Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Itháán mbaʼin xa̱bu̱ naguáʼdáá nandii dí naku̱mu̱u̱ náa ngáñúúʼ

Itháán mbaʼin xa̱bu̱ naguáʼdáá nandii dí naku̱mu̱u̱ náa ngáñúúʼ

“Naxmiéjunʼ má xúʼko̱ maski ajndu nda̱a̱ mbá numuu dí maʼni maxmiéjunʼ”.

“Naxmiéjunʼ índo̱ naku̱mu̱ʼ dí xtáá tsímáá, numuu dí nda̱yo̱o̱ dí nda̱wa̱á dí naxtáá gagi ra̱ʼkhá tháán naxtáá ngíná”

“Naniminaʼ mba̱yo̱o̱ dí gáni̱ mámbá mbiʼi, mú nguáná naʼni maxmiéjunʼ dí gáni̱ náa mbá xúgíʼ gu̱nʼ”.

Rígi̱ nindxu̱u̱ tikhu dí nithi xa̱bu̱ bi̱ guáʼdáá nandii náa ngáñúúʼ, lá nagiʼnaaʼ mangáán xúʼko̱ káʼnii ráʼ. O natatsiniiʼ mbáa bi̱ nagíʼnuu ikháá kayuuʼ xúʼko̱ ráʼ.

Á mu xúʼko̱, raʼkháa i̱ndó ikháán egíʼnaaʼ xúʼko̱. Náa xúgíʼ numbaaʼ, kúwi̱i̱n mbaʼin xa̱bu̱ bi̱ guáʼdáá mbá nandii náa ngáñúúʼ o numíniiʼ numuu dí mbáa bi̱ kuyáá gíʼdoo nandii rúʼko̱.

Nakujmaa kaʼwu dí kuwáanʼlu náa mbiʼi ‹gakhi̱i̱ ga̱jma̱a̱ naʼni mingíjyúuʼ rí maʼngulú›, ikha jngóo rígá mbaʼa dí naʼni majmulú ga̱jma̱a̱ magawúnlú (2 Timoteo 3:1). Organización Mundial de la Salud niʼthí dí mámbáa xa̱bu̱ dí mbá migíñíi’ bi̱ kúwíin náa numbaaʼ gíʼdoo nandii náa ngañúuʼ. Nákha tsiguʼ 2020 ga̱jma̱a̱ numuu nandii COVID-19, niʼni dí makuwi̱i̱n itháán dí 78 millón xa̱bu̱ bi̱ nixmiéjuunʼ wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ ra̱ʼkhá tháán kúwi̱i̱n ngíná.

Na̱nguá ma gíʼdoo wéñuuʼ numuu mbuʼyáá nguáthi̱i̱n xa̱bu̱ nandoo kañún ga̱jma̱a̱ numuu nandii dí guáʼdáá náa edxu̱ún, itháán gíʼdoo numuu dí mbuʼyáá ndiéjuunʼ gátani̱ ikháán ga̱jma̱a̱ bi̱ xtañún mu xúʼko̱ makuwáanʼla májánʼ.

Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ dí naku̱mu̱u̱ náa ngáñúúʼ xa̱bu̱ rá.

Índo̱ mbáa xa̱bu̱ nañajunʼ májánʼ ngañúuʼ, naxtáa májánʼ ga̱jma̱a̱ naʼngo̱o̱ naʼnimbánuu ñajunʼ dí nagiʼdoo. Nagájnuu májánʼ ñajunʼ dí naʼni ga̱jma̱a̱ naxtáa gagi. Naʼngo̱o̱ naraʼnuu gaʼkhu dí nakagaa náa inuu mámbá mbiʼi.

Ndiéjuunʼ nindxu̱u̱ nandii dí naku̱mu̱u̱ náa ngáñúúʼ xa̱bu̱ rá.

  • Na̱nguá e̱yo̱o̱ gáʼthúu̱n dí tséʼnga̱a̱ʼ gátani̱ ga̱jma̱a̱ʼ.

  • Nindxu̱u̱ mbóoʼ nandii dí naʼni majmáanʼ, naʼni dí matatsaʼwamínáʼ wéñuuʼ ma̱ngaa mbaʼa dí naʼni makumaaʼ ga̱jma̱a̱ xóo táni.

  • Rígi̱ naʼni dí maʼniaaʼ gakhi̱i̱ matambajxáʼ gajmiáanʼ eʼwíinʼ ga̱jma̱a̱ dí maʼniaaʼ miʼskhoo matanimbaníí ñajunʼ dí xtaʼdáá matani̱.

  • Nandii rígi̱ ma̱ndoo maʼniuu asndu tsáá má xa̱bu̱, tséʼñuu má nguáthá tsiguʼ, náa e̱ʼkha̱, religión dí na̱jkha̱, á mu gíʼdoo mbújkha̱a̱ o asndu náa ma niʼnigajmaa.

Atayáʼ dí mixtambáyáaʼ

Nguáná mbáa xa̱bu̱ nagíʼdu̱u̱ nariʼkhu̱u̱ tikhu xóo jnii, dí na̱ʼkhu̱ ga̱jma̱a̱ tséyáa májánʼ xu̱u̱ʼ. O naxmiéjuunʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ naxtáa ngíná. Á mu xúʼko̱ kaʼnii egíʼnaaʼ ikháán o mbáa bi̱ xtáa mijngii ga̱jma̱a̱ʼ, mbáa ndayóoʼ mi̱dxu̱ʼ gáta̱ya̱a̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ mbaʼyoo ndiéjunʼ phú gíʼdaaʼ. Mú, náa mínaaʼ gándoo gátaxkamaa dí mambáyáaʼ ráʼ.

Jesucristo, mbáa xa̱bu̱ bi̱ ra̱ʼkhá tháán ejmañuu bi̱ nixtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ niʼthí: “Xa̱bu̱ bi̱ tséʼniún nandii tséñúúnʼ má xa̱bu̱ bi̱ naʼni thana, mú bi̱ naʼniún nandii, nda̱ñúúnʼ” (Mateo 9:12). Á mu na̱jkha̱ náa mbáa xa̱bu̱ thana bi̱ nakro̱ʼo̱o̱ ga̱jma̱a̱ numuu nandii dí naku̱mu̱ún náa edxu̱ún, maʼgá raʼnii a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ maxtáa tsímáá mbu̱júu̱. Mu, á mu ndaʼyóoʼ dí gíʼdoo nandii rígi̱ o mbayuuʼ má na̱ʼkha̱ ragiʼi raʼniuu xígi̱, ndayóoʼ mbayáʼ mbá nacha̱ dí mixtambáyíí. a

Biblia na̱nguá nindxu̱u̱ mbóoʼ libro dí na̱ʼkha̱ raʼthí ga̱jma̱a̱ numuu thana, mu ma̱ndoo mambáyulú muʼni gajmiúlú nandii dí naku̱mu̱u̱ náa ngáñulú. Mú, náá i̱ʼwáʼ ináa ma̱ʼkha̱ raʼthí xú káʼnii Biblia ma̱ndoo mambáyulú mu muʼni gajmiúlú nandii dí naku̱mu̱u̱ náa ngáñulú, nutha̱nʼxu dí májánʼ gáʼni dí matraxnuu.

a I̱yi̱ʼ Bi̱ Nayejngoo rígi̱ tséʼthi ga̱jma̱a̱ numuu mbá thana kiejuunʼ dí mataniminaʼ. Mámbáa xa̱bu̱ ndayóo mbaʼyoo ga̱jma̱a̱ tsumáá ndiéjunʼ gáʼni nákhá xóo tséraʼwíí mbá dí maʼni.