Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Xkáʼnii gándoo gumbaʼñún bi̱ guaʼdáá mbá nandii náa edxu̱ún rá.

Xkáʼnii gándoo gumbaʼñún bi̱ guaʼdáá mbá nandii náa edxu̱ún rá.

NÁA BIBLIA NAʼTHÍ: “Bi̱ gajkhun nambájxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ ma̱ʼndoo kaʼyaaʼ xúgíʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ nindxu̱u̱ mbáa ndxájuaʼ bi̱ nigumaa mu mambáyaaʼ índo̱ narígá gamiéjunʼ” (PROVERBIOS 17:17).

Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rá.

Índo̱ mbáa bi̱ nambájxu gajmiúlú namínuʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbá nandii náa edxu̱u̱, mbáa na̱nguá eʼyáá ndiéjunʼ gúʼni. Mú ma̱ndoo musngajmáá dí nandulúʼ kuʼyáá índo̱ numbáyíí ga̱jma̱a̱ nandii dí gíʼdoo.

Xú káʼnii gándoo gumbañúún xá.

“Gíʼmaa makuwáanʼ xawii mudxawíín” (SANTIAGO 1:19).

Mbá rí ma̱ndoo muʼni mu mumbáyíí bi̱ nambáxulúʼ gajmiúlú nindxu̱u̱ dí muʼdxawíín índo̱ nandoo maʼthí. Xákuma̱a̱ʼ rí ndayóoʼ ma̱ta̱ya̱a̱ xóo gatriʼña̱a̱ xúgíʼ dí gáʼtháanʼ. Rí itháan gíʼdoo numuu nindxu̱u̱ dí ikhaa maʼga̱nú mbaʼyoo dí ikháán natadxawíín dí naʼtháanʼ ga̱jma̱a̱ dí naxmiéjuanʼ gajkhun xtayáá. Ataniminaʼ makrua̱ʼa̱a̱ʼ ndíjkha xúʼko̱ ku̱mu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xáratha̱a̱n dí raʼkhí eʼthí ni má xárata numáá. Garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ dí nguáná bi̱ nambájxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ mbáa maʼthí mbá dí rakáʼyoo ga̱jma̱a̱ rígi̱ gáʼni dí nda̱wa̱á magáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n dí niʼthí (Job 6:2, 3).

“Gu̱ni̱i̱ a̱jkiu̱ún bi̱ kúwá ngíná” (1 TESALONICENSES 5:14).

Á mu bi̱ nambájxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ naxmiéjunʼ wéñuʼ o naku̱mu̱u̱ dí ikhaa na̱nguá gíʼdoo numuu. Atani̱ mbaʼyoo rí naxmiéjuanʼ xtayáá. Maski ajndu tsétayáá xkáʼnii ajngáa gárata mu maraxna̱a̱ tsiaki̱i̱ ga̱jma̱a̱ maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n.

“Bi̱ gajkhun nambájxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ʼ maʼndoo kaʼyaaʼ xúgíʼ mbiʼi” (PROVERBIOS 17:17).

Aratháán rí matambáyíí. Atayáá ndiéjunʼ eyoo bi̱ nambájxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱, Atrajxi̱i̱ ndiéjunʼ gándoo gátani̱ ga̱jma̱a̱ numuu. Numuu rí mbáa ikhaa tséʼyoo xóo gáʼthí rí ndayóoʼ. Á mu xúʼko̱, aratháán rí magajnalá mu muʼgua kruígala. Ma̱ngaa ma̱ndoo maratha̱a̱n rí mi̱dxu̱ʼ gáratsi dí ndayóoʼ ga̱jma̱a̱ matambáyíí matani kaʼwi̱i̱ goʼwóo o i̱ʼwáʼ ñajunʼ rí gíʼdoo (Gálatas 6:2).

“Gaʼngo̱o̱ a̱jkia̱la” (1 TESALONICENSES 5:14).

Nguáná bi̱ nambájxa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ maʼniuu gakhi̱i̱ maʼthí, mu atani̱ marmáʼáan a̱jkiu̱u̱n rí ikháán xtáa xawii matadxawíín índo̱ gándoo maʼthí. Ga̱jma̱a̱ numuu nandii rí gíʼdoo, mbáa ma̱ndoo maʼni o maʼthí mbá dí ikháán maʼni gawán, asndu maʼni rí makiʼnáá. Gaʼngo̱o̱ a̱jkia̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ gakrua̱ʼa̱a̱ xtayáá índo̱ gátambáyíí bi̱ nambájxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ (Proverbios 18:24).

Ma̱ndoo matambáyíí mígiaaʼ

“Naniminaʼ dí madxawu̱u̱n dí naʼthúnʼ bi̱ nambájxu gajmuʼ, gajkhun ma dí ikhúún xáʼngo̱ʼ gánimbánuu xkujndu dí naraʼnuu, mú naniminaʼ madxawun índo̱ nandoo maʼthí. Nguáná i̱ndó má rúʼko̱ eni̱ mu xúʼko̱ maxtáa májánʼ” (Farrah, a bi̱ gíʼdaa mbáa mígiu̱u̱ bi̱ najmún wéñuʼ ga̱jma̱a̱ naxmiéjuunʼ ma̱ngaa tsíyóo gakuiʼtsu náa ajngáa xtílóo najmaʼnuuʼ xóo depresión clínica ga̱jma̱a̱ trastornos alimentarios y de ansiedad).

“Gúʼdaa mbáa bi̱ nambájxu gajmúʼ bi̱ ra̱ʼkhá tháán májáanʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ naʼni maxtáá gagi. Mbá miʼtsú, niʼthún maʼgá náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ niʼni mújúunʼ ganitsu dí ra̱ʼkhá tháán miʼtsí miʼkhu. Niʼniuʼ maxtáá májánʼ índo̱ ni̱jkhá náa goʼwóo ikha jngóo nindoo ni̱thu̱u̱n xkáʼnii xtáa. ¡Rúʼko̱ niʼni mba̱ya̱a̱ tsiaki̱i̱!” (Ha-eun, bi̱ namínúuʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí naxmiéjuunʼ wéñuuʼ náa ajngáa xtílóo najmaʼnuuʼ xóo depresión clínica).

“Ra̱ʼkhá tháán gíʼdoo numuu dí maʼngo̱o̱ a̱jkia̱a̱nʼ. Índo̱ a̱ʼgiu̱ʼ naʼni mbóoʼ dí naʼni makiʼnún, ikhú naʼniminaʼ dí marmáʼáan a̱jkiu̱nʼ dí raʼkháa ikhaa gíʼdoo aʼkhúun, nindxu̱u̱ nandii dí gíʼdoo naʼni dí maʼni xúʼko̱ kaʼnii. Rígi̱ nambáyúʼ mu xákiʼnún ga̱jma̱a̱ makro̱ʼo̱ʼ ka̱yo̱o̱” (Jacob, bi̱ gíʼdaa a̱ʼgiu̱u̱ bi̱ namínúuʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí naxmiéjuunʼ wéñuuʼ náa ajngáa xtílóo najmaʼnuuʼ xóo depresión clínica).

“A̱ʼgiu̱ʼ nambáyúʼ wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ naʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱nʼ. Índo̱ naxtáá ngíná, ikhaa tsétsudún ma̱ni̱ mbóoʼ dí tsíyóʼ gáni̱ ikhú. Nguáná tséʼni ma ma̱ngaa maski ma ninigu̱ʼ. Ra̱ʼkhá tháán májáanʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ xtáa xawii maʼni gínáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuʼ. ¡Ni̱ndxu̱u̱ mbáa májáanʼ xa̱bu̱!” (Enrico, bi̱ naxmiéjuunʼ má xúʼko̱ náa ajngáa xtílóo najmaʼnuuʼ xóo trastorno de ansiedad).

a Nixtiʼkhuu mbiʼñún tikhun.