Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MU’NIGAJMAA 21

AJMÚÚ 107 Dios naʼsngúlúʼ rí maʼndulú kuʼyamijná

Xú káʼnii gándoo gátaxkamaa bi̱ matanujúnʼ o matatsiʼgúnʼ ga̱jma̱a̱ʼ rá.

Xú káʼnii gándoo gátaxkamaa bi̱ matanujúnʼ o matatsiʼgúnʼ ga̱jma̱a̱ʼ rá.

“Tsáá gájmaa gáxkamaa mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ májáanʼ rá. Bi̱ itháan gíʼdoo numuu ki xóo corales” (PROV. 31:10).

EDXU̱U̱

Mbuʼyáá ikha rí na̱ʼkha̱ náa Biblia dí mambáyáaʼ mu mataxkamaa májánʼ bi̱ mbi̱ya̱a̱ ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gúni̱ eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú mu ma̱ndoo mumbañún bi̱ nandún mudamijná.

1, 2. a) Á mu mbáa cristiano nandoo manigúnʼ o manújunʼ, ndiéjunʼ gíʼmaa mbaʼyoo wapháá xá. b) Ndiéjunʼ eyulú gúʼthá índo̱ nuʼthá ga̱jma̱a̱ numún novios rá. (Atayáá “Ku̱ma̱ rí gíʼdoo numuu”.)

 LÁ NANDAAʼ matanujúnʼ o matatsiʼgúnʼ ráʼ. Maski ajndu tséyóoʼ má matanujúnʼ o matatsiʼgúnʼ mu maraxtaa gagi, mbaʼin a̱ngiu̱lú xa̱bekha ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ bi̱ mixtiʼkhu tsigúúnʼ, nandún munuju̱nʼ ga̱jma̱a̱ munigu̱nʼ. Mú ginii ndaʼyóoʼ maraxtaa xawii, xóo maraʼdaa rí ndayóoʼ, rí matambajxáaʼ májánʼ ga̱jma̱a̱ʼ Dios ma̱ngaa rí maraxtaa májánʼ (1 Cor. 7:36). a Numuu dí rúʼko̱ gáʼni rí maraxtaa gagi ga̱jma̱a̱ʼ bi̱ ndiyáa.

2 Gajkhun rí mingíjyúuʼ mataxkamaa mbáa májáanʼ xa̱bu̱ o a̱ʼgu̱ bi̱ mbi̱ya̱a̱ (Prov. 31:10). Índo̱ gátaxkamaa bi̱ maʼndaaʼ matatsiʼniiʼ itháán májánʼ, mbáa maʼniaʼ gakhi̱i̱ matagíʼdi̱i̱ majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ. b Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá ndiéjunʼ gándoo gáʼni mbáa bi̱ xóó mbáwíí mu maxkamaa mbáa májáanʼ xa̱bu̱ bi̱ majngruigo̱o̱ ga̱jma̱a̱. Ma̱ngaa muʼthá ndiéjunʼ gándoo gúni̱ bi̱ kúwá náa congregación mu mumbañún bi̱ nandún mudamijná.

ATAYÁÁ MÁJÁNʼ TSÁA MA̱NDOO MBI̱YA̱A̱

3. Ndiéjunʼ gíʼmaa mandxaʼwáminaʼ mbáa cristiano bi̱ mbáwíí nákha xóó tséyáaʼ bi̱ mbayáa rá.

3 Nákhá xóó tséngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ mbáa, gíʼdoo numuu ma̱ta̱ya̱a̱ májánʼ xú káʼnii endaaʼ mani̱ndxu̱u̱ bi̱ mbi̱ya̱a̱. Á mu tsétayáá ma̱ndoo majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ bi̱ tsémbríguiin ga̱jma̱a̱ʼ, o xáta̱ya̱a̱ bi̱ phú májánʼ mbi̱ya̱a̱, gajkhun rí gíʼmaa mani̱ndxu̱u̱ mbáa bi̱ nijngúun má iyááʼ (1 Cor. 7:39). Mú raʼkháa rúʼko̱ eyoo gáʼthúu̱n rí asndu tsáá bi̱ nijngúun má iyááʼ ma̱ndoo mbi̱ya̱a̱. Májánʼ gánindxu̱u̱ á mu natrajximínáʼ: “Xú káʼnii gíʼmaa mani̱ndxu̱u̱ xa̱bu̱ bi̱ nandoʼ mba̱ya̱a̱ rá. Lá májánʼ xóo endxa̱ʼwáminaʼ ráʼ.”

4. Ndiéjunʼ ma̱ngaa ethi bi̱ ndajkuíín índo̱ nutajkháan rá.

4 Á mu nandaaʼ matanujúnʼ o matatsiʼgúnʼ, mbáa niratákáñii má Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ (Filip. 4:6). Jeobá na̱nguá ekudaminaʼ maxniúu bi̱ mbayáa mámbáa. Mú ikhaa naxmiéjuunʼ xóo eku̱ma̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ rí ndayáaʼ, ma̱ndoo mambáyaaʼ mu mataxkamaa bi̱ mbi̱ya̱a̱. Ikha jngóo xátatsiʼñááʼ raratakháñii ga̱jma̱a̱ numuu xóo ku̱ma̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ rí nandaaʼ (Sal. 62:8). Atanda̱ʼa̱ ku̱ma̱ ga̱jma̱a̱ rí maʼngo̱o̱ a̱jkia̱a̱nʼ (Sant. 1:5). Mbáa ndxájulú bi̱ kaʼníí mbáwíí bi̱ xtáa náa Estados Unidos mbiʼyuu John c naʼthí ndiéjunʼ endo̱ʼo̱o̱ Jeobá índo̱ naʼtájkháan: “Na̱thu̱u̱n Jeobá cualidad rí ndaʼyáʼ náa mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱. Ga̱jma̱a̱ na̱ndo̱ʼo̱o̱ mambáyúʼ mu mani̱ndxu̱ʼ mbáa májáanʼ xa̱bu̱ nikhi̱i̱”. Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ na̱ʼkha̱ náa Sri Lanka mbiʼyuu Tanya naʼthí: “Na̱ndo̱ʼo̱o̱ Jeobá rí mambáyúʼ mu mani̱ndxu̱ʼ mbáa xa̱bu̱ jmbii, mba̱yo̱o̱ náa rí májánʼ ga̱jma̱a̱ maxtáá gagi nákha xóó tséxkamaa mbáa májáanʼ xa̱bu̱ bi̱ mba̱ya̱a̱”. Á mu nanújngoo mba̱yu̱u̱ʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ xóó tsétaxkamaa nimbáa rá. Maski má xúʼko̱, Jeobá nakudaminaʼ maxnáaʼ xúgíʼ rí gáʼyaaʼ (Sal. 55:22).

5. Ndiéjunʼ gámbáñún bi̱ xóó tsédamijná mu muniʼniiʼ mbáa bi̱ nandoo kaʼyoo Jeobá rá. (1 Corintios 15:58: atayáá xtiʼkhu ma̱ngaa.)

5 Náa Biblia naʼtulúʼ “gaguaʼdáá má xúʼko̱ rí mu̱ni̱ náa ñajuunʼ Tátá” (atraxnuu 1 Corintios 15:58). Á mu natatsimbaaʼ xtágabu rígi̱, maraʼdáá mbiʼi mu maraxtaa gajmiáanʼ a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ raʼkháa i̱ndó matambajxáaʼ májánʼ gajmiáanʼ eʼwíinʼ ma̱ngaa ma̱ndoo matatsiʼnúunʼ mbaʼin bi̱ ndajkuíin bi̱ mangiin kúwá runi̱ ñajuunʼ Jeobá. Numuu rí natani̱ mbá tsiaki̱i̱ mu maʼdxu̱u̱ a̱jkiu̱u̱n Jeobá, maraxtaa gagi wéñuuʼ.

Á mu natagíʼ natani̱ má xúʼko̱ ñajuunʼ Jeobá, mbáa matatsiʼnuʼ tikhuun a̱ngiu̱lú bi̱ mangiin nandún munigu̱nʼ o munuju̱nʼ. (Atayáá kutriga̱ 5).


6. Ndiéjunʼ gíʼmaa mbuyáá bi̱ xóó tsédamijná á mu nduyáaʼ bi̱ majngruigu̱u̱n gajmiún xá.

6 Xátatsiʼñááʼ rí mataʼyáaʼ bi̱ mbi̱ya̱a̱ magiʼdoo itháán numuu náa vida ndrígáaʼ (Filip. 1:10). Rí phú naʼni maxtáa gagi mbáa cristiano nindxu̱u̱ rí mambajxúu ga̱jma̱a̱ Jeobá raʼkháa dí maxtáa mbáwíí, dí manigúnʼ o manújunʼ (Mat. 5:3). Ma̱ngaa, índo̱ kaʼníí mbáwíín, maraʼdáá itháán mbiʼi mu matani̱ itháán ñajuunʼ Jeobá (1 Cor. 7:​32, 33). Ikha jngóo, ga̱jmaaʼ májánʼ mbiʼi ndrígáaʼ nákhá xóó mbáwíín. Jessica bi̱ na̱ʼkha̱ náa Estados Unidos bi̱ ninújuunʼ índo̱ gíʼdoo 40 má tsiguuʼ, naʼthí: “Maski má nindoʼ manujúnʼ, dí phú nimbáyuʼ mu maxtáá gagi nindxu̱u̱ rí mataráʼa má xúʼko̱”.

ATAYÁÁ MÁJÁNʼ XÓO NINDXU̱U̱

7. Ndíjkha rí gíʼdoo numuu ma̱ta̱ya̱a̱ xóo xa̱bu̱ nindxu̱u̱ nákhá xóó tsératháán xóo ku̱ma̱a̱ʼ xá. (Proverbios 13:16.)

7 Á mu naku̱ma̱a̱ʼ rí nitaxkamaa mbáa bi̱ ma̱ndoo mbi̱ya̱a̱ rá. Lá mbá nacha̱ gíʼmaa midxu̱ʼ gáratha̱a̱n dí nandaaʼ xtayáá xáʼ. Náa Biblia naʼsngáa rí xa̱bu̱ bi̱ gíi̱ʼ a̱jkiu̱u̱n ginii nagiʼdoo ku̱ma̱ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á naʼni (atraxnuu Proverbios 13:16). d Ikha jngóo rí itháán májánʼ matani̱ nindxu̱u̱ rí ma̱ta̱ya̱a̱ nguʼwáá xóo nindxu̱u̱ nákha xóó tsératháán xóo ku̱ma̱a̱ʼ. Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Albert naʼthí: “Ma̱ndoo mandátiga̱a̱ mbá nacha̱ xóo naku̱ma̱a̱ʼ. Ikha jngóo itháán májánʼ rí majmaaʼ mbiʼi ndrígáaʼ mu ma̱ta̱ya̱a̱ xú káʼnii nindxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ rí xáratha̱a̱n mbá nacha̱ rí nandaaʼ majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ”. Ma̱ngaa á mu natayáá tsu̱ma̱á xú káʼnii nindxu̱u̱ ikhaa, mbáa mi̱dxu̱ʼnú ma̱ta̱ya̱a̱ dí raʼkháa ikhaa bi̱ nandiaaʼ ikháán.

8. Xú káʼnii gándoo bi̱ mbáwíí mayejxu̱u̱ xóo xa̱bu̱ nindxu̱u̱ bi̱ nandoo maniniiʼ rá. (Atayáá xtiʼkhu ma̱ngaa.)

8 Mbáa ikháán natrajximínáʼ: Xú káʼnii gáni̱ mu mba̱yo̱o̱ gu̱ʼwa̱á xú káʼnii nindxu̱u̱ xá. Mbáa xkri̱da, náa guʼwá nagimbáánʼ o náa narígá convivio mbáa ma̱ta̱ya̱a̱ xú káʼnii nindxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xú káʼnii eʼni ma̱ngaa xú káʼnii embájxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ Dios. Tsíín embájxu̱u̱ gajmíi̱n xá. Ndiéjunʼ ga̱jma̱a̱ numuu eʼthí xá. (Luc. 6:45.) Lá meta ndrígóo nambríguíi ga̱jma̱a̱ meta rí ikháán xtaʼdáá ráʼ. Mbáa ma̱ndoo maratamíjná gajmiáanʼ ancianos bi̱ kúwíin náa congregación ndrígóo o eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú wanii bi̱ nuniʼníiʼ májánʼ mu ma̱ta̱ya̱a̱ xóo phú nindxu̱u̱ (Prov. 20:18). Ma̱ndoo matrajxu̱u̱n xú káʼnii xa̱bu̱ nindxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ cualidad gíʼdoo (Rut 2:11). Ga̱jma̱a̱ índo̱ gátaya̱a̱ xátani̱ maʼni mati̱yu̱u̱ʼ. Atayamajkuíí xóo ku̱mu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xáraxtaa mijngii wéñuuʼ náa ikhaa.

Nákha xóó tsératháán mbáa xóo ku̱ma̱a̱ʼ, atríya̱ʼ mbiʼi mu ma̱ta̱ya̱a̱ xóo nindxu̱u̱. (Atayáá kutriga̱ 7 ga̱jma̱a̱ 8).


9. Nákha xóó tsératháán xóo ku̱ma̱a̱ʼ mbáa, ndiéjunʼ gíʼmaa ma̱ta̱ya̱a̱ rá.

9 Nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ gíʼmaa mbajyáaʼ mu ma̱ta̱ya̱a̱ xú káʼnii nindxu̱u̱ índo̱ maratha̱a̱n rí nandaaʼ majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ xá. Á mu naratháán mbá nacha̱, mbáa maku̱mu̱u̱ rí tsétatsaʼwáminaʼ májánʼ rí naratá (Prov. 29:20). Á mu ndaʼyoo rí nanigua̱a̱ʼ xtayáá, mú ndajyáaʼ mba̱yu̱u̱ʼ wéñuuʼ mu maratha̱a̱n, mbáa maku̱mu̱u̱ rí tséjmáan gátatsaʼwamínáʼ májánʼ (Ecl. 11:4). Garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ rí maratha̱a̱n rí nanigua̱a̱ʼ xtayáá mbáa, na̱nguá má eyooʼ rí ma̱ta̱ya̱a̱ dí ikhaa mani̱ndxu̱u̱ bi̱ mbi̱ya̱a̱. Mú gíʼmaa ma̱ta̱ya̱a̱ rí gajkhun xtáa xawii matanujúnʼ o matatsiʼgúnʼ ga̱jma̱a̱ rí ikhaa ma̱ndoo mani̱ndxu̱u̱ bi̱ mbi̱ya̱a̱.

10. Ndiéjunʼ gátani̱ á mu natayáá rí mbáa nandoo kaʼyaaʼ mú ikháán na̱nguá rá.

10 Ndiéjunʼ gándoo gátani̱ á mu natayáá rí mbáa nandoo kaʼyaaʼ rá. Á mu ikháán na̱nguá eyaaʼ xtayáá, atani̱ mbaʼyoo kaʼwu dí na̱nguá e̱ndaaʼ xtayáá ga̱jma̱a̱ numuu xóo rí natani̱. Ra̱májánʼ gánindxu̱u̱ rí matasngajmáá rí nandaaʼ xtayáá á mu raʼkháa xúʼko̱ (1 Cor. 10:24; Efes. 4:25).

11. Á mu náa tikhuu xuajin nuni̱ xó má eʼthí náa kutriga̱, ndiéjunʼ gíʼmaa mbuʼyáá rá.

11 Náa tikhuu xuajin nuniña̱a̱nʼ dí xa̱bu̱ wanii muraʼwíí tsáá gáyáa bi̱ xóó mbáwíí ga̱jma̱a̱ náa i̱ʼwáʼ familia ndrígu̱ún nduya̱a̱ʼ tsáá ma̱ndoo mbayáa bi̱ xóó tsénigúnʼ o xóó tsénújúnʼ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á nuri̱ya̱ʼ májánʼ awan mu muniʼnumijná ga̱jma̱a̱ mbuyáá á mu ma̱ndoo majngruigu̱u̱n. Á mu nutulúʼ mu̱ʼni̱ rígi̱, gíʼmaa mbuʼyáá ndiéjunʼ rí nanigu̱u̱nʼ mámbáa dí ikhiin ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ rí ndañúunʼ. Á mu nakumulú rí nixkamaa mbáa bi̱ ma̱ndoo mbayáa bi̱ nambájxu gajmiúlú, ginii gíʼmaa mbuʼyáá xóo xa̱bu̱ nindxu̱u̱, ndiéjunʼ cualidad gíʼdoo ga̱jma̱a̱ xú káʼnii embájxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ Dios. Rí matambajxáaʼ májánʼ ga̱jma̱a̱ʼ Jeobá gíʼdoo itháán numuu ki xóo mbújkha̱a̱, rí mi̱dxu̱ʼ escuela o rí maraʼdáá o na̱nguá. Asndu xkáʼnii má, mú garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí ikhiin kaʼñún muraʼwi̱i̱ á mu mudamijná o na̱nguá (Gál. 6:5).

XÓO GÁTAGÍʼDI̱I̱ MAJNGRUIGA̱A̱ʼ GA̱JMA̱A̱ʼ MBÁA RÁ.

12. Á mu nandaaʼ majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ mbáa, xú káʼnii gándoo gáratha̱a̱n xá.

12 Á mu nandaaʼ majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ mbáa. Xú káʼnii gándoo gáratha̱a̱n xá. e Mbáa ma̱ndoo maratamíjná ga̱jma̱a̱ʼ náa teléfono o náa kúwá mbaʼin xa̱bu̱. Aratháán kaʼwu dí nandaaʼ xtayáá ga̱jma̱a̱ rí nandaaʼ matatsiʼniiʼ itháán májánʼ (1 Cor. 14:9). Á mu naʼtháanʼ rí mandxaʼwáminaʼ, atatsiñááʼ mandxaʼwáminaʼ (Prov. 15:28). Ga̱jma̱a̱ á mu naʼtháanʼ rí na̱nguá, atayamajkuíí xóo ku̱mu̱u̱.

13. Ndiéjunʼ gátani̱ ikháán á mu mbáa naʼtháanʼ rí nandoo kaʼyaaʼ rá. (Colosenses 4:6.)

13 Ndiéjunʼ gátani̱ á mu mbáa naʼtháanʼ rí nandoo kaʼyaaʼ rá. Atayáá rí ndiyóoʼ tsiakii mu maʼtháanʼ xóo eku̱mu̱u̱, ikha jngóo atayamajkuíí (atraxnuu Colosenses 4:6). Á mu ndayáaʼ mbiʼi mu matatsaʼwamínáʼ, aratháán. Mú xájyáaʼ mba̱yu̱u̱ʼ wéñuuʼ (Prov.13:12). Á mu tsíyááʼ majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ ikhaa, aratháán mbájmbu. Mbáa ndxájulú bi̱ na̱ʼkha̱ náa Austria mbiʼyuu Hans naʼthí rí niʼni índo̱ mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ niʼthúu̱n rí nandoo maniniiʼ: “Ni̱thu̱u̱n kaʼwu ga̱jma̱a̱ gamajkhu rí na̱nguá endoʼ ka̱yo̱o̱. Ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ ndiyóoʼ mañewu̱u̱n xóo gániúu”. Á mu nandaaʼ majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ mbáa, aratháán rí ku̱ma̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ aratháán xú káʼnii endaaʼ majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ. Tséʼniuu má á mu mixtiʼkhu xóo kuwáanʼ o mixtiʼkhu xóo e̱ndxa̱ʼwa̱míjna̱.

XÚ KÁʼNII GÁNDOO GÚMBÁÑÚÚN BI̱ NDAJKUÍÍN RÁ.

14. Á mu nandulú mumbáñún bi̱ xóó tsédamijná, ndiéjunʼ gíʼmaa mu̱ʼni̱ rá.

14 Xú káʼnii gándoo gúmbáñúún bi̱ nandún munuju̱nʼ o munigu̱nʼ rá. Ginii kayuuʼ ndayóoʼ muñeʼwa̱a̱n rí nuʼthá (Efes. 4.29). Gurajximíjnalú: “Lá natsijmiin bi̱ nandún munuju̱nʼ o munigu̱nʼ ráʼ. Índo̱ nda̱yo̱o̱ mbáa dxámá ga̱jma̱a̱ mbáa dxáʼgú nutamijná, lá na̱tha̱ rí nandún kuyamijná xáʼ.” (1 Tim. 5:13.) Ga̱jma̱a̱ nditháan xúʼni̱ maku̱mu̱ún rí ndayóoʼ munuju̱nʼ o munigu̱nʼ. Hans, bi̱ niʼthá náa kutriga̱ rí ninújngoo, naʼthí: “Tikhuun a̱ngiu̱lú nuthi: Ndíjkha tsétatsigúnʼ rá. Nánguá nindxa̱a̱ʼ dxámá. Ajngáa rúʼko̱ ma̱ndoo maʼni maku̱mu̱ún bi̱ ndajkuíin rí na̱nguá guáʼdáá numún o dí nutsudiin dí munuju̱nʼ o munigu̱nʼ”. Dí itháán májánʼ mu̱ʼni̱ nindxu̱u̱ rí mbuʼyáʼ dí ma̱ndoo muʼthúún mu mambáñún ( 1 Tes. 5:11).

15. a) Xó má eʼthí Romanos 15:​2, ndiéjunʼ gíʼmaa mbuʼyáá ginii nákha xóó tsémbaʼyíí mbáa maxkamaa bi̱ mbayáa rá. (Atayáá xtiʼkhu ma̱ngaa.) b) Ndiéjunʼ ikha rí na̱ʼkha̱ náa video nanigua̱a̱ʼ rá.

15 Á mu nakumulú dí mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ ga̱jma̱a̱ xa̱biya̱ naʼkuriyo̱o̱ʼ majngruigu̱u̱n rá. Náa Biblia naʼthí rí mbuʼyáá xóo ekumu̱ún eʼwíinʼ (atraxnuu Romanos 15:2). Mbaʼin bi̱ ndajkuíin tsíñún rí eʼwíinʼ muthún tsíín ma̱ndoo majngruigu̱u̱n gajmiún ga̱jma̱a̱ gíʼmaa mbuʼyamajkuíí xóo ekumu̱ún (2 Tes. 3:11). Mú mbáa eʼwíinʼ maʼndún rí mumbañún, mú i̱ndó ma̱ndoo mumbaʼñún á mu nutulú (Prov. 3:27). f Mbáa ndxájulú bi̱ mbáwíí bi̱ na̱ʼkha̱ náa Alemania bi̱ mbiʼyuu Lydia naʼthí: “Ma̱ndoo maratha̱a̱n maʼga̱ ndxájulú xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ ndxájulú a̱ʼgu̱ índo̱ magajnála mbaʼánʼ, i̱ndó natani̱ rí mbuyamijná ga̱jma̱a̱ atatsíñááʼ rí ikhiin muraʼwi̱i̱ rí muni̱”.

Índo̱ narígá convivio, bi̱ ndajkuíin ma̱ndoo mutamijná. (Atayáá kutriga̱ 15).


16. Ndiéjunʼ gíʼmaa marmáʼáan a̱jkiu̱ún bi̱ xóó tsédamijná rá.

16 Tséʼniuu á mu ndajkuánʼ o niʼdamijná má, xúgiáánʼ ma̱ndoo makuwáánʼ gagi (Sal. 128:1). Ikha jngóo á mu nandaaʼ matanujúnʼ o matatsiʼgúnʼ mú xóó tsétaxkamaa bi̱ ma̱ndoo mbi̱ya̱a̱, atani̱ má xúʼko̱ ñajuunʼ Jeobá. Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ na̱ʼkha̱ náa Macao mbiʼyuu Sin Yi naʼthí: “Náa paraíso ma̱ndoo maraxtaa ga̱jma̱a̱ʼ bi̱ ndiyáa mba̱yu̱u̱ʼ wéñuuʼ, ikha jngóo rí maraxtaa mbáwíín xúgi̱ nindxu̱u̱ kaáʼ mbáxngaa. Ikha jngóo gajmaaʼ májánʼ mbiʼi ndrígáaʼ nákha xóó mbáwíín”. Mú, á mu ngrui̱ga̱a̱ʼ má ga̱jma̱a̱ʼ mbáa rá. Náa imbooʼ artículo muʼthá ndiéjunʼ gándoo gátani̱ mu magajnúu májánʼ rí nitraʼwíí matani̱.

AJMÚÚ 137 Jmbiin, guáʼdáá numún, nandulú kuʼñúún

a Mambáyáaʼ wéñuuʼ rí matraxnuu artículo náa jw.org dí kayá edxu̱u̱ “Ser novios. Parte 1:¿Estoy listo para salir con alguien?”.

b KU̱MA̱ RÍ GÍʼDOO NUMUU: Náa artículo rígi̱ ga̱jma̱a̱ náa i̱mba̱, índo̱ nuʼthá ga̱jma̱a̱ numún “novios”, nandulúʼ gúʼthá índo̱ mbáa xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱ naguánú nuniʼnumijná ga̱jma̱a̱ nduyáá á mu kaʼnii mudamijná. Rígi̱ narígá índo̱ xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱ nusngajma rí nandún kuyamijná ga̱jma̱a̱ á mu ma̱ndoo mudamijná o na̱nguá. Náa tikhuu xuajin nuthi xígi̱ matagajnáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ mbáa, majngruiga̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ, matatsiʼniiʼ, muniʼnumijná o mani̱ndxu̱ún novios.

c Nixtiʼkhuu mbiʼñún tikhuun.

d Proverbios 13:16: “Xa̱bu̱ bi̱ gíiʼ a̱jkiu̱u̱n naʼni ga̱jma̱a̱ ku̱ma̱. Mú bi̱ skágunʼ nasngájma rí skágunʼ nindxu̱u̱”.

e Náa tikhuu xuajin, a̱ngiu̱lú xa̱bekha nindxu̱ún bi̱ nuthúún a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱. Mú ma̱ngaa ma̱ndoo má a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ muthúún a̱ngiu̱lú xa̱bekha (Rut 3:​1-13). Mataxkamaa xóó itháan rí naʼthí náa artículo “Los jóvenes preguntan... ¿Cómo le digo lo que siento por él?”, dí nigájnuu náa ¡Despertad! 22 ñajunʼ gu̱nʼ octubre tsiguʼ 2004.

f Atayáá náa jw.org video rí kayá edxu̱u̱ Naʼngu̱u̱n numuu rí guaʼdáá fe: Bi̱ xóó tsédamijná.