Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 28

Reino ndrígóo Dios xtáa má raʼtáñajun’

Reino ndrígóo Dios xtáa má raʼtáñajun’

“Xa̱bu̱ Ñajunʼ ndrígóo Tátá ndrígúlú ga̱jma̱a̱ Cristo ndrígóo nigíʼdu̱u̱ má niʼtáñajunʼ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ” (APOC. 11:15).

AJMÚÚ 22 ¡Ga̱ʼkha̱ Reino bi̱ nigíiʼ Dios!

RÍ MUʼNIGAJMAA a

1. Ndiéjunʼ dí nduʼyáá gajkhun, ga̱jma̱a̱ ndíjkha rá.

 NAʼNIAAʼ gakhii maraxtaa gagi índo̱ natayáá xú káʼnii kri̱ga̱ numbaaʼ dí kuwáánʼ ráʼ. Náa mbá guʼwíin nándáa ngajua xóo nákha ginii. Rí phú nduʼyáá, xa̱bu̱ naʼni xkawi̱i̱n itháan, naxmiéjúnʼ kuyamijná i̱ndó ikhiin ga̱jma̱a̱ nakiʼníin wéñuʼ. Ga̱jma̱a̱ tikhun naʼniún mingíjyúuʼ maku̱mu̱ún kuñún bi̱ guáʼdáá mbá ñajunʼ mba̱ʼu̱. Mú, xúgíʼ rígi̱ naʼni mbuʼyáá dí marigá nda̱wa̱á mani̱ndxu̱u̱ itháan májánʼ, numuu rí xa̱bu̱ nuni̱ xó má niʼtáriyaʼ náa 2 Timoteo 3:1-5 dí maʼni “náa iwáá mbiʼi”. Xúgíinʼ xa̱bu̱ bi̱ májáanʼ a̱jkiu̱ún naguánú nduyáá dí nambánuu kiʼtáriyaʼ rígi̱. Rí nambánuu rígi̱ nasngájmulú dí Jesucristo nindxu̱u̱ má Rey náa Reino ndrígóo Dios. Mú, rígá i̱ʼwáʼ dí nijuiʼtáriyaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Reino rígi̱. Mbuʼyáá mbu̱júu̱ʼ i̱ʼwáʼ kiʼtáriyaʼ dí nimbánuu náa iwáá tsiguʼ dí nijngoo rí naʼni maʼni itháan gújkhúʼ fe ndrígúlú.

Xó má xuíʼtóo rompecabeza nda̱wa̱a̱ májánʼ wéñuuʼ xúʼko̱ má profecía dí na̱ʼkha̱ náa libro ndrígóo Daniel ga̱jma̱a̱ Apocalipsis nambánii ga̱jma̱a̱ nambáyulú mbuʼyáá náá mina̱a̱ʼ kuwáánʼ náa hora ndrígóo Jeobá (Atayáá kutriga̱ 2).

2. Ndiéjunʼ guʼyáá náa artículo rígi̱, ga̱jma̱a̱ náá numuu rá. (Arathá ga̱jma̱a̱ numuu xtiʼkhu dí na̱ʼkha̱ náa timbá ináa.)

2 Ndiéjunʼ guʼyáá náa artículo rígi̱ rá. Ginii, mbuʼyáá mbá dí nijuiʼtáriyaʼ rí nambáyulúʼ makru̱ʼu̱lú nguáná niʼtáñajunʼ Reino ndrígóo Dios. Raga̱jma̱, matangaánʼ mbuʼyáá tikhu kiʼtáriyaʼ rí nambáyulúʼ mbuʼyáá dí Jesús xtáa má raʼtáñajunʼ xóo Rey náa Reino ndrígóo Dios. Nda̱wa̱á kayuʼ, muʼthá ndiéjunʼ nijuiʼtáriyaʼ dí mugíʼníín xa̱bu̱ sia̱nʼ ndrígóo Reino. Muʼgua̱nú mbuʼyáá dí xúgíʼ rí kiʼtáriyaʼ nambánii, xóo muruwaálú mbá rompecabeza ga̱jma̱a̱ mambáyulú mbuʼyáá náá phú kuwáánʼ náa hora ndrígóo Jeobá.

XÓO EʼYÁÁ NGUÁNÁ NIGI̱ʼI̱ REINO RÁ.

3. Ndiéjunʼ eʼni mbuʼyáá dí kiʼtáriyaʼ náa Daniel 7:13, 14 ga̱jma̱a̱ numuu bi̱ Maʼtáñajunʼ náa Reino ndrígóo Dios rá.

3 Náa Daniel 7:13, 14 nuxkamaa mbá kiʼtáriyaʼ dí naʼni mbuʼyáá dí Jesucristo mani̱ndxu̱u̱ májáanʼ Rey náa Reino ndrígóo Dios. Naʼthí dí xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa xúgíʼ xuajen muni ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱ún dí gáʼthí ma̱ngaa rí nimbáa xa̱bu̱ ñajuunʼ xáriʼkuriya̱a̱ʼ. Mú, nguáná gáʼtañajunʼ Jesús rá. Xó má eʼthí náa i̱mba̱ kiʼtáriyaʼ náa libro ndrígóo Daniel, rígi̱ marigá índo̱ na̱jkha̱ rámbá dí juwan tiempo. Guʼthá xóo gándoo mbuʼyáá nguáná nirígá mbiʼi rúʼko̱.

4. Xú káʼnii embáyuluʼ Daniel 4:10-17 mbuʼyáá náá tsiguʼ gagíʼdu̱u̱ maʼtáñajunʼ Jesús rá. (Atayáá nota ma̱ngaa.)

4 (Atraxnuu Daniel 4:10-17). b Rí “juwan tiempo” nandoo gáʼthúu̱n 2,520 tsiguʼ. Nigi̱ʼdu̱u̱ nigixnuu nákha 607 tsiguʼ dí nirígá ginii, índo̱ xa̱bu̱ bi̱ naguwáʼ náa Babilonia nixkriya̱a̱ʼ iwáá kayuʼ rey bi̱ naʼtáñajunʼ xóo xtiʼkhuu Jeobá náa Jerusalén. Ga̱jma̱a̱ niguámbá nigixnuu tsiguʼ rúʼko̱ nákha 1914, índo̱ Jeobá nigíiʼ Jesús mani̱ndxu̱u̱ Rey náa Reino ndrígóo Dios, “bi̱ kaʼyoo maʼtáñajunʼ” (Ezeq. 21:25-27). c

5. Ndiéjuunʼ eñambáá dí makru̱ʼu̱lú rí kiʼtáriyaʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí “juwan tiempo” rá.

5 Ndiéjunʼ embáyulú kiʼtáriyaʼ rígi̱ rá. Rí makru̱ʼu̱lú ga̱jma̱a̱ numuu dí “juwan tiempo” naʼni mbuʼyáá dí Jeobá naʼnimbánuu mbiʼi dí kaʼyoo xúgíʼ dí nakudaminaʼ maʼni. Ikhaa nigíʼ má mbiʼi dí maʼtáñajunʼ Reino ndrígóo, ga̱jma̱a̱ índo̱ ni̱jkha̱nú mbiʼi rúʼko̱, xúʼko̱ má niʼni. Xúʼko̱ má kayuuʼ, Jeobá má gaʼnimbánuu xúgíʼ dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa i̱ʼwáʼ kiʼtáriyaʼ mbiʼi dí ikhaa má niraʼwíí. Ikha jngóo mbiʼi ndrígóo Jeobá “¡xájyúuʼ má gáʼkha̱!” (Hab. 2:3).

XÓO EʼYÁÁ DÍ CRISTO XTÁA MÁ RAʼTÁÑAJUNʼ RÁ.

6. a) Xú káʼnii eʼyáá náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ dí Cristo xtáa raʼtáñajunʼ mekhuíí rá. b) Xú káʼnii eʼthí náa kiʼtáriyaʼ ndrígóo Apocalipsis 6:2-8 dí xúʼko̱ nindxu̱u̱ rá.

6 Índo̱ inu mambóo ñajuunʼ ndrígóo Jesús náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ, Jesús niʼtáriyaʼ ndiéjunʼ gárígá náa xúgíʼ numbaaʼ, rí mambáñún xa̱bi̱i̱ mbuyáá dí ikhaa xtáa má raʼtáñajunʼ mekhuíí. Mbá xkri̱da, niʼthí dí marigá guerra, ewiʼ ga̱jma̱a̱ gaʼxma. Ma̱ngaa niʼthí dí marigá nandii “asndu náá”, xó má nandii ndrígóo COVID-19. Xúgíʼ dí xtáa rarígá, nindxu̱u̱ dí Biblia naxná mbiʼyuu tsinaʼ dí nakujmaa dí xtáa raʼtáñajunʼ Cristo (Mat. 24:3, 7; Luc. 21:7, 10, 11). Ga̱jma̱a̱, itháan dí 60 tsiguʼ nda̱wa̱á dí nikháñuu ga̱jma̱a̱ ni̱jkha̱a̱ mekhuíí, Jesús niʼthúu̱n apóstol Juan rí xúgíʼ rúʼko̱ marigá (atraxnuu Apocalipsis 6:2-8). Xúgíʼ rúʼko̱ nirígá asndu má nákha Jesús nigi̱ʼdu̱u̱ niʼtáñajunʼ mekhuíí nákha tsiguʼ 1914.

7. Ndíjkha nirígá itháan dí raʼkhí náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ índo̱ Jesús niʼtáñajuunʼ rá.

7 Ndíjkha nirígá itháan dí raʼkhí náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ índo̱ Jesús niʼtáñajuunʼ rá. Apocalipsis 6:2 naʼthúlú mbá dí gíʼdoo numuu. Timbá ñajunʼ dí nigiʼdoo Jesús xóo Rey, ninindxu̱u̱ dí maxmínaʼ. Tsíin gaxmínaʼ gajmíi̱n xá. Gixa̱a̱ gajmíi̱n xa̱bu̱ wéñiiʼ. Xó má eʼthí náa capítulo 12 ndrígóo Apocalipsis, Gixa̱a̱ táʼngo̱o̱, ikha jngóo ikhaa gajmíi̱n xa̱bu̱ wéñiiʼ ndrígóo nixkriguíin náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ. Numuu dí rúʼko̱ niʼni makiʼnáa wéñuʼ, nigi̱ʼdu̱u̱ niríyaaʼ sngañuuʼ gajmíi̱n xa̱bu̱ numbaaʼ. Ikha jngó náa Biblia naʼthí: “¡Gínáaʼla ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ lamáa!” (Apoc. 12:7-12).

Gajkhun má rí tsénigulúʼ índo̱ nuʼdxawíín dí narígá dí ra̱májánʼ, mú índo̱ nduʼyáá dí nambánuu kiʼtáriyaʼ dí naʼthí náa Biblia naʼni mbuʼyáá dí Reino ndrígóo Dios xtáa má raʼtáñajunʼ. (Atayáá kutriga̱ 8).

8. Xú káʼnii embáyuluʼ mbuʼyáá dí nambánuu kiʼtáriyaʼ dí niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Reino rá.

8 Xú káʼnii embáyulú kiʼtáriyaʼ rígi̱ rá. Dí xóo narígá náa numbaaʼ ga̱jma̱a̱ rí xóo kaʼniún xa̱bu̱ nambáyulúʼ mbuʼyáá dí Jesús nindxu̱u̱ má Rey. Ikha jngóo na̱nguá má eʼniulú tsiánguá índo̱ nduʼyáá dí xa̱bu̱ nakasngáñún wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ dí naxmiéjúnʼ kuyamijná i̱ndó ikhiin. Gíʼmaa marmáʼáan a̱jkiu̱lú, rí xóo nuni kúwá runimbaníí mbá kiʼtáriyaʼ dí naʼthí náa Biblia. ¡Nakujmaa kaʼwu dí Reino ndrígóo Dios xtáa má raʼtáñajunʼ! (Sal. 37:1). Ma̱ngaa, nuguaʼthi̱i̱n dí numbaaʼ maʼga̱ raʼni itháan xkawiʼ numuu dí Armagedón na̱ʼkha̱ rajngiyuu (Mar. 13:8; 2 Tim. 3:13). Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí nandoo kaʼyulú wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ nambáyulúʼ mbuʼyáá ndíjkha dí kuwáánʼ náa mbiʼi mingíjyúuʼ wéñuuʼ. Lá ragájkhun dí rígá mbaʼa numuu dí muxnáa núma̱aʼ Anu̱lú ráʼ.

RÍ MUGÍʼNIIN XA̱BU̱ SIA̱Nʼ NDRÍGÓO REINO

9. Xú káʼnii nindxu̱u̱ iwáá potencia eʼthí náa Daniel 2:28, 31-35 ga̱jma̱a̱ náá mbiʼi nigiʼdu̱u̱ nirígá rá.

9 (Atraxnuu Daniel 2:28, d 31-35). e Rí mbiʼi xúgi̱ kuwáánʼ ruʼyáá dí nambánuu kiʼtáriyaʼ rúʼko̱. Nabucodonosor ndiʼyoo náa mbá xnuʼndaa ndiéjunʼ gárígá “náa iwáá mbiʼi”, nda̱wa̱á dí Jesús nigíʼdu̱u̱ niʼtáñajunʼ. Mbáa xa̱bu̱ sia̱nʼ bi̱ xtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ gi̱jyooʼ mani̱ndxu̱u̱ iwáá potencia mundial bi̱ na̱ʼkha̱ raʼthí náa Biblia. Potencia bugi̱ xtáa má, bi̱ naʼni mbríguii xóo “rajkúu dí ajua̱nʼ ga̱jma̱a̱ dí ku̱ba̱ʼ”. Nixtáa nákha nigi̱ʼdu̱u̱ Timbá Guerra dí nirígá náa xúgíʼ Numbaaʼ, índo̱ Reino Unido ga̱jma̱a̱ Estados Unidos nimbájxu̱u̱n. Xándú bi̱ nigundajmaa Nabucodonosor rígá a̱jma̱ dí naʼthúlú ga̱jma̱a̱ numuu potencia mundial, rí naʼni mixtiʼkuii ki xóo eʼwíinʼ bi̱ nikúwá wapháá.

10. a) Ndiéjunʼ niʼtáriyaʼ Daniel dí nambánii ga̱jma̱a̱ potencia mundial ndrígóo Reino Unido ga̱jma̱a̱ Estados Unidos rá. b) Ndiéjunʼ dí gíʼmaa muñeumíjna̱ rá. (Atayáá kúgumaʼá “ ¡Tsumáá gatani̱!”.)

10 Guʼyáá mbá dí naʼni mixtiʼkuii dí naʼtáñajunʼ Reino Unido ga̱jma̱a̱ Estados Unidos. Náa i̱ʼwáʼ potencia mundial dí nikujmaa náa visión, bugi̱ na̱nguá ki̱ʼni̱i̱ ga̱jma̱a̱ mbóó ajua̱nʼ xóo oro o plata, ikhaa ki̱ʼni̱i̱ ga̱jma̱a̱ ajua̱nʼ ma̱ngaa ku̱ba̱ʼ. Ku̱ba̱ʼ nandoo gáʼthúu̱n “e̱jñún xa̱bu̱ numbaaʼ”, xóo muʼthá, xa̱bu̱ bi̱ na̱nguá kuáʼdáá ñajunʼ mba̱ʼu̱ (Dan. 2:43, nota). Xúgiáánʼ nandoo nduʼyáá dí potencia mundial bugi̱ naʼniuu gakhii maʼni xó má egíminaʼ maʼni ga̱jma̱a̱ numuu xóo eni xa̱bu̱ xuajen índo̱ nuni̱i̱ votar, índo̱ nagún campaña munda̱ʼa̱ dí nandún, índo̱ xa̱bu̱ nagún plantun o rí nuni xa̱bu̱ bi̱ kaxtaʼwíin muni ñajunʼ náa política.

11. Ndiéjunʼ esngájma dí gajkhun kuwáánʼ náa iwáá mbiʼi rá.

11 Raga̱jma̱ dí nandoo nduʼyáá dí potencia bugi̱ nindxu̱u̱ rajkhúu estatua. Reino Unido ga̱jma̱a̱ Estados Unidos nindxu̱u̱ iwáá kayuuʼ potencia bi̱ niʼtáriyaʼ náa Biblia. Rúʼko̱ eyoo gáʼthí dí xáxtáa imba̱a̱ potencia nda̱wa̱á dí ikhaa. Xó má ikhaa gajmíi̱n eʼwíinʼ xa̱bu̱ ñajunʼ mambíin mbá kayuuʼ índo̱ Xa̱bu̱ ñajunʼ ndrígóo Dios gáʼni gámbíin náa Armagedón (Apoc. 16:13, 14, 16; 19:19, 20). f

12. Ndiéjunʼ i̱ʼwáʼ rí naʼthí náa niʼtáriyaʼ Daniel ga̱jma̱a̱ xú kaʼnii eʼni rí maʼni̱i̱ a̱jkiulú rá.

12 Xú káʼnii embáyulú kiʼtáriyaʼ rígi̱ rá. Rí niʼtáriyaʼ Daniel nasngájma i̱ʼwáʼ dí kuwáánʼ náa iwáá mbiʼi. Ikhaa niʼtáriyaʼ nákha itháan dí 2,500 tsiguʼ dí nda̱wa̱á dí gaguma gámbáa Babilonia, bi̱ i̱mbá gijkui̱i̱n potencia mundial muni gínáa xuajñuu Dios. Ma̱ngaa niʼthí dí Reino Unido ga̱jma̱a̱ Estados Unidos manindxu̱u̱ iwáá potencia. Rígi̱ naʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ naʼni dí marígá dí muguaʼthi̱i̱n, numuu rí nduʼyáá dí xájyúuʼ má Reino ndrígóo Dios maʼni mbáti̱gi̱i̱n mbá kayuuʼ xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ kúwá náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ mu maʼtáñajunʼ ikhaa (Dan. 2:44).

13. Tsíin ni̱ndxu̱ún “rey bi̱ maʼni migiñiinʼ” ga̱jma̱a̱ mbá “gu̱wa̱ʼ chi̱ji̱ʼ” bi̱ na̱ʼkha̱ raʼthí náa Apocalipsis 17:9-12, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii nimbánuu kiʼtáriyaʼ rígi̱ rá.

13 (Atraxnuu Apocalipsis 17:9-12). Índo̱ nirigá Timbá Guerra náa xúgíʼ Numbaaʼ ra̱ʼkhá tháán mbaʼin xa̱bu̱ nikháñuu, rúʼko̱ niʼni dí mambanúu i̱mba̱ kiʼtáriyaʼ dí naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu iwáá mbiʼi. Numuu rí bi̱ ninindxu̱ún xa̱bu̱ ede̱ náa numbaaʼ nindúún marigá dí tsímáá náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ikha jngóo, nákha tsiguʼ 1920 nini marigá Sociedad de Naciones, mú octubre tsiguʼ 1945 niriʼkuri̱ya̱a̱ ga̱jma̱a̱ Naciones Unidas. Náa Biblia naʼthí dí organización rúʼko̱ nindxu̱u̱ “rey bi̱ maʼni migiñiin”. Mú, na̱nguá nindxu̱u̱ mbá potencia mundial. I̱ndó á mu xa̱bu̱ ñajunʼ numbayíí, ikhaa magiʼdoo tsiakii ga̱jma̱a̱ maʼngo̱o̱ maʼni dí nagíminaʼ. Náa Biblia naxná mbiʼñún xa̱bu̱ ñajunʼ bugi̱ xóo “gu̱wi̱i̱nʼ reyes”.

14, 15. a) Ndiéjunʼ eʼthí náa Apocalipsis 17:3-5 ga̱jma̱a̱ numuu “Babilonia rí Mba̱a̱” rá. b) Lá muyambáá má xúʼko̱ náa religión dí mindu̱wa̱ʼ mbaʼin xa̱bu̱ ráʼ.

14 (Atraxnuu Apocalipsis 17:3-5). Jeobá nixnúu apóstol Juan mbaʼyoo mbá visión náa ndiʼyoo mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ nagujuami̱na̱ʼ bi̱ mbiʼyuu “Babilonia rí Mba̱a̱”. A̱ʼgu̱ bugi̱ nandoo gáʼthúu̱n xúgíʼ religión dí rígá náa numbaaʼ. Ndiéjunʼ eʼthúlú náa visión rígi̱ rá. Mbayuuʼ tsiguʼ náa phú kayá edxu̱u̱ xúgíʼ religión dí mindu̱wa̱ʼ kúwá ruñajunʼ mbóó gajmiún xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ kúwá náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ nunitsajkurámiin. Mú, xájyúuʼ má, Jeobá magíwánʼ náa a̱jkiu̱ún xa̱bu̱ ñajunʼ dí “munimbaníí dí ikhaa nandxa̱ʼwámina’”. Ndiéjunʼ gárígá rá. Dí mbá “gu̱wi̱i̱nʼ reyes”, xóo muʼthá, xa̱bu̱ ñajunʼ, munigíníi ga̱jma̱a̱ munigámbáa xúgíʼ náa kayá edxu̱u̱ religión dí mindu̱wa̱ʼ (Apoc. 17:1, 2, 16, 17).

15 Xú káʼnii eʼyáá dí na̱jkha̱ rajngiyuu mambáa Babilonia rí Mba̱a̱ rá. Mbá dí ma̱ndoo mambáyulú muriʼña̱a̱ graxe̱ rúʼko̱ nindxu̱u̱ dí marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí mañu dí mbiʼyuu Éufrates niñewu̱u̱n Babilonia dí nirígá nákha wajyúuʼ. Apocalipsis naʼthí dí mbaʼin wéñuuʼ bi̱ numbayíí Babilonia rí Mba̱a̱ nindxu̱u̱ xóo “iyaʼ” bi̱ nañewu̱u̱n (Apoc. 17:15). Mú, ma̱ngaa naʼthí dí iyaʼ rúʼko̱ mujndo̱o̱ʼ, rúʼko̱ nasngájma dí mbaʼin xa̱bu̱ muniñaaʼ ruyambáá náa xúgíʼ religión dí rígá náa xúgíʼ numbaaʼ (Apoc. 16:12). Rí kiʼtáriyaʼ rígi̱ xtáa má rambánuu, numuu rí mbaʼin xa̱bu̱ nuniña̱a̱ʼ religión dí ragájkhun ga̱jma̱a̱ nduyáʼ i̱ʼwáʼ náa ma̱ndoo mixtambáñuun ga̱jma̱a̱ xkujndu ndrígu̱ún.

16. Xú káʼnii embáyuluʼ dí makru̱ʼu̱lú kiʼtáriyaʼ náa naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu xóo nirígá Naciones Unidas ga̱jma̱a̱ rí mambáa Babilonia rí Mba̱a̱ rá.

16 Xú káʼnii embáyuluʼ kiʼtáriyaʼ rígi̱ rá. Rí xóo nirígá Naciones Unidas ga̱jma̱a̱ rí xóo na̱jkha̱ randátiga̱a̱ tsiakii ndrígóo religión rí mindu̱wa̱ʼ nasngájma dí kuwáánʼ náa iwáá mbiʼi. Gajkhun má dí “iyaʼ” dí nañewu̱u̱n Babilonia rí Mba̱a̱ na̱jkha̱ rujndooʼ, mú, raʼkháa rúʼko̱ gáʼni gámbóo náa kayá edxu̱u̱ xúgíʼ religión dí mindu̱wa̱ʼ. Xó má ndiʼyáá, Jeobá magíwánʼ náa a̱jkiu̱ún bi̱ mbá “gu̱wi̱i̱nʼ reyes”, xóo muʼthá, xa̱bu̱ ñajuunʼ bi̱ numbayíí Naciones Unidas, “muni rí nindxa̱ʼwáminaʼ ikhaa”. Xa̱bu̱ ñajuunʼ buʼko̱ muni gámbáa mbá nacha̱ religión dí mindu̱wa̱ʼ, ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ gaʼni dí xúgíinʼ xa̱bu̱ numbaaʼ maguanún tsiánguá (Apoc. 18:8-10). g Rí maguma gámbáa Babilonia rí Mba̱a̱ maʼni rí mamiñún wéñuuʼ xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ mbáa muni rí marigá tikhu xkujndu. Mú, bi̱ nuʼni ñajuunʼ Jeobá marigá a̱jma̱ numuu rí maʼdxuu a̱jkiu̱lú. Timbá, rí xa̱bu̱ sia̱nʼ ndrígóo Jeobá bugi̱ maguma gámbíin mbá kayuuʼ. Dí raga̱jma̱, dí na̱ʼkha̱ rajngiyuu mbiʼi dí maguma káwáanʼ náa numbaaʼ xkawiʼ rígi̱ (Luc. 21:28).

MARIGÁ ITHÁAN DÍ MÁJÁNʼ NDA̱WA̱Á

17, 18. a) Ndiéjunʼ gíʼmaa muʼni mu maʼni itháan gújkhúʼ fe ndrígúlú rá. b) Ndiéjunʼ guʼyáá náa i̱mba̱ artículo rá.

17 Daniel niʼtáriyaʼ: “Ku̱ma̱ rí gajkhun mbajo̱o̱ wéñuuʼ”. Xúʼko̱ má xtáa rarígá. Rí xúgi̱ nakru̱ʼu̱lú májánʼ rí kiʼtáriyaʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbiʼi dí kuwáánʼ (Dan. 12:4, 9, 10). Rí naʼthí mbájmbu náa kiʼtáriyaʼ rígi̱, naʼni dí mbuʼyamajkuíí Jeobá ga̱jma̱a̱ dí naʼthí náa Ajngá rawuunʼ (Is. 46:10; 55:11). Ikha jngó, guʼni má xúʼko̱ gújkhúʼ fe ndrígúlú. Xóo gándoo muʼni rá. Rí muʼnigajmaa itháan Biblia ga̱jma̱a̱ mumbáñuun eʼwíinʼ mambáxu̱u̱n gajmiún Jeobá. Dios ndrígúlú gáñewu̱u̱n xúgíinʼ bi̱ numbáyumijná kájxi̱ náa ikhaa ga̱jma̱a̱ maʼni makuwá “tsímáá má xúʼko̱” (Is. 26:3).

18 Náa i̱mba̱ artículo mbuʼyáá tikhu kiʼtáriyaʼ dí naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu congregación cristiana náa iwáá mbiʼi. Mbuʼyáá dí nambánii májánʼ wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ kiʼtáriyaʼ náa naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu iwáá mbiʼi. Mbuʼyáá i̱ʼwáʼ náa nakujmaa dí Jesús bi̱ nindxu̱u̱ Rey ndrígúlú, naxná ikhúún xa̱bi̱i̱.

AJMÚÚ 61 ¡Xámiñalaʼ xa̱bi̱i̱ Jeobá!

a Kuwáánʼ mbá mbiʼi dí na̱nguá mbríguii ga̱jma̱a̱ nimbá mbiʼi dí nijngoo. Xó má nijuiʼtáriyaʼ náa Biblia, Reino ndrígóo Dios xtáa má raʼtáñajunʼ. Náa artículo rígi̱, mbuʼyáá tikhu dí nijuiʼtáriyaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Reino dí mambáyulú maguaʼdáá itháan fe náa Jeobá, rí xámiñulu ga̱jma̱a̱ dí makumulúʼ kuʼyáá ikhaa asndu má mbiʼi xúgi̱ ga̱jma̱a̱ mbiʼi dí gáʼkha̱ nda̱wa̱á.

b Daniel 4:10-17: “Visión dí ndi̱yo̱o̱ náa nigúndaa índo̱ kaʼmúúʼ náa xia̱woʼ, ndi̱yo̱o̱ mbá ixi̱ mitsídánʼ wéñuuʼ dí juáʼan náa tapo̱o̱ ku̱ba̱ʼ. Ixi̱ nigaja̱a̱ ga̱jma̱a̱ niʼni gújkhúʼ, asndu náa mekhu nijkha túmuu inuu ixi̱. Nakujmaa ixi̱ rúʼko̱ náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ. Ñawúunʼ ixi̱ rúʼko̱ mitsaanʼ wéñuuʼ, rígá wéñuuʼ xndúu ga̱jma̱a̱ ikhí rígá ganitsu dí maʼngo̱o̱ muphu xúgíinʼ. Xujkhú xáná nagún náa xkamijxoo, ñu̱ʼu̱ bi̱ nagún rijma̱a̱ kúwá náa ñawúunʼ. Xúgíinʼ bi̱ nduya na̱ʼphu̱ dí rígá ikhí. Índo̱ xtáá rágundaa náa xia̱woʼ, ndi̱yo̱o̱ mbáa ángel bi̱ nayejngoo, bi̱ nagajtaa mekhuíí. Ikhaa niʼthí ga̱jma̱a̱ aʼwá gakhi̱i̱: “¡Gurujtu ixi̱, ga̱jma̱a̱ gurujturígú ñawúunʼ, gudatigúu inúu, gudaʼ kaníí xndúu! Gagajnún xujkhúʼ náa agoo ixi̱, ga̱jma̱a̱ ñu̱ʼu̱ náa ñawúunʼ. Mú, guniʼñáánʼ xminduuʼ ga̱jma̱a̱ ajmu̱u̱ náa ku̱ba̱ʼ, gugíwánʼ ajua̱nʼ ga̱jma̱a̱ cobre, guniʼñááʼ náa majñu̱u̱ʼ xaná. Gamajaan ga̱jma̱a̱ ya̱jma̱ʼ dí nagajtaa mekhuíí, garigá náa kúwi̱i̱n xujkhú ga̱jma̱a̱ náa majñu̱u̱ʼ iná dí rígá náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ. Ní xágiʼdoo a̱jkiu̱u̱n xóo mbáa xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ gagiʼdoo a̱jkiu̱u̱n xóo mbáa xujkhúʼ, ga̱jma̱a̱ manújngoo mbá juwan tiempo náa ikhaa. Rígi̱ dí nuthi bi̱ nuyejngoo, rúʼko̱ dí nithi marigá iwáá kayuuʼ bi̱ ni̱ndxu̱ún kaʼwiin, mu xúgíinʼ bi̱ kúwá, mbuyáá dí bi̱ xtáa itháan mitsídánʼ nindxu̱u̱ bi̱ Naʼtáñajunʼ náa kúwá rutañajunʼ xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ rí Ikhaa naxnúu maʼtáñajunʼ bi̱ ikhaa nandoo ma̱ngaa naxnúu maʼtáñajunʼ xa̱bu̱ wabaaʼ”.

c Atayáá libro dí mbiʼyuu ¡Araxtaa gagi kámuu mbiʼi!, kíxnuu 32, náa punto 4. Ayuʼ ma̱ngaa náa jw.org ga̱jma̱a̱ atayáá video dí mbiʼyuu Reino ndrígóo Dios nigi̱ʼdu̱u̱ niʼtáñajunʼ nákha tsiguʼ 1914.

d Daniel 2:28: “Mú xtáa mbáa Dios mekhuíí bi̱ nasngájma dí rígá ngu̱ʼwa̱, ikhaa niʼthúu̱n rey Nabucodonosor ndiéjunʼ dí gárígá náa iwáá mbiʼi. Rígi̱ nindxu̱u̱ rí nitagundaaʼ ga̱jma̱a̱ rí niwasngájmaaʼ índo̱ xtaa ranu náa xiawaaʼ”.

e Daniel 2:31-35: “Ikháánʼ, oh rey, nitayáá, mbáa xándú mba̱a̱ wéñuʼ. Xándú buʼko̱, bi̱ nindxu̱u̱ mba̱a̱ ga̱jma̱a̱ nda̱a̱ xóo muʼthá rí xóo kaʼnii, niwi̱ji̱ náa inaʼ ikháánʼ, ga̱jma̱a̱ inuu nindxu̱u̱ gamíi. Xándú buʼko̱ edxu̱u̱ nindxu̱u̱ oro, tso̱xto̱o̱ ga̱jma̱a̱ ñawúunʼ nindxu̱u̱ plata, awúu̱n ga̱jma̱a̱ xtiyuu nindxu̱u̱ cobre. ragómiu̱u̱ nindxu̱u̱ hierro, rajkúu chádoo kandawoʼ hierro ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ. Nitiexi má xúʼko̱ asndu índo̱ mbá itsí ni̱ʼkha̱, raʼkháa ñawúunʼ mbáa xa̱bu̱ nidaʼ, ga̱jma̱a̱ nixnúu náa rajkúu chádoo rí kandawoʼ hierro ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ, ikhú nimigu̱u̱. Mbiʼi rúʼko̱ hierro, ku̱ba̱ʼ, cobre, plata ga̱jma̱a̱ oro, mbá xúgíʼ nijmigu̱u̱, ga̱jma̱a̱ ninindxu̱u̱ xóo yujndaʼ dí ruʼphu, ga̱jma̱a̱ giñánʼ ni̱jkha̱ kagu̱u̱, ga̱jma̱a̱ na̱nguá niguanúu nditháan. Mú itsí rí nixnúu xándú, ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ xóo mbá kúbá rí mba̱a̱ wéñuʼ rí narugoo xúgíʼ ku̱ba̱ʼ”.

f Mataxkamaa itháan dí niʼtáriyaʼ Daniel ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ náa Bi̱ Nayejngoo dí nigájnuu 15 ñajunʼ gu̱nʼ junio tsiguʼ 2012, náa ináa 14 asndu 19.

g Mataxkamaa itháan náa naʼthí ndiéjunʼ inu marigá nda̱wa̱á, náa capítulo 21 ndrígóo libro El Reino de Dios ya está gobernando.