Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Guʼyaridáá rí xóo Jeobá nagáwíínʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú

Guʼyaridáá rí xóo Jeobá nagáwíínʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú

“Jeobá, Jeobá, mbáa Dios bi̱ naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n, ga̱jma̱a̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n” (ÉX. 34:6).

AJMÚÚ 57 GA̱JMA̱A̱ 147

1. a) Xú káʼnii nisngájma Jeobá xóo nindxu̱u̱ náa Moisés rá. b) Ndíjkha jngó rí gíʼdoo numuu rí Jeobá masngájmaminaʼ xúʼko̱ kaʼnii rá.

MBÓO mbiʼi, Dios nisngájmuu Moisés xú káʼnii mbiʼyuu ga̱jma̱a̱ xú káʼnii xa̱bu̱ nindxu̱u̱. Ikhaa tasngájma rí nindxu̱u̱ mbáa bi̱ najmañuu wéñuʼ ní má rí gíʼdoo tsiakii, rí timbá rí niʼthí dí ikhaa nindxu̱u̱ bi̱ naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n, ga̱jma̱a̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n (atraxnuu Éxodo 34:5-7). * Ikhaa ndiʼyoo rí Moisés i̱ndó nindoo mbaʼyoo á mu gajkhun mambáyúu, ga̱jma̱a̱ niʼthí rí xú káʼnii xa̱bu̱ nindxu̱u̱ mú masngájma rí ikhaa nandoo mambáñún xa̱bi̱i̱ (Éx. 33:13). Lá ragájkhun rí naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú índo̱ nduʼyáá rí Dios naxmiéjunʼ kaʼyulú rá. Náa artículo rígi̱ maʼthí ga̱jma̱a̱ numuu rí magáwíinʼ a̱jkiu̱lú kuʼyáá mbáa, xóo muʼthá, mbá rí nakumulú índo̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱lúʼ índo̱ nduʼñún rí numíniiʼ eʼwíínʼ ga̱jma̱a̱ nandulúʼ mumbáñún.

2, 3. a) Náa numuu rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱lú rá. b) Náa numuu rí ndayóoʼ muʼthá rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu rí magáwíinʼ a̱jkiu̱lú rá.

2 Xó má eʼyáá, rí Jeobá nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱nʼ. Ikháanʼ nigumáanʼ xó má nindxu̱u̱ ikhaa. Ikha jngó naxmiéjunlú kuʼñúún eʼwíínʼ. Ma̱ngaa tikhun bi̱ na̱nguá niʼniiʼ Dios gajkhun, nusngajmá rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱ún kuñún eʼwíínʼ (Gén. 1:27). Náa Biblia, naʼthí ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ bi̱ nigáwiinʼ a̱jkiu̱ún kuñún eʼwíínʼ. Mbá xkri̱da, garmáʼáan a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ numún a̱jmi̱i̱n gu̱ʼu̱ bi̱ nigiʼdu̱u̱n náa inuu Salomón mu mbuyáá tsáa nindxu̱u̱ ru̱dúu̱ ada̱. Índo̱ rey niʼtáñajunʼ rí murujtii mbá tapha, bi̱ phú nindxu̱u̱ ru̱dúu̱ nixmiéjunʼ wéñuʼ rí asndu niniñuʼ rí imba̱a̱ a̱ʼgu̱ maguanúu ga̱jma̱a̱ ada̱ mú xuxiyáa (1 Rey. 3:23-27). Ma̱ngaa garmáʼáan a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ numuu wáxioo faraón. Índo̱ nixkamaa Moisés náa mañu, ikhú ni̱jkha̱nú ndiʼyoo rí nindxu̱u̱ mbáa ada̱ hebreo ga̱jma̱a̱ dí ragíʼmaa maʼni kríyaa. Mú ikhaa “nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo” ga̱jma̱a̱ nindoo maʼni mbaja̱a̱ ada̱ bugi̱ mu mani̱ndxu̱u̱ xóo a̱ʼdióo (Éx. 2:5, 6).   

3 Náa numuu rí ndayóo muʼthá ga̱jma̱a̱ numuu rí magáwíinʼ a̱jkiu̱lú rá. Numuu rí náa Biblia naʼthí rí ndayóoʼ mbuʼyaridáá Jeobá (Efes. 5:1). Ikhaa niʼniáanʼ mu magáwíinʼ a̱jkiu̱lú. Mú, ga̱jma̱a̱ numuu rí nindrigúu aʼkhá ndrígóo Adán, naʼni rí maxmiéjunʼlú kuʼyamijná i̱ndó ikháanʼ. Nguáná, naʼni mingíjyúuʼ muraʼwíi á mu nandulúʼ mumbañún eʼwíínʼ xa̱bu̱ o i̱ndó maxmiéjunʼlú kuʼyamijná ikháanʼ. Ndiéjunʼ gambáyulú mu manindxu̱lúʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱nʼ rá. Timbá, guʼyáá xú káʼnii Jeobá ga̱jma̱a̱ eʼwíínʼ xa̱bu̱ nisngajma rí nigáwiinʼ a̱jkiu̱ún. Nda̱wa̱á, mbuʼyáá xú káʼnii gándoo mbuʼyaridáá xkri̱da ndrígóo Jeobá ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gambáyulú á mu muʼgíʼ muʼni.

JEOBÁ NINDXU̱U̱ MBÁ MÁJÁNʼ XKRI̱DA RÍ NAGÁWIINʼ A̱JKIU̱U̱N

4. a) Náa numuu rí Jeobá nikuʼmiin tikhun ángeles náa Sodoma rá. b) Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ rí nigíʼnuu Lot gajmíi̱n bi̱ kuwa náa goʼwóo rá.

4 Náa Biblia, nuxkamaa mbaʼa xkri̱da rí xú káʼnii Dios nigáwiinʼ a̱jkiu̱nʼ. Gúʼyáá rí niʼni ga̱jma̱a̱ numuu Lot, mbáa xa̱bu̱ bi̱ naxmiéjunʼ ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ bi̱ kuwa runi dí ra̱májánʼ wéñuʼ náa Sodoma ga̱jma̱a̱ Gomorra. Ikhiin nixudami̱jna̱ wéñuʼ aʼkhá, ikha jngó Dios niʼthí magudíin (2 Ped. 2:7, 8). Mu maʼni kríyaa Lot, Jeobá nikuʼmiin ángeles mu muthán rí xuajen maguma gámbáa ga̱jma̱a̱ rí ikhaa mangiin bi̱ kuwa náa goʼwóo mbaʼyóoʼ magajnún. “Índo̱ ikhaa niʼni gajíminaʼ”, ikhú ángeles nirajtuun “ñawúunʼ ikhaa, ga̱jma̱a̱ ñawúunʼ a̱ʼgiu̱u̱ ma̱ngaa ñawúunʼ nájmi̱i̱n waʼxiooʼ ga̱jma̱a̱ nirawíin náa xuajen” (Gén. 19:16). Ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ naʼsngúlúʼ rí Jeobá naninuʼ májánʼ xkujndu dí nuraʼníí xa̱bi̱i̱ bi̱ guájun jmbu (Is. 63:7-9; Sant. 5:11, nota; 2 Ped. 2:9).

5. Ndiéjunʼ ejmañuluʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí magáwíinʼ a̱jkiu̱lú rí na̱ʼkha̱ náa versículo xóo 1 Juan 3:17 rá.

5 Jeobá raʼkháa i̱ndó nasngájma rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n, ma̱ngaa naʼsngúlú rí mangáanʼ gíʼmaa magáwíinʼ a̱jkiu̱lúʼ. Gundxa̱ʼwámi̱jna̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbá xtángoo rí nixnúu xa̱bu̱ xuajen Israel. Á mu mbáa israelita naxnatíʼñuu mbújkha̱a̱ imba̱a̱, bi̱ naxnatiʼñaʼ ma̱ndoo maguanúu ga̱jma̱a̱ mbá xtíñuu imba̱a̱ mu masngájma rí maxnáa mbújkha̱a̱ (atraxnuu Éxodo 22:26, 27). * Ma̱ndoo maʼni rí bi̱ naxnatiʼñaʼ mbújkha̱a̱ maniguuʼ maguanu ga̱jma̱a̱ xtíñuu imba̱a̱ ma̱ngaa maniñuuʼ rí imba̱a̱ nda̱a̱ dí gagúwu̱nʼ índo̱ gaʼni mbruʼun. Ikha jngó, Jeobá niʼthúnʼ bi̱ israelitas rí magáwíinʼ a̱jkiu̱nʼ kuñún ga̱jma̱a̱ rí muxnaxi̱i̱ xtíñún índo̱ ‹garámaaʼ a̱jkha̱ʼ›. Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ ga̱jma̱a̱ ikha rí nigájnuu náa xtángoo rígi̱ rá. A mu mbáa ndxájulú ndayóoʼ rí mixtambáyii ndaʼyóoʼ rí mumbáyii (Col. 3:12; Sant. 2:15, 16; atraxnuu 1 Juan 3:17). *

6. Ndiéjunʼ ejmañuluʼ rí Dios nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñúún bi̱ israelitas índo̱ nixudami̱jná aʼkhá náa ikhaa xá.

6 Jeobá nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún israelitas índo̱ nixudami̱jna̱ aʼkhá náa inuu ikhaa. Náa Biblia naʼthí: “Ga̱jma̱a̱ Jeobá Dios ndrígu̱ún wajin xiʼñúnʼ nikuʼmaa ajngáa náa xa̱bu̱ bi̱ nagún ku̱ñu̱u̱n ajngáa, niʼthún nángi eʼni, numuu rí nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún ma̱ngaa ga̱jma̱a̱ numuu goʼwóo” (2 Crón. 36:15). Xúʼko̱ má mangáanʼ, gíʼmaa rí magáwíinʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún bi̱ na̱nguá niʼniiʼ Dios mú xóó ma̱ndoo mata̱nga̱a̱ a̱jkiu̱ún ga̱jma̱a̱ mambáxu̱u̱n májánʼ gajmiún. Jeobá tsíyoo rí nimbáa makhañúu (2 Ped. 3:9). Ikha jngó, rí xóo naguanúu mbiʼi, guʼgua̱ kuʼyúlú má xúʼko̱ ajngáa náa xúgínʼ xa̱bu̱ mú ma̱ndoo magáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñúún Dios.

7, 8. Náa numuu rí mbá familia nikumu̱ún rí Jeobá nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún xá.

7 Mbiʼi xúgi̱, mbaʼin xa̱bi̱i̱ Dios nakumu̱ún rí ikhaa nagáwiinʼ a̱jkiu̱nʼ kaʼñúún. Gúʼyáá dí nirígá nákha nigi̱ʼdu̱u̱ tsiguʼ 1990. Nirígá mbá xkujndu ga̱jma̱a̱ numuu raza náa Bosnia. Mbá nguéjmi̱i̱n Testigos nagún náa mbá autobús náa Bosnia asndu náa Serbia. Náa ikhiin na̱jkha̱ mbáa ada̱ bi̱ gíʼdoo 12 tsiguuʼ bi̱ muxná mbiʼí Milan, ndxájuu ga̱jma̱a̱ anu̱u̱ ma̱ngaa ru̱dúu̱. Xúgínʼ nagún náa mbá asamblea, náa majngún iyááʼ aniu̱u̱n Milan. Náa frontera, tikhun soldados nirawíin náa autobús numuu rí ni̱ndxu̱ún i̱mba̱ raza, mú niniñu̱u̱nʼ magún eʼwíínʼ Testigos. A̱jma̱ mbiʼi nda̱wa̱á, oficial bi̱ naʼtáñajunʼ niʼtároʼoo ga̱jma̱a̱ radio bi̱ kayá edxu̱u̱ mu maraxu̱u̱ ndiéjunʼ gáʼni gajmii familia bugi̱. Oficial wíji̱ náa inúu ikhiin, ikha jngó xúgínʼ nidxawíín dí niriʼña̱a̱ bi̱ kayá edxu̱u̱: “¡Arawíin ga̱jma̱a̱ aradíin!”.

8 Índo̱ oficial xtáa raʼtámíjná gajmíi̱n soldados, a̱jmi̱i̱n xa̱bu̱ niguwáʼ kanuu náa familia bugi̱ ga̱jma̱a̱ mañúú nithúún: “Ni̱ndxu̱xu̱ʼ xa̱bi̱i̱ Jeobá; a̱ngiu̱lú bi̱ nagún náa autobús nituxu rí nirígá”. Nda̱wa̱á nitháán Milan ga̱jma̱a̱ ndxájuu rí matsimún náa carro mu manújngún náa frontera, numuu rí soldados tsénda̱ʼa̱ iñúnʼ e̱ji̱n. Nda̱wa̱á, nithúún aniu̱u̱n: “Ikháanʼ ganújngala náa tsu̱du̱u̱ puesto fronterizo”. Índo̱ niʼdxuun rígi̱, Milan tseʼyoo á mu manduʼwá o mambiyaʼ. Aniu̱u̱n niraxi̱: “Lá nakumala rí muniñuxuʼ muʼguá xáʼ.” Ikhú ikhiin nigíʼdi̱i̱ ninújngún náa frontera ga̱jma̱a̱ maski ajndu soldados nduñún, nakujmaa rí asndu xóo tséñuun. Ikhiin nidamijná náa imbo̱o̱ ridoo frontera ga̱jma̱a̱ nigún má xúʼko̱ asndu náa xuajen náa rígá asamblea, ikhiin ndiyáá rí Jeobá niriʼña̱a̱ rí nitajkháan. Maski ajndu nduʼyáá rí náa Biblia naʼthí rí Jeobá tseñawu̱u̱n mbájmbu xa̱bi̱i̱ (Hech. 7:58-60). Mú gi̱i̱ Milan naʼthí rí nikumu̱u̱: “Niku̱mu̱ʼ rí asndu xóo ángeles niruguáá idún soldados ga̱jma̱a̱ Jeobá niʼni káwáanʼxu” (Sal. 97:10).

9. Xú káʼnii nikumu̱u̱ Jesús índo̱ ndiʼñún xa̱bu̱ bi̱ nagún kidxuuʼ rá. (Atayáá timbá xtiʼkhu.)

9 Ma̱ngaa ma̱ndoo majmañulúʼ xkri̱da ndrígóo Jesús. Índo̱ ndiʼyoo rí xa̱bu̱ bi̱ nagún kidxuuʼ “numu ri ndahua tsi mba-yo ri ini, asjndo xo idru-un borrego tsi ndahua huaxtin, xkuaʼni idru-un”, xú káʼnii nikumu̱u̱ xá. “Puniñahuin akuin-jaʼñu” ga̱jma̱a̱ “mbaʼa ini ri niguiʼdu niʼsjngun” (Mat. 9:36; atraxnuu Marcos 6:34). Ikhaa ninindxu̱u̱ mixtiʼkuii ki xóo fariseos, bi̱ na̱nguá nindúún mumbáñún xa̱bu̱ numbaaʼ (Mat. 12:9-14; 23:4; Juan 7:49). Lá ni̱ndxu̱lú xóo Jesús ga̱jma̱a̱ nandulúʼ mumbáñuun ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú náa bi̱ nandún muniʼniiʼ Jeobá ráʼ.

10, 11. Lá ndayóoʼ musngájma má xúʼko̱ rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱lú ráʼ. Arathá xú káʼnii nindxu̱u̱.

10 Lá rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n rí magaʼwíínʼ a̱jkiu̱lú má xúʼko̱ ráʼ. Na̱nguá. Mu makru̱ʼu̱lú, guʼyáá mbá xkri̱da náa rí Jeobá ndiʼyoo rí xándoo magaʼwíínʼ a̱jkiu̱u̱n. Índo̱ niʼthúu̱n Saúl rí gagudíin amalequitas gajmiún xujkiún, Saúl taxíyáa rey ga̱jma̱a̱ mugu̱ bi̱ míjínʼ. Mbáa nikumu̱u̱ rí nagáwíínʼ a̱jkiu̱u̱n, mú Dios nánguá nindoo gáʼyoo xóo rey ndrígóo Israel numuu rí táʼnimbo̱o̱ (1 Sam. 15:3, 9, 15). Jeobá nindxu̱u̱ mbáa Juez jmbii. Ndaʼyoo rí gíwanʼ náa a̱jkiu̱ún xa̱bu̱, ikha jngó ndaʼyoo índo̱ ragíʼmaa magáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n (Lam. 2:17; Ezeq. 5:11). Inuu má, maʼni gámbíin xúgínʼ bi̱ tsíñún gúnimbu̱ún kuyáá (2 Tes. 1:6-10). Ikhú Dios ní xasngájma rí nagáwíínʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún bi̱ niʼthí rí maʼni gámbíin. Rí phú maʼni, maʼni gámbíin mu maʼni káwíin ga̱jma̱a̱ masngájma rí nagáwíínʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún xa̱bi̱i̱ bi̱ naguáju̱n jmbu.

11 Ikháanʼ na̱nguá kaʼyulú muʼthá á mu Jeobá gíʼmaa maxíyáa o maʼni kríyaaʼ mbáa, rí phú kaʼyulú rí muʼnimíjna̱ mumbáñuun mu makáwíin xa̱bu̱ rí mbiʼi xúgi̱. Xú káʼnii gándoo musngájma rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíínʼ rá. Guʼyáá tikhuu rí xóo gíʼmaa muʼni.

XÚ KÁʼNII GÁNDOO MUSNGÁJMA RÍ NAGÁWIINʼ A̱JKIU̱LÚ

12. Xú káʼnii nindxu̱u̱ xóo ma̱ndoo musngájmuun rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíínʼ rá.

12 Guʼyáaʼ xú káʼnii mumbáñuun eʼwíínʼ rí mbiʼi xúgi̱ náa rí nda̱ñúnʼ. Mbá rí nda̱ñúnʼ muni cristianos rí magaʼwíínʼ a̱jkiu̱ún kuñún a̱ngiu̱ún ga̱jma̱a̱ eʼwíínʼ xa̱bu̱ (Juan 13:34, 35; 1 Ped. 3:8). “Rí musngájma rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱lú” nandoo gáʼthúu̱n xóo rí “mumíniiʼ gajmiúlú ikhaa”. Rígi̱ ma̱ngaa kagujtuminaʼ rí mumbañún bi̱ nuraʼníí ga̱ʼkhu̱. Guʼyááʼ mbiʼi mu muʼni rígi̱. Mbá xkri̱da, ma̱ndoo muxnáxi̱mi̱jna̱ mu mumbáyii mbáa xa̱bu̱ náa goʼwóo o rí muʼguá náa ndayóoʼ (Mat. 7:12).

Mbá rí xóo ma̱ndoo matasnga̱jmá rí nagáwíínʼ a̱jkia̱nʼ rí maraxnaxíminaʼ mu matambáñun bi̱ nda̱ñúnʼ. (Atayáá kutriga̱ 12).

13. Xú káʼnii esngajma rí nagáwíínʼ a̱jkiu̱ún xa̱bi̱i̱ Dios índo̱ narígá gamiéjunʼ rá.

13 Guñajunʼ mu mumbáñún eʼwíínʼ náa bi̱ niraʼníí gamiéjunʼ. Mbaʼin a̱ngiu̱lú nusngajma rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱ún ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ numíniiʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbá gamiéjunʼ. Xa̱bi̱i̱ Jeobá najmaʼniiʼ numuu rí nuyambáá índo̱ narígá gamiéjunʼ (1 Ped. 2:17). Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ xtáa náa Japón ndiʼyoo gaʼxma ga̱jma̱a̱ tsunami nákha tsiguʼ 2011. Niʼthí rí niʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ ndiyáa tsiakii índo̱ ndiʼñún wéñuʼ a̱ngiu̱lú bi̱ naguwáʼ náa i̱ʼwáʼ xuajen bi̱ niyambáá náa maguma̱a̱ guʼwá ga̱jma̱a̱ Guʼwá náa nagimbáanʼ. Ikhaa niʼnirámáʼ: “Xúgíʼ rí niraʼnuu niʼni mba̱yo̱o̱ rí Jeobá nandoo kaʼyulú ga̱jma̱a̱ rí bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Jeobá naxmiéjunlú kuʼñúún eʼwíínʼ. Mbaʼin a̱ngiu̱lú náa xúgíʼ numbaaʼ nutajkháan ga̱jma̱á numuxu”.

14. Xú káʼnii gándoo gumbáñuun xa̱bu̱ guanuu ga̱jma̱a̱ bi̱ naʼniún nandii rá.

14 Gumbáñuun a̱ngiu̱lú guanii ga̱jma̱a̱ bi̱ naʼniún nandii. Índo̱ nduʼyáá rí mbáa namínuʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nikhi̱i̱ o ga̱jma̱a̱ numuu rí naʼniu nandii, naʼni rí magaʼwíínʼ a̱jkiu̱lú. Nunda̱ʼa̱a̱ Jeobá rí ma̱ʼkha̱ Reino mu maʼni gámbáa nandii ga̱jma̱a̱ rí naʼni guanii. Mú, nuʼni xúgíʼ rí nandoo mu mumbáñuun bi̱ nda̱ñúnʼ. Mbáa xa̱bu̱ bi̱ niʼnirámáʼ niʼthí rí nigíʼnuu ru̱dúu̱, bi̱ nigiʼdoo nandii rí mbiʼyuu Alzheimer. Mbóo mbiʼi ikhaa táʼngo̱o̱ gáʼga̱nú asndu náa baño. Índo̱ ikhaa xtáa raʼni kaʼwi̱i̱, a̱jmi̱i̱n a̱ngiu̱lú bi̱ naguwáʼ gúyáá má xúʼko̱ nidi̱i̱ xkrugoo. Índo̱ ndiyáá rí nirígá niraxi̱i̱ á mu ma̱ndoo mumbayíí muni kaʼwi̱i̱. A̱ʼgu̱ niriʼña̱a̱: “Nati̱yu̱ʼ wéñuʼ, mú gumbáyuuʼ”. Ikha jngó nimbayíí, ga̱jma̱a̱ nini májánʼ té ma̱ngaa niguanún nitamijná gajmiún. A̱ʼdióo nixnáa wéñuʼ núma̱aʼ rí asndu niʼthí rí ndaʼyamajkhún wéñuʼ numuu rí nuni rí ethi. Lá naxkaxáanʼ rí magaʼwíínʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún bi̱ guanuu ga̱jma̱a̱ bi̱ naʼniún nandii mu muʼni xúgíʼ rí nandoo mu mumbaʼñún xáʼ. (Filip. 2:3, 4.)

15. Náa numuu rí muʼtáraʼa nindxu̱u̱ mbáa rí xóo ma̱ndoo mumbáñuun eʼwíínʼ rá.

15 Gumbáñuun xa̱bu̱ muniʼniiʼ Jeobá. Rí mbiʼi xúgi̱, xa̱bu̱ guáʼdáá xkujndu ga̱jma̱a̱ naxmiéjunʼ. Rí itháan májánʼ rí ma̱ndoo muʼni ga̱jma̱a̱ numún rí muʼsngúún ga̱jma̱a̱ numuu Dios ga̱jma̱a̱ rí gáʼni Reino ndrígóo ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱ numbaaʼ. Ma̱ngaa ma̱ndoo mumbáñuun mbuyáá rí májánʼ gáʼni rí munimbu̱ún kuyáá ikha ndrígóo Dios (Is. 48:17, 18). Rí muʼtáraʼa naniñulú mbuʼyamajkuíí Jeobá ga̱jma̱a̱ magaʼwíínʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíínʼ. Lá rígá rí xóó ma̱ndoo muʼni náa ñajunʼ rígi̱ ráʼ. (1 Tim. 2:3,4.)

RÍ MAGAʼWÍÍNʼ A̱JKIU̱LÚ NAMBÁYULÚ MANGÁANʼ

16. Xú káʼnii embáyulú índo̱ nagáwíínʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún eʼwíínʼ rá.

16 Bi̱ nduyáá wéñuʼ nuthi rí magaʼwíínʼ a̱jkiu̱lú maʼni rí xáʼniulu wéñuʼ nandii ga̱jma̱a̱ mambaxúlúʼ gajmiúlú eʼwíínʼ. Índo̱ numbáñuun bi̱ numíniiʼ, nakuwáanʼ itháan gagi ga̱jma̱a̱ nundxa̱ʼwáá májánʼ edxu̱lúʼ, nánguá kumulú rí kuwáanʼ ndajkuáanʼ ga̱jma̱a̱ tséndxaʼwamíjna̱ wéñuʼ dí raʼkhí. Gajkhun rí nambáyulúʼ wéñuʼ rí magaʼwíínʼ a̱jkiu̱lú (Efes. 4:31,32). Á mu nandulúʼ kuʼñúún eʼwíínʼ ga̱jma̱a̱ nduʼyáaʼ xú káʼnii mumbáñuun, maʼni rí maguaʼdáá mbá conciencia májánʼ numuu rí nduʼyáá rí Jeobá nandoo kaʼyulú. Ga̱jma̱a̱ rígi̱ maʼni rí xa̱bu̱ bi̱ guáʼdiin e̱ji̱n mani̱ndxu̱ún míjínʼ ga̱jma̱a̱ maʼndún kuñún guʼñún o ajmbiu̱ún ga̱jma̱a̱ bi̱ nambáxu̱u̱n májánʼ gajmiún. Ma̱ngaa bi̱ nagáwíínʼ a̱jkiu̱u̱n kuñún eʼwíínʼ maxtambáñuun índo̱ gáʼñúnʼ (atraxnuu Mateo 5:7; Lucas 6:38).

17. Náa numuu rí ikháánʼ nandaʼ matasnga̱jmá rí nagáwíínʼ a̱jkia̱nʼ rá.

17 Mú raʼkháa i̱ndó nusngajmá rí nagáwíínʼ a̱jkiu̱lú numuu rí nambáyulúʼ. Nuʼni numuu rí nandulúʼ mbuʼyaridáá ga̱jma̱a̱ mbuʼyamajkuíí Jeobá náa Na̱ʼkha̱ sniguʼ ga̱jma̱a̱ rí nagáwíínʼ a̱jkiu̱lú (Prov. 14:31). Ikha jngó guʼni xúgíʼ rí nandoo mu mbuʼyaridáá xkri̱da ndrígóo. Xúʼko̱ gáʼni rí mu̱ʼgua̱ kanuu náa a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ rí mambáxulu májánʼ gajmiúlú bi̱ kuwa mijngii náa kuwáanʼ (Gál. 6:10; 1 Juan 4:16).

^ párr. 1 Éxodo 34:5-7: “Ga̱jma̱a̱ Jeobá nigajtaa náa du̱u̱n ma̱ngaa niwi̱ji̱ ga̱jma̱a̱ ikhí ga̱jma̱a̱ niʼthí mbiʼyuu Jeobá. Ga̱jma̱a̱ Jeobá ni̱jkha̱ ranújngoo náa inuʼ ga̱jma̱a̱ niʼthí: “Jeobá, Jeobá, mbáa Dios bi̱ naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n, ga̱jma̱a̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n, na̱nguá kiʼnáa nacha̱ ga̱jma̱a̱ ra̱ʼkhá tháán eyoo kaʼyulúʼ ga̱jma̱a̱ gajkuwiin, bi̱ nasngájma dí ra̱ʼkhá tháán eyoo kaʼñún mbaʼin wéñuʼ xa̱bu̱, naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n índo̱ nakiéʼkhun ga̱jma̱a̱ índo̱ tsenimbánii mbá xtángoo ga̱jma̱a̱ nuxuda̱mi̱jna̱ aʼkhá, mú maxnúu castigo bi̱ gíʼdoo aʼkhúun, bi̱ naʼni ma̱ʼkha̱ castigo náa xa̱bu̱ wanii gajmiún e̱jñún ma̱ngaa e̱jín xíñíʼ, ma̱ngaa náa e̱jín xíñíʼ ego”.

^ párr. 5 Éxodo 22:26, 27: “Á mu ndayá xtíñuu ndxájuaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nitíʼñuu mbújkha̱a̱, ikháánʼ matartanga̱a̱ índo̱ garámaaʼ a̱jkha̱ʼ. Numuu rí i̱ndó rúʼko̱ gíʼdoo mu magúwuunʼ. Nindxu̱u̱ xtíin rí marugoo ga̱jma̱a̱ xuyuʼ. Ndiéjunʼ gátriga̱a̱ náa migu xá. Índo̱ ikhaa gáʼtha kháñuuʼ, ikhúúnʼ madxawun numuu rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱nʼ”.

^ párr. 5 1 Juan 3:17: “Mú bi̱ gíʼdoo mbújkha̱a̱ náa numbaaʼ rígi̱, ndaʼyoo rí ndxájuu xtáa raminuʼ ga̱jma̱a̱ tsigawiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo, xú káʼnii gándoo kaʼyoo Dios xá.”