Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

“Rí niratá matani, atani”

“Rí niratá matani, atani”

“Atsimbani ri nataxudaminaʼ matsimbani naʼ inu [Jeobá]” (MATEO 5:33).

AJMÚÚ 63 GA̱JMA̱A̱ 59

1. a) Ndiéjunʼ rí niʼni Jefté ga̱jma̱á Ana rá. (Atayáá timbá xtiʼkhu.) b) Xú káʼnii graxe̱ guriʼña̱a̱ náa artículo rígi̱ rá.

JEFTÉ ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ ede̱ bi̱ nixmínaʼ ga̱jma̱a̱ támiñuu. Ana ninindxu̱u̱ mbáa a̱ʼgu̱ guabaaʼ bi̱ niñewu̱u̱n ajmbio̱o̱ ga̱jma̱a̱ goʼwóo. Jefté ga̱jma̱á Ana rígá rí nini rí nindxu̱u̱ mbríguu. Nájmi̱i̱n ndiyamajkuíí Jeobá ga̱jma̱a̱ i̱mba̱ nindxu̱u̱ rí mámbáa niʼni mbá voto náa Jeobá ga̱jma̱a̱ ninimbaníí. Ikhiin ni̱ndxu̱ún mbá májánʼ xkri̱da náa xa̱bekha ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ bi̱ nindxa̱ʼwa̱míjna̱ muni mbá voto náa Jeobá rí mbiʼi xúgi̱. Mú ndiéjunʼ nindxu̱u̱ mbá voto rá. Ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu voto rí nuʼni náa Dios rá. Ndiéjunʼ ejmañulú náa xkridoo Jefté ga̱jma̱á Ana rá. Náa artículo rígi̱, muriʼña̱a̱ nájtsu graxe̱.

2, 3. a) Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ mbá voto rá. b) Ndiéjunʼ eʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu votos rí nuʼni náa Dios rá.

2 Xó má eʼthí Biblia, voto ñajunʼ rí niraxná ajngáʼ matanimbaníí náa Dios. Mbá xkri̱da, ma̱ndoo muʼthán Jeobá mbá rí nandulúʼ muʼni, rí muxná mbá regalo, rí mugíʼdi̱i̱ muʼni ñajuunʼ káxi̱ o rí muʼni gaʼduunʼ tikhu rí nuʼni. Votos nuʼni numuu rí nagájnuu náa a̱jkiu̱lú, raʼkháa ga̱jma̱a̱ tsiakii. Á mu nundxa̱ʼwa̱míjna̱ muʼni mbá voto, gíʼmaa mbuʼyáá rí Jeobá ndaʼyoo rí gíʼdoo wéñuʼ numuu ga̱jma̱a̱ ndayóoʼ muʼnimbánii. Dios ndaʼyoo rí mbá voto nindxu̱u̱ ikháá xóo mbá juramento. Mbá juramento ñajunʼ índo̱ mbáa xa̱bu̱ rígá rí nakudaminaʼ maʼni o na̱nguá (Gén. 14:22, 23; Heb. 6:16, 17). Xó má naʼthí Biblia, nguáthá gíʼdoo numuu muʼnimbánii voto rí nixuʼdámíjná náa Dios rá.

3 Xtángoo ndrígóo Moisés niʼthí rí xí mbáa xa̱bu̱ niʼni mbá voto náa Jeobá gíʼmaa maʼnimbánuu. Naʼthí: “Xó má nigájnuu náa rawunʼ, gíʼmaa maʼni” (Núm. 30:2). Nda̱wa̱á, rey Salomón niʼnirámáʼ ajngáa rígi̱: “Índo̱ gáraxna̱a̱ ajngáaʼ Dios, xájyáaʼ rí matanimbaníí, numuu rí tsénigu̱ʼ rí eni bi̱ skágunʼ, rí niratá matani, atani” (Ecl. 5:4). Ga̱jma̱a̱ Jesús niʼsngáa rí índo̱ nuʼni mbá voto náa Dios, phú gíʼdoo numuu. Ikhaa niʼthí: “Maxatanela ri maxatsimbani ri nataxudaminaʼ matsimbani naʼ inu Dios, atsimbani ri nataxudaminaʼ matsimbani naʼ inu” Jeobá (Mat. 5:33).

4. a) Ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu muʼni mbá voto náa Dios rá. b) Ndiéjunʼ gajmañulú náa xkridoo Jefté ga̱jma̱a̱ Ana rá.

4 Phú gíʼmaa muʼnimbánii rí niʼtháán Jeobá muʼni. Rí nuʼnimbánii o na̱nguá votos ma̱ndoo maʼni rí mambáxulu gajmiúlú Dios o na̱nguá. David niʼthí kaʼwu. Ikhaa niraxi: “Tsáa gándoo matsimuu náa kúbá ndrígóo Jeobá, ga̱jma̱a̱ tsáa gándoo gawi̱ji̱ náa rí mikaʼwu wéñuʼ rá.” Ga̱jma̱a̱ ikhú niriʼña̱a̱ rí Jeobá nagruiguíi xa̱bu̱ bi̱ tséʼninduwaʼ (Sal. 24:3, 4). Ndiéjunʼ rí nikudaminaʼ náa Dios maʼni Jefté ga̱jma̱á Ana rá. Lá mingíjyúuʼ niʼniún munimbánii rígi̱ xáʼ.

NINIMBANÍÍ RÍ NIXUDAMI̱JNA̱ MUNI NÁA DIOS

5. Ndiéjunʼ nikudaminaʼ maʼni Jefté, ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ nirígá rá.

5 Jefté nikudaminaʼ mbá rí maʼnimbánuu náa Jeobá índo̱ ni̱jkha̱ gaxmínaʼ gajmíi̱n bi̱ ammonitas, bi̱ ninindxu̱u̱n xa̱bu̱ sia̱nʼ náa xuajñu Dios (Juec. 10:7-9). Índo̱ Jefté niʼtákáñuu Jeobá rí mambáyúu mu maʼngo̱o̱ náa guerra, ikhaa nikudaminaʼ rígi̱: “Á mu ikháánʼ naraxniúnʼ e̱ji̱i̱n Ammón náa ñawúunʼ, bi̱ gágajnúu náa goʼwóoʼ gáraʼnuʼ índo̱ gagutangu̱u̱n tsímáá náa e̱ji̱i̱n Ammón, gíʼmaa maʼni ndrígio̱o̱ Jeobá, ga̱jma̱a̱ gíʼmuun maxnaxíi xóo tsigijñaʼ”. Xú kaʼnii nixtiʼña̱a̱ rá. Dios niriʼña̱a̱ dí niʼtájkáan Jefté ga̱jma̱a̱ niʼni rí maʼngo̱o̱. Índo̱ Jefté nitanga̱a̱ náa goʼwóo, a̱ʼdióo bi̱ dxáʼgú nigájnuu gátsijnuu. Ikha jngó ikhaa mixnáxi maʼni ñajunʼ Jeobá (Juec. 11:30-34). Ndiéjunʼ nindoo gáʼthúu̱n rígi̱ náa guáxioo Jefté rá.

Jefté ga̱jma̱a̱ a̱ʼdióo ninindxu̱u̱n xa̱bu̱ jmbiin. Ikha jngó túndxa̱ʼwa̱a̱ edxu̱ún rí xunimbánii rí nixudami̱jna̱ náa Dios

6. a) Lá táʼniuu mingíjyúuʼ Jefté ga̱jma̱a̱ guáxioo maʼnimbánuu voto rí ikhaa niʼni náa Dios xáʼ. b) Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ Deuteronomio 23:21, 23 ga̱jma̱a̱ Salmo 15:4 ga̱jma̱a̱ numuu votos rá.

6 Mu mambanúu rí nikudaminaʼ maʼni anu̱u̱, guáxioo Jefté ndiyóoʼ maʼgá náa tabernáculo mu maʼni ñajunʼ Jeobá káxi̱. Lá Jefté nikudaminaʼ rígi̱ rí asndu tandxa̱ʼo̱o̱ edxu̱u̱ ráʼ. Na̱nguá. Mbáa nindxa̱ʼo̱o̱ edxu̱u̱ rí timbáa xa̱bu̱ bi̱ magajnúu gaʼyoo mani̱ndxu̱u̱ a̱ʼdióo. Maski ajndu xúʼko̱, rí maʼnimbánuu rígi̱ niʼniuu mingíjyúuʼ Jefté ga̱jma̱a̱ wáxioo. Índo̱ ikhaa ndiʼyoo wáxioo, niʼthí rí nigawúunʼ a̱jkiu̱u̱n. Ga̱jma̱a̱ a̱ʼdióo ni̱jkha̱ gambiyaʼ numuu rí ‹xábóoʼ ga̱jma̱a̱ nimbáa xa̱biya̱›. Náa numuu niʼni rígi̱ xá. Numuu xáʼga̱nú manujúnʼ ni má magiʼdiin e̱ji̱i̱n. Numuu rí Jefté na̱nguá nigiʼdiin itháan e̱ji̱i̱n, ní xáxtáa nimbáa bi̱ mayéʼga mbiʼyuu. Mú Jefté ga̱jma̱a̱ guáxioo ndiyáá dí nirígá i̱mba̱ rí nigiʼdoo itháan numuu ki xóo rí nakumu̱ún ikhiin. Jefté niʼthí: “Ikhúúnʼ nimbáʼtoo rawunʼ náa Jeobá, ga̱jma̱a̱ nánguá xóo maniskidiminaʼ”. Ga̱jma̱a̱ guáxioo niʼthí: “Atani ga̱jma̱á ni̱ndxu̱ʼ xó má niratá” (Juec. 11:35-39). Jefté ga̱jma̱a̱ a̱ʼdióo ninindxu̱u̱n xa̱bu̱ jmbiin. Ikha jngó túndxa̱ʼwa̱a̱ edxu̱ún rí xunimbánii rí nixudami̱jna̱ náa Dios, maski ajndu maʼniún mingíjyúuʼ munimbánii (atraxnuu Deuteronomio 23:21, 23 * ga̱jma̱a̱ Salmo 15:4). *

7. a) Ndiéjunʼ nikudaminaʼ maʼni Ana, ga̱jma̱a̱ náa numuu rá. b) Xú káʼnii niriʼñuu Jeobá Ana rá. c) Ndiéjunʼ nindoo gáʼthúu̱n náa Samuel rí nikudaminaʼ maʼni Ana rá. (Atayáá nota.)

7 Ana ma̱ngaa rígá rí nikudaminaʼ náa Jeobá índo̱ nixtáa náa gaʼkhu. Nijmúu wéñuʼ numuu rí tándoo magiʼdiin e̱ji̱i̱n, ga̱jma̱a̱ nitsijmaa ma̱ngaa túyamajkuíí ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ (1 Sam. 1:4-7, 10, 16). Ana niʼthúu̱n Jeobá xú káʼnii nikumu̱u̱ ga̱jma̱a̱ nikudaminaʼ rígi̱: “Oh Jeobá bi̱ gíʼdiin mbaʼin ejército, á mu natayáá rí xtáa ramínuuʼ ñumbáá ndrígáʼ ga̱jma̱a̱ narmáʼáan a̱jkia̱nʼ xta̱yo̱ʼ, ga̱jma̱a̱ xágumaaʼ xtayáá ñumbáá ndrígáʼ ma̱ngaa naraxnáá mbáa dxámá, ikhúúnʼ maxnu̱u̱ Jeobá xúgíʼ mbiʼi rí gáxtáa, ga̱jma̱a̱ nimbá navaja xárujtu xtátsúun edxu̱u̱” * (1 Sam. 1:11). Jeobá niriʼña̱a̱ rí niʼtájkáan Ana, ga̱jma̱a̱ tsiguʼ nda̱wa̱á nigiʼdaa mbáa ada̱, bi̱ nixná mbiʼyuu Samuel. Ana nixtáa gagi wéñuʼ, mú támbumuu rí nikudaminaʼ náa Dios. Índo̱ a̱ʼdióo nixtáa, niʼthí: ‹Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ nindo̱ʼo̱o̱› (1 Sam. 1:20).

Ana nindoo maxná xúgíʼ rí ikhaa ndiʼyoo rí gíʼdoo numuu mu maʼnimbánuu ajngóo náa Dios

8. a) Aratáá náa numuu niʼniuu mingíjyúuʼ Ana maʼnimbánuu ajngóo. b) Náa numuu rí Salmo 61 naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú xkridoo Ana rá.

8 Índo̱ Samuel nigiʼdoo ajtsú tsiguʼ, Ana niʼnimbánuu rí nikudaminaʼ náa Jeobá. Ni̱jkha̱ kayáa Samuel náa tabernáculo, dí rígá náa Siló. Ikhí ni̱jkha̱ kayáa náa inuu Elí bi̱ kayá edxu̱u̱ náa dxajkun. Ikhí Ana niʼthún Elí: “Ga̱jma̱a̱ numuu dxámá bugi̱ nitajkháan náa Jeobá mu mariʼña̱a̱ rí nindo̱ʼo̱o̱. Ga̱jma̱a̱ ikhúúnʼ naxnatíʼñuu Jeobá. Xúgíʼ mbiʼi rí ikhaa gáxtáa, nindxu̱u̱ bi̱ ninda̱ʼa̱a̱ Jeobá” (1 Sam. 1:24-28). Asndu mbiʼi rúʼko̱, Samuel nixtáa náa tabernáculo. Náa Biblia naʼthí rí ‹Samuel ndija̱a̱ raʼni ñajunʼ Jeobá› (1 Sam. 2:21). Ana niʼniuu mingíjyúuʼ maʼnimbánuu rí nikudaminaʼ. Náa numuu rá. Numuu rí xáʼyoo mámbá mbiʼi a̱ʼdióo ní má xáʼyoo xú káʼnii gája̱a̱. Maski ajndu xúʼko̱, Ana ndiʼyoo rí phú itháan gíʼdoo numuu rí nikudaminaʼ maʼni náa Jeobá. Nindoo maxná xúgíʼ rí ikhaa gíʼdoo mu maʼnimbánuu ajngóo (1 Sam. 2:1, 2; atraxnuu Salmo 61:1, 5, 8). *

Lá nuʼnimbánii votos rí niʼni náa Jeobá ráʼ.

9. Ndiéjunʼ guʼyáá xúgi̱ rá.

9 Xó má ndiʼyáá, rí muʼni mbá voto o muxnálú ajngúlú náa Jeobá na̱nguá nindxu̱u̱ mbá gitsíin. Rí xúgi̱ mbuʼyáá xú káʼnii votos gándoo muʼni ga̱jma̱a̱ náa numuu rí gíʼmaa muʼnimbánii rá.

VOTO RÍ NARAXNÁXIMINAʼ

Voto rí naraxnáximinaʼ (Atayáá kutriga̱ 10).

10. Xú káʼnii voto rí gíʼdoo itháan numuu ma̱ndoo muʼni, ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rá.

10 Voto rí itháan gíʼdoo numuu rí nuʼni bi̱ ni̱ndxu̱lú cristianos ñajunʼ rí nixnaxími̱jna̱ náa Jeobá. Índo̱ niʼtákáñii ndajkuáanʼ Dios, niʼtháán rí majmulúʼ xúgíʼ mbiʼi rí gakuwaanʼ mú muʼni ñajunʼ asndu kámuu, tséʼniuu má ndiéjunʼ garigá. Nuʼtháán rí ikhaa magiʼdoo itháan numuu náa vida ndrígúlú, ra̱ʼkhá rí nandulúʼ ikháanʼ. Jesús niʼthí dí rígi̱ nindxu̱u̱ xóo dí nánguá muʼni rí nandulúʼ ikháanʼ (Mat. 16:24). Asndu mbiʼi rí nixnaxímíjná, ‹kaʼyulú náa Jeobá› (Rom. 14:8). Rígi̱ phú gíʼdoo numuu náa ikháanʼ. Nakumulú xóo mbáa bi̱ niʼnirámáʼ salmo, bi̱ niʼthí: “Xú káʼnii gáni numa̱a̱ Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgíʼ dí naʼni ga̱jma̱á ni̱ndxu̱ʼ rá. Votos ndrígóʼ mani numa̱a̱ náa Jeobá, xúʼko̱, náa inún xúgínʼ xa̱bu̱ xuajñu” (Sal. 116:12, 14).

11. Ndiéjunʼ nirígá mbiʼi rí nijngúlú iyááʼ rá.

11 Lá nixnaxímíjná náa Jeobá ga̱jma̱a̱ nisngájmaa náa eʼwíínʼ rí nijngúlú iyááʼ ráʼ. Á mu niʼni má, niraʼwíí rí májánʼ. Lá narmáʼáan a̱jkiu̱lú eʼni discurso índo̱ nijngúlú iyááʼ ráʼ. Ndxájulú bi̱ nixná niraxulú á mu nixnaxímíjná náa Jeobá ga̱jma̱a̱ á mu nikru̱ʼu̱lú rí índo̱ nuxnaxímíjná ga̱jma̱a̱ najngúlú iyááʼ nakujmaa rí ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Jeobá. Índo̱ niriʼña rí xúʼko̱, xúgínʼ ndiyáá rí nixnaxímíjná náa Dios ga̱jma̱a̱ rí niʼnimbánii ikha mu majngúlú iyááʼ ma̱ngaa rí manindxu̱lúʼ xa̱bi̱i̱ Jeobá. Xúʼko̱ niʼni maxtáa gagi Jeobá.

12. a) Xú káʼnii graxe̱ gíʼmaa muʼni má xúʼko̱ rá. b) Ndiéjunʼ niʼthí Pedro rí gíʼmaa maguaʼdáá rá.

12 Índo̱ najngúlú iyááʼ, niʼtháán Jeobá rí muxnaxímíjná muʼni ñajunʼ xúgíʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ muʼni xúgíʼ mu muʼnimbulúʼ kuʼyáá. Mú, rí majnguánʼ iyááʼ ndiʼkhún nagíʼdu̱u̱ matiejunʼ. Xúgiáanʼ gíʼmaa muraximíjna̱: “Lá nambáxuʼ itháan májánʼ ga̱jmu̱ʼ Jeobá asndu nákha nijngúnʼ iyááʼ ráʼ. Lá xóó nani ñajunʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱nʼ ráʼ.” (Col. 3:23.) “Lá natakháñuu Jeobá xúgíʼ mbiʼi ráʼ. Lá nagúxnuu Biblia xúgíʼ mbiʼi ráʼ. Lá na̱jkhá reunión ráʼ. Lá nagájnuʼ gátaráʼa asndu xó má eʼngoʼ ráʼ. O lá nánguá eyóoʼ mani ñajunʼ xóo má nákha ginii ráʼ.” Apóstol Pedro niʼthí rí migamíi rí muniʼñáʼ ru̱ʼni̱ ñajunʼ Jeobá. Rígi̱ xagíʼnulu á mu nuʼnimi̱jna̱ maguaʼdáá itháan fe, ku̱ma̱, rí maʼngulú ga̱jma̱a̱ rí maʼndulú kuʼyáá Dios (atraxnuu 2 Pedro 1:5-8). *

13. Ndiéjunʼ gíʼmaa mbaʼyoo májánʼ cristiano bi̱ nixnáximinaʼ ga̱jma̱a̱ nijngún iyááʼ ráʼ.

13 Á mu niʼtháán Jeobá rí muʼni ñajunʼ xándoo mata̱nga̱a̱ a̱jkiu̱lú. Xa̱bu̱ bi̱ naʼni néʼngo̱o̱ raʼni ñajunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ rí maxtáa xóo mbáa cristiano, xándoo maʼthí rí taxnáximinaʼ gajkhun náa Dios ga̱jma̱a̱ rí tágiʼdoo numuu rí nijngúun iyááʼ. * Á mu xa̱bu̱ bugi̱ nakudaminaʼ mbá aʼkhá mba̱a̱, maxnáxi̱i̱ cuenta náa Jeobá ga̱jma̱a̱ náa congregación (Rom. 14:12). Mbá miʼtsú, Jesús niʼthí ga̱jma̱a̱ numún cristianos bi̱ nánguá nindúún kuyáá Jeobá xóo nákha ginii. Ikháanʼ tsíyulú manindxu̱lúʼ xóo ikhiin. Ikháanʼ nandulúʼ rí Jesús maʼthúlú ajngáa xóo rígi̱: “Naniʼnúʼ rí natani, ngajua ndrígáʼ ga̱jma̱a̱ fe ga̱jma̱a̱ ñajunʼ rí natani ga̱jma̱a̱ rí naʼngaʼ, ga̱jma̱a̱ rí nitani̱ xíkhoo nindxu̱u̱ itháan ki xóo nákha ginii” (Rev. 2:4, 19). Nandulúʼ muʼni rí Jeobá maʼdxuu índo̱ nuʼnimbánii voto rí nixnaxí náa ikhaa.

VOTO RÍ MATATSIʼGÚNʼ O MATANUJÚNʼ

Voto rí matatsiʼgúnʼ o matanujúnʼ (Atayáá kutriga̱ 14).

14. Xú káʼnii nindxu̱u̱ raga̱jma̱ voto rí itháan gíʼdoo numuu ma̱ndoo muʼni, ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

14 Raga̱jma̱ voto rí itháan gíʼdoo numuu rí mbáa xa̱bu̱ ma̱ndoo maʼni nindxu̱u̱ índo̱ nanigúnʼ o nanújúnʼ. Rígi̱ nindxu̱u̱ mitsúʼkháan, ikha jngó voto rígi̱ gíʼdoo wéñuʼ numuu eʼyoo Jeobá. Índo̱ novios nuni voto, nuxna ajngún náa inuu Jeobá ga̱jma̱a̱ náa inún eʼwíínʼ bi̱ kuwa ikhí. Nuxuda̱mi̱jna̱ rí maʼndún kuyamijná, muñeumíjna̱ ga̱jma̱a̱ mbuyamajkumijná mbiʼi rí gakuwa mbóó náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ, náa awúu̱n xtángoo ndrígóo Dios ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nidamijná. Tikhun novios tsethi ikháá ajngáa rígi̱. Maski ajndu xúʼko̱, nuni mbá voto náa Dios. Índo̱ novios nuni voto ndrígu̱ún, ikhú nanindxu̱ún xa̱bu̱ gajmii. Rígi̱ gíʼmaa mbajyúuʼ xúgíʼ mbiʼi (Gén. 2:24; 1 Cor. 7:39). Jesús niʼthí: “Ri niruhua Dios maxaʼne huaji xabo”. Bi̱ mudamijná ragíʼmaa nundxa̱ʼwa̱míjna̱ rí á mu tsekuwa májánʼ ma̱ndoo muniñami̱jna̱a̱ (Mar. 10:9).

15. Náa numuu dí ragíʼmaa mbuyáá cristianos rí mudamijná xóo má eyáá mbaʼin xa̱bu̱ rá.

15 Gajkhun má rí nda̱wi̱i̱n xa̱bu̱ jmbiin, ikha jngó bi̱ nidamijná maguaʼdáá xkujndu. Ikha jngó náa Biblia naʼthí rí bi̱ nidamijná nguáná maguaʼdáá mbaʼa xkujndu (1 Cor. 7:28). Rí mbiʼi xúgi̱ mbaʼin xa̱bu̱ na̱nguá eyáá rí gíʼdoo numuu rí mudamijná. Nakumu̱ún rí ma̱ndoo muniñami̱jna̱a̱ índo̱ gáʼnduun á mu naguáʼdáá xkujndu. Mú bi̱ ni̱ndxu̱lú cristianos tséʼyáá xúʼko̱ káʼnii. Bi̱ nidamijná nduyáá rí nini mbá voto náa Dios. Á mu tsenimbaníí voto, asndu xóo kuwa runi nduwaʼ Dios, ga̱jma̱a̱ ikhaa naguiyuʼ kaʼñún bi̱ minduwiinʼ (Lev. 19:12; Prov. 6:16-19). Cristianos bi̱ nidamijná gíʼmaa marmáʼáan a̱jkiu̱ún ajngáa ndrígóo apóstol Pablo: “Lá xtaʼdaa a̱ʼgia̱ʼ ráʼ. Xátaʼyáaʼ matatsiʼñáanʼ” (1 Cor. 7:27). Pablo niʼthí rígi̱ numuu rí ndaʼyoo rí Jeobá naguiyuʼ rí mbáa xa̱bu̱ maʼni nduwaaʼ a̱ʼgiu̱u̱ o ajmbio̱o̱ mu ma̱ndoo maniñaaʼ (Mal. 2:13-16).

16. Ndiéjunʼ eʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu divorcio ma̱ngaa rí muniñami̱jna̱a̱ xá.

16 Jesús niʼsngáa rí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Biblia rí i̱ndó a̱jmi̱i̱n xa̱bu̱ ma̱ndoo muni divorciar á mu mbáa niʼni aʼkhá ga̱jma̱a̱ imba̱a̱ xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ á mu bi̱ na̱nguá gíʼdoo aʼkhúun tsíyoo gáʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo (Mat. 19:9; Heb. 13:4). Ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gándoo gúʼthá á mu nuniñami̱jna̱a̱ xá. Náa Biblia naʼthí kaʼwu ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ (atraxnuu 1 Corintios 7:10, 11). * Náa Biblia tséʼthi nimbá ga̱jma̱a̱ numuu rí ma̱ndoo muniñami̱jna̱a̱. Mbáa ma̱ndoo marigá mbá numuu rí cristiano mandxaʼwáminaʼ rí ndayóoʼ maniñaaʼ bi̱ ndiyáa. Mbá xkri̱da, tikhun nduyáá rí vida ndrígu̱ún o rí nambáxu̱u̱n gajmiún Jeobá gamíi mambáa á mu tsíniñaʼ bi̱ naʼni gíníi o mbáa apóstata. *

17. Ndiéjunʼ gándoo muni cristianos bi̱ nidamijná mu makuwá mba̱yu̱ʼ mbiʼi rá.

17 Ndiéjunʼ gíʼmaa muni bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ á mu bi̱ nidamijná nunda̱ʼa̱ xtágabu mu makuwa májánʼ rá. Ikhiin ma̱ndoo muraxu̱u̱n á mu ndiyáá má video ¿Cómo sabes si es amor? Ga̱jma̱a̱ á mu ninigajmaa folleto Ma̱ndoo makuwáanʼ gagi mbá guʼwáanʼ. Náa xúgíʼ rígi̱ na̱ʼkha̱ ikha ndrígóo Biblia rí ma̱ndoo mambáñun bi̱ nidamijná mu makuwá itháan májánʼ. Mbáa rí ikhiin niʼthí: “Asndu índo̱ nigíʼdi̱i̱xu ninigajmaa folleto rígi̱, nikúwáanʼxu itháan gagi”. Índo̱ niʼni má 22 tsiguʼ rí ninújunʼ, mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ nikumu̱u̱ rí itháan maguánu muniñami̱jna̱a̱. Mú nda̱wa̱á rí ndiyáá video ¿Cómo sabes si es amor? Niʼthí: “Nájmáanʼxu nijngúxu iyááʼ, mú mixtiʼkhu wéñuʼ xóo endxaʼwamíjna̱xu. Mú video ni̱ʼkha̱nú phú mbiʼi rí ndiyóoʼ. Rí xúgi̱ kuwáanʼxu itháan májánʼ”. Ikha jngó, á mu bi̱ nidamijná nuni xó má eʼthí ikha ndrígóo Jeobá, mambáxu̱u̱n itháan májánʼ ga̱jma̱a̱ makuwá itháan gagi.

VOTO RÍ MATANI KÁXI̱ ÑAJUNʼ JEOBÁ

18, 19. a) Ndiéjunʼ rí nuni mbaʼin cristianos gajmiún e̱jñún rá. b) Xú káʼnii enimbánii voto a̱ngiu̱lú bi̱ nuni káxi̱ ñajunʼ Jeobá rá.

18 Nákha ginii niʼthá ga̱jma̱a̱ numuu voto rí niʼni Jefté ga̱jma̱a̱ Ana. Ga̱jma̱a̱ numuu votos rígi̱, guáxioo Jefté ga̱jma̱a̱ a̱ʼdióo Ana nindoo nini ñajunʼ Jeobá káxi̱ náa xúgíʼ mbiʼi rí nikuwa. Rí mbiʼi xúgi̱, mbaʼin cristianos nixnúún tsiakii e̱jñún mu muni káxi̱ ñajunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ rí xúniñaʼ. Xúgiáanʼ ma̱ndoo muxnún tsiakii jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ mu muni má xúʼko̱ ñajunʼ Jeobá (Juec. 11:40; Sal. 110:3).

Voto rí matani káxi̱ ñajunʼ Jeobá (Atayáá kutriga̱ 19).

19 Rí mbiʼi xúgi̱, kuwa mbá 67,000 a̱ngiu̱lú náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ bi̱ nuni káxi̱ ñajunʼ Jeobá. Tikhun nuyambáá náa Betel, náa naguma guʼwá o xóo superintendentes de circuito. Eʼwíínʼ bi̱ nusngáa xú káʼnii mutaraʼa, precursores especiales, misioneros, bi̱ nuñewa̱n Guʼwá náa narígá Asambleas o bi̱ nuniratáá náa narígá Escuela náa nusngáa ga̱jma̱a̱ numuu Dios. Xúgínʼ nuni mbá voto rí munimbu̱u̱n ga̱jma̱a̱ makuwa gíná. Ga̱jma̱a̱ voto rígi̱, nuthi rí munimbánii asndu xú káʼnii má ñajunʼ rí gundrigú náa Jeobá. Ma̱ngaa nuthi rí xáguaʼdáá wéñuʼ ga̱jma̱a̱ rí xúni̱ ñajunʼ mu makhánun mbújkha̱a̱, muni i̱ndó á mu kuaʼdáá mbá permiso. A̱ngiu̱lú bugi̱ na̱nguá ni̱ndxu̱ún xa̱bu̱ kiejunʼ, mú ñajunʼ rí nuni nindxu̱u̱ kiejunʼ. Ikhiin nandún munimbánii voto índo̱ kuwa runi ñajunʼ káxi̱ náa Jeobá.

20. Xú káʼnii gíʼmaa mbuʼyáá voto rí niʼtháán Dios, ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

20 Náa artículo rígi̱, niʼthá ajtsú eni votos rí ma̱ndoo muʼni náa Dios. Mbáa niʼni mbá voto. Mú garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí gíʼmaa mbuʼyáá rí gíʼdoo wéñuʼ numuu voto rí niʼni ga̱jma̱a̱ gíʼmaa muʼni xúgíʼ mu muʼnimbánii (Prov. 20:25). Rí xuʼnimbánii votos rí niʼni náa Jeobá ma̱ndoo ma̱ʼkha̱ kagu̱u̱ mbaʼa gamiéjunʼ (Ecl. 5:6). Ganindxu̱lú xóo salmista bi̱ niʼthúu̱n Jeobá: “Mani ajmúú numuu mbiʼyaaʼ asndu kámuu, mu mani numa̱a̱ voto mámbá mbiʼi” (Sal. 61:8).

^ párr. 6 Deuteronomio 23:21, 23: “Á mu natani mbá voto náa Jeobá Dios ndrígáʼ, atanimbánii nacha̱, numuu rí Jeobá Dios ndrígiáʼ manda̱ʼa̱a̱ náa ikháánʼ, ga̱jma̱a̱ mani̱ndxu̱u̱ aʼkhá ndrígáʼ. Gíʼmaa matiewa̱a̱n rí marata̱, ga̱jma̱a̱ gíʼmaa matani xóo má niratá náa voto náa inuu Jeobá xóo tsigijñaʼ rí nigájnuu náa rawanʼ”.

^ párr. 6 Salmo 15:4: “Bi̱ naʼni dí ra̱májánʼ náa iduu tsíyoo gáʼyoo, mú ndaʼyamajkhún bi̱ namiñun kuyáá Jeobá. Niʼthí má xúʼko̱ ga̱jma̱á ñajunʼ rí xkawiʼ, ga̱jma̱a̱ tsériʼkhuu”.

^ párr. 7 Ana nikudaminaʼ náa Jeobá rí á mu nagiʼdaa mbáa ada̱, mani̱ndxu̱u̱ nazareo xúgíʼ mbiʼi rí gáxtáa. Rígi̱ nandoo gáʼthúu̱n rí a̱ʼdióo maxnáximinaʼ maʼni ñajunʼ Jeobá káxi̱ (Núm. 6:2, 5, 8).

^ párr. 8 Salmo 61:1, 5, 8: “Atadxun, oh Dios, rí natakháñaʼ. Atagíʼ edxa̱ʼ rí natajkáan. Numuu rí ikháánʼ, oh Dios, nitadxuun votos ndrígóʼ. Ikháánʼ naraxniúnʼ bi̱ mamiñún kuyáá mbiʼyaaʼ. Ikha jngó mani ajmúú numuu mbiʼyaaʼ asndu kámuu, mu mani numa̱a̱ voto mámbá mbiʼi”.

^ párr. 12 2 Pedro 1:5-8: “Ikha jngó, gúni mbá tsiakii mba̱a̱ ga̱jma̱a̱ guxna̱a̱ fe ndrígála, rí májánʼ wéñuʼ; rí májánʼ wéñuʼ, ku̱ma̱; rí ku̱ma̱ ndrígála, muxprígumijna; rí muxprígumijna, maʼngala; rí maʼngala, mbuyamajkuíí Dios; rí mbuyamajkuíí Dios, mangajuala ku̱ñu̱u̱n a̱ngia̱la; rí mangajuala ku̱ñu̱u̱n a̱ngia̱la, rí maʼndalá kuyamíjna̱. Á mu dí rígi̱ rígá náa ikháanʼla, ga̱jma̱a̱ nda̱joo, maʼni rí xúniñaʼ o ní xarigá ku̱ma̱ jmbu ndrígóo Jesucristo”.

^ párr. 13 Numuu rí bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ rígá mbaʼa rí mbuyáá gajmiún xa̱bu̱ bi̱ nandún majngún iyááʼ, tsékujmaa rí mbáa maʼthí rí tágiʼdoo numuu rí nijngúun iyááʼ.

^ párr. 16 1 Corintios 7:10, 11: “Bi̱ ninigu̱nʼ nathu̱u̱n xóo muni —mú, dí raʼkháa ikhúúnʼ, ikhaa Señor— dí a̱ʼgu̱ ragíʼmaa maniñuʼ ajmbio̱o̱; mú á mu ikhaa najkha̱a̱, gaxtáa mbáwíi xánujunʼla, o, á mu na̱nguá, gambaxíiʼ ga̱jma̱a̱ ajmbio̱o̱; ga̱jma̱a̱ xa̱biya̱ ragíʼmaa maniñuʼ a̱ʼgiu̱u̱”.