda rígi̱. Guniʼñááʼ dí ki̱wu̱n rígi̱. Xú káʼni guʼyáá dí eʼkumulú nanújngoo ki xóo aʼkhúlú rá. A mu niʼtálú náa nakiéʼkulu, nitanga̱a̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ nuʼni tsiakimijna ní xúʼnilú, ma̱ndoo mbuʼyáá gajkhun dí Jeobá niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú (Hech. 3:19). A mu niʼnilú mbá xúgi̱ rígi̱, Jeobá nandoo dí muniʼñááʼ rígi̱, numuu rí ndaʼyoo ma ikhaa dí a mu nakumulú má xúʼko̱ dí guaʼdáá aʼkhúlú, rígi̱ ra̱ʼkhá tháan maʼni gawúnlú (Sal. 31:10). A mu xúgi̱ mbiʼi nakuwáanʼ gíná, rígi̱ maʼni dí muniʼñááʼ rugayulú mu makuwáánʼlu kámuu mbiʼi (2 Cor. 2:7).

Á mu nirtanga̱a̱ má a̱jkia̱a̱nʼ, Jeobá nambumuu dí nikiéʼkháanʼ. Ndíjkha tsítani ikháá má kayuuʼ mangáán rá. (Atayáá kutriga̱ 15).

15. Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ á mu nanújngoo naku̱ma̱a̱ʼ dí xtaʼdáá aʼkháanʼ rá. (1 Juan 3:19, 20. Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)

15 Ndiéjunʼ gámbáyáaʼ mu matatsiʼñáaʼ dí ki̱wu̱n rígi̱ rá. A mu ra̱ʼkhá tháán tatsaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí nikiéʼkháanʼ, garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí Dios gajkhun naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ (Sal. 130:4). Índo̱ mbáa xa̱bu̱ natanga̱a̱ a̱jkiu̱u̱n, Jeobá naʼthúún rígi̱: “Ni xármáʼáan a̱jkiu̱nʼ dí nikieʼkala” (Jer. 31:34). Rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n rí índo̱ Jeobá naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ, nánguá ermáʼáan a̱jkiu̱u̱n má xúʼko̱ dí nitani̱, gajkhun ma dí numuu dí nikiéʼkháanʼ maʼni dí maraʼdáá xkujndu, mú rígi̱ na̱nguá eyoo gáʼthúu̱n dí Jeobá táʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyaaʼ ga̱jma̱a̱ a mu xúgi̱ na̱nguá tandrígu ñajunʼ náa guʼwá nagimbáanʼ, xáxmiéjuanʼ, Jeobá nimbumuu má dí nitani̱, ikha jngóo ndíjkha na̱nguá tani ikha má kayuuʼ ikháán rá. (Atraxnuu 1 Juan 3:19, 20.)

GUGAYÚLÚ MU MAʼNGULÚ

16. Xúgiáanʼ bi̱ nugayúlú, ndiéjunʼ gíʼmaa mbuʼyáálú kaʼwu̱u̱ rá.

16 Mu ma̱ndoo mundrígulú dí makuwáánʼ kámuu mbiʼi gíʼmaa muʼnimbánii consejo rígi̱: “Gúgayála mangáanʼ mu maʼngala muda̱a̱ʼ” (1 Cor. 9:24). Mbáa rí ma̱ndoo mambáyulú nindxu̱u̱ rí mbuʼyáá kaʼwu ndiéjunʼ dí gíʼma muʼda̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ dí gíʼmaa muniʼñááʼ. Náa artículo rígi̱ ndiʼyáá tikhuu xkri̱da, mú raʼkháa i̱ndó rígi̱ rígá. Jesús niʼthí dí ‹a̱jkiu̱lú xáʼni gújkhúʼ, ga̱jma̱a̱ numuu dí nuphiʼtsu wéñuuʼ, naʼwanlu wéñuuʼ o numuu dí naxmiéjúnlu ga̱jma̱a̱ numuu rí xóo makuwáanʼ› (Luc. 21:34). Rígi̱ ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ textos mambáyulú mu mbuʼyáá ndiéjunʼ gíʼmaa muʼni mu ma̱ndoo mugayulú mu makuwáanʼ kámuu mbiʼi.

17. Ndíjkha nduʼyáá dí gajkhun ma̱ndoo maʼngulú mugayulúʼ mu makuwáanʼlu kámuu rá.

17 Nduʼyáálú gajkhun dí ma̱ndoo maʼngulú mugayulúʼ mu makuwáánʼlú kámuu, numuu rí Jeobá maxnúlú tsiakii mu maʼngulú muguánu (Is. 40:29-31). Ikha jngóo xátatsiʼñááʼ ratagayáaʼ. Ganindxa̱a̱ʼ xóo apóstol Pablo bi̱ nixná xúgíʼ mu ma̱ndoo magruígú dí nikhánáá (Filip. 3:13, 14). Nimbáa xándoo magayúu ga̱jma̱a̱ numaaʼ, mú Jeobá maxtáá nijñiaʼ mu mambáyáaʼ mida dí kaʼyaaʼ mida ga̱jma̱a̱ marígúu dí ragíʼmaa mida (Sal. 68:19). Ma̱ndoo matagayááʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ maʼngaaʼ numuu rí Jeobá maxtáa náa nijñiaʼ.

AJMÚÚ 65 Atagíminaʼ majmañaaʼ itháan

a Artículo rígi̱ mambáyulú mu mugayulúʼ náa kamba̱a̱ʼ rí maʼga kaguáanʼ mu makuwáánʼ. Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá rí índo̱ mugayulú náa kamba̱a̱ʼ rígi̱, mbaʼyóoʼ muʼda tikhuʼ o muʼni tikhuʼ ñajunʼ rí kajkuáa má ñawúnlú muʼni xóo rí makuwáanʼ xó má Jeobá nandoo, dí muʼnimbánii rí nixuʼdamijná muʼni, muʼnimbánii rí kaʼyulú muʼni náa familia ndrígulú ga̱jma̱a̱ rí mundrígulú dí narígá índo̱ túraʼwíí májánʼ muʼni. Mú, rígá tikhuʼ dí tséyóoʼ muʼdalú, dí gíʼmaa murígúmijnalú numuu rí naʼni mugayulú’ itháán mañuu.

b Ma̱ndoo mataxkamaa náa jw.org, náa sección “Dí mambáñún bi̱ mbá guʼwíin”. Tikhuʼ artículo rí na̱ʼkha̱ ikhí nindxu̱u̱: Dí na̱jkha̱ inún bi̱ nidamijná, “Xú káʼnii gatasngajmá rí natayamajkuíí rá.” Ga̱jma̱a̱ “Xú káʼnii gatasngajmá rí naraxná númaaʼ rá.”; dí na̱jkha̱ inún xabuanii, “Xú káʼnii gásngoo rí majmuu májánʼ celular rá.” ga̱jma̱a̱ “Xú káʼnii gatamínáʼ májánʼ gajmii a̱ʼdióo rá.”; dí na̱jkha̱ inún jiámá ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ, “Ndiéjunʼ gátani̱ índo̱ gutsudáán compañeria xá.” Ga̱jma̱a̱ “Ndiéjunʼ gátani̱ á mu naku̱ma̱a̱ʼ rí xtaa mbáwíín rá.