Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Lá xtaa xawii majnguánʼ iyááʼ ráʼ.

Lá xtaa xawii majnguánʼ iyááʼ ráʼ.

“Tsáa rí ikháanʼ nandoo maʼni mbá torre tsígi̱ʼi̱ ginii mu mbaʼyoo nguáthá mbújkha̱a̱ gámbóo mu maʼni gáxu̱u̱ rá.” (LUCAS 14:28).

AJMÚÚ 120 GA̱JMA̱A̱ 64

Artículo rígi̱ ga̱jma̱a̱ náa imbo̱o̱ na̱jkha̱ inún jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ bi̱ nundxa̱ʼwa̱míjna̱ majngún iyáá

1, 2. a) Ndiéjunʼ eʼni maʼdxulú bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Jeobá rí mbiʼi xúgi̱ rá. b) Ndiéjunʼ gándoo muni anu̱ún e̱ji̱i̱n ga̱jma̱a̱ bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ mu jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ makru̱ʼu̱u̱n xú káʼnii gakuwa nda̱wa̱á rí gájngun iyááʼ rá.

 CHRISTOPHER i̱ndó gíʼdoo 12 tsiguʼ, ga̱jma̱a̱ nandoo má majngún iyááʼ. Mbáa bi̱ kayá edxu̱u̱ niʼthúu̱n: “Naniʼníínʼ asndu nákha ada̱ ñajuanʼ. Ga̱jma̱a̱ nadxuʼ wéñuʼ rí nandaʼ majnguánʼ iyááʼ, mú nandoʼ maraxaʼ: Náa numuu rí nandaʼ matani rá.” Bi̱ kayá edxu̱u̱ gíʼdoo mbá numuu májánʼ mu maʼniuu graxe̱ rígi̱. Xa̱bi̱i̱ Dios nadxulú índo̱ nduʼyáá rí mámbá tsiguʼ najngún iyááʼ mbaʼin wéñuʼ jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ (Ecl. 12:1). Mú anu̱ún e̱ji̱n bi̱ ni̱ndxu̱ún cristianos ga̱jma̱a̱ bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa congregación gíʼmaa mbuyáá májánʼ á mu nandún majngún iyááʼ ga̱jma̱a̱ mbá numuu májánʼ ma̱ngaa á mu nakru̱ʼu̱u̱n rí eyoo gáʼthúu̱n.

2 Náa Biblia naʼsngáa rí índo̱ mbáa naxnáximinaʼ náa Jeobá ga̱jma̱a̱ najngúun iyááʼ, nagíʼdu̱u̱ naxtáa xóo mbáa xa̱bi̱i̱ Dios. Rígi̱ nandoo gáʼthúu̱n rí Jeobá maʼni tsajkurámaaʼ wéñuʼ, mú ma̱ngaa Satanás magruiga̱ mbaʼa tsáʼkhá (Prov. 10:22; 1 Ped. 5:8). Ikha jngó, bi̱ guáʼdiin e̱ji̱n gíʼmaa muriyaʼ mbiʼi mu mumbáñún e̱jñún mu makru̱ʼu̱u̱n ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí mani̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Cristo. Á mu mbáa na̱nguá gíʼdaa anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ru̱dúu̱ bi̱ ni̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jeobá rá. Ikhú, bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa congregación mumbayíí makro̱ʼo̱o̱ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí maxnáximinaʼ ga̱jma̱a̱ rí majngúun iyááʼ (atraxnuu Lucas 14:27-30). * Índo̱ mbáa nandoo maʼni mbá guʼwá, ndayóoʼ maʼnirataminaʼ májánʼ. Xúʼko̱ má nindxu̱u̱ á mu mbáa ndxáma o wáxá nandoo majngúun iyááʼ, ma̱ngaa gíʼmaa maʼnirataminaʼ májánʼ. Xúʼko̱ ma̱ndoo mani̱ndxu̱u̱ jmbii náa Jeobá asndu índo̱ gártumuu mbiʼi (Mat. 24:13). Ndiéjunʼ gambáñun jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ mú muni ñajunʼ Jeobá asndu kámuu mbiʼi rá. Guʼyáá.

3. a) Ndiéjunʼ niʼthí Jesús ga̱jma̱a̱ Pedro numuu rí majngúlú iyááʼ rá. (Mateo 28:19, 20; 1 Pedro 3:21.) b) Xú káʼnii graxe̱ gúʼyáá náa artículo rígi̱ rá. c) Ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu matraximínaʼ rígi̱ rá.

3 Lá ni̱ndxa̱ʼ mbáa dxámá o dxáʼgú bi̱ nandoo majngúun iyááʼ rá. ¡Ra̱ʼkhá tháán májánʼ! Rí majnguánʼ iyááʼ ga̱jma̱a̱ rí manindxa̱ʼ mbá xa̱bi̱i̱ Jeobá gíʼdoo wéñuʼ numuu. Jesús niʼsngáa rí xúgínʼ cristianos gíʼmaa majngúun iyááʼ. Ga̱jma̱a̱ apóstol Pedro niʼthí rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rígi̱ mu makríyaʼ mbáa índo̱ garigá majphú mba̱a̱ gaʼkhu (Mat. 28:19, 20; 1 Ped. 3:21). Náa artículo rígi̱ gúʼyáá ajtsú graxe̱ rí mambáyaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ á mu xtaa xawii mu majnguánʼ iyááʼ: “Lá nandxa̱ʼo̱o̱ májánʼ edxu̱ʼ ráʼ. Náa numuu rí nandoʼ majngúnʼ iyááʼ rá. Lá nakroʼoʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí maxnaxíminaʼ náa Jeobá ráʼ.” Gíʼdoo wéñuʼ numuu rí matraximínaʼ rígi̱. Náa numuu rá. Numuu rí índo̱ gájnguanʼ iyááʼ matasnga̱jmá dí niratháán Jeobá matani ñajuunʼ kámuu mbiʼi. Graxe̱ rígi̱ gambayaaʼ matanimbánii rí nitaxúdaminaʼ.

“LÁ NANDXA̱ʼO̱O̱ MÁJÁNʼ EDXU̱ʼ RÁʼ.”

4, 5. a) Náa numuu dí ragíʼmaa maraʼti̱i̱n asndu maʼni itháan nikhi̱i̱n mu majnguánʼ iyááʼ rá. b) Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí matatsaʼwa̱a̱ májánʼ edxa̱ʼ rá.

4 Náa Biblia tséʼthi nguáthá tsiguaʼ gíʼmaa maraʼdáá mu majnguánʼ iyááʼ o asndu maʼni itháan nikhi̱i̱n. Proverbios 20:11 naʼthí: “Asndu dxámá najmaʼniiʼ ga̱jma̱a̱ xóo rí naʼni, á mu naʼni rí kaʼwu ga̱jma̱a̱ rí jmbu”. Ikha jngó asndu mbáa dxámá chíʼgíʼ najmañuu rí nindxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ, ga̱jma̱a̱ makro̱ʼo̱o̱ rí eyoo gáʼthúu̱n rí maxnáximinaʼ náa Jeobá. Ikha jngó índo̱ mbáa dxámá nasngájma rí nandxa̱ʼóo májánʼ edxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ rí nixnáximinaʼ náa Jeobá, gíʼdoo numuu ga̱jma̱a̱ májánʼ nindxu̱u̱ rí majngúun iyááʼ (Prov. 20:7).

5 Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí majmañaaʼ matatsaʼwa̱a̱ májánʼ edxa̱ʼ rá. Raʼkháa i̱ndó nandoo gáʼthúu̱n rí manindxa̱ʼ mbáa xa̱bu̱ nikhi̱i̱ o maraʼdáá mba̱a̱ tsiguaʼ. Náa Biblia naʼthí rí nandoo gáʼthúu̱n “bi̱ najmañún mundxaʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún” mu majmañún mbuyáá rí nindxu̱u̱ májánʼ o ra̱májánʼ (Heb. 5:14) (atayáá kúgumaʼá “Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n”). Nandoo gáʼthúu̱n ma̱ta̱ya̱a̱ rí nindxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ rí maʼnda̱ʼ matani asndu xúgíʼ a̱jkia̱nʼ. Xa̱bu̱ bi̱ nandxa̱ʼóo májánʼ edxu̱u̱ tseniñaminaʼ maxpatríguíi náa tsáʼkhá ga̱jma̱a̱ tséyóoʼ rí mbáa maʼthúu̱n má xúʼko̱ rí maʼni rí májánʼ. Á mu ikháánʼ najnguánʼ iyááʼ, muguaʼthi̱i̱n rí ikháánʼ matani rí májánʼ maski ajndu tséʼyaʼ ana̱ʼ, ru̱dáʼ o eʼwíínʼ xa̱bu̱ (atayáá ma̱ngaa náa Filipenses 2:12).

6, 7. a) Xú káʼnii tsáʼkhá niraʼnuu Daniel náa Babilonia rá. b) Xú káʼnii nisngájma Daniel rí ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ nindxa̱ʼóo májánʼ edxu̱u̱ rá.

6 Lá ma̱ndoo mbáa dxámá o wáxá masngájma rí nandxa̱ʼóo májánʼ edxu̱u̱ rá. Atatsaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa xa̱bi̱i̱ Dios bi̱ nigumbiʼyuu Daniel. Mbáa ikhaa kaʼnííʼ dxámá índo̱ ni̱jkha̱ kiʼyáa náa xuajin Babilonia mú anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ru̱dúu̱ niguanún. Ikhí niraʼnuu mbaʼa tsáʼkhá. Mbá xkri̱da, nixtáa náa majñúnʼ xa̱bu̱ bi̱ túnimbu̱ún kuyáá Dios. Ma̱ngaa, ikhí nigi̱ʼdi̱i̱ ndiyamajkuíí xóo mbáa bi̱ gíʼdoo numuu ma̱ngaa asndu nixtiyáaʼ náa majñúnʼ jiáma mu maʼni ñajunʼ rey (Dan. 1:3-5, 13). Nakujmaa rí Daniel ma̱ndoo maxtáa itháan májánʼ náa Babilonia ki xóo náa Israel.

7 Mú Daniel niraʼnuu májánʼ wéñuʼ tsáʼkhá rúʼko̱. Xú nini xá. Tániñaminaʼ rí xa̱bu̱ Babilonia muni̱i̱ rí mariʼkuminaʼ o xáʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá. Náa Biblia naʼthí rí Daniel “nigíwanʼ náa a̱jkiu̱u̱n rí xáʼni gachúminaʼ”. Nandoo gáʼthi rí xáʼni nimbá rí kagujtuminaʼ ga̱jma̱a̱ religión rí minduwaʼ (Dan. 1:8). Xúʼko̱ nisngájma rí ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ nindxa̱ʼóo májánʼ edxu̱u̱.

Jiáma o wa̱ʼxa̱ʼ bi̱ nundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún xánindxu̱ún xóo bi̱ nambáxu̱u̱n gajmiún Dios náa Guʼwá nagimbáanʼ jma̱a̱ xóo bi̱ nambáxu̱u̱n jma̱a̱ numbaaʼ náa escuela. (Atayáá kutriga̱ 8).

8. Ndiéjunʼ gándoo gajmañaaʼ náa xkri̱da ndrígóo Daniel rá.

8 Ndiéjunʼ gándoo gajmañaaʼ náa xkri̱da ndrígóo Daniel rá. Á mu ni̱ndxa̱ʼ mbáa dxámá o dxáʼgú bi̱ nandxa̱ʼo̱o̱ májánʼ edxu̱u̱ gíʼmaa matatsimbaʼ xtayáá Jeobá maski ajndu natraʼníí rí mingíjyúuʼ. Xáni̱ndxa̱ʼ xóo mbáa camaleón, xujkhúʼ buʼko̱ nariʼkhuu color ndrígóo mú mani̱ndxu̱u̱ xóo dí rígá mbájndi náa ikhaa. Xándoo manindxa̱ʼ xóo mbáa bi̱ nambáxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ Dios náa Guʼwá nagimbáanʼ ga̱jma̱a̱ xóo bi̱ nambáxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ numbaaʼ náa escuela. Gíʼmaa manindxa̱ʼ jmbii náa Dios maski ajndu matraʼníí mbaʼa tsáʼkhá (atraxnuu Efesios 4:14, 15). *

Á mu ni̱ndxa̱ʼ mbáa bi̱ nandxa̱ʼóo májánʼ edxu̱u̱, matatsimbaʼ xtayáá Jeobá asndu náa xkujndu rí mingíjyúuʼ

9, 10. a) Náa numuu rí gíʼmaa matatsaʼwa̱a̱ edxa̱ʼ xú káʼnii nitani̱ índo̱ nitraʼníí mbá tsáʼkhá rá. b) Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí majnguánʼ iyááʼ rá.

9 Gajkhun má, tséʼniuu á mu jiáma o xa̱bu̱ wanii, xúgiáanʼ nakiéʼkulu (Ecl. 7:20). Mú á mu nandaʼ majnguánʼ iyááʼ, gíʼmaa matraximinaʼ á mu gajkhun mataʼgíiʼ matani má xúʼko̱ rí nandoo Jeobá. Lá niʼni má mba̱yu̱ʼ rí xtaa ratatsimbaaʼ xtayáá Jeobá rá. Atatsaʼwáminaʼ xú káʼnii nitani̱ índo̱ nitraʼníí mbá tsáʼkhá. Lá nijmáán matraʼwíí matani rí májánʼ ráʼ. O mbáa xtaa xó má nixtáa Daniel. Mbáa xtáa tsáa naʼtháanʼ rí gajmaʼ rí najmañaʼ matani mu maraxtaa májánʼ náa numbaaʼ rígi̱. Índo̱ matraʼníí tsáʼkhá xóo rúʼko̱, lá najmáán makruaʼaʼ rí Jeobá eyoo matani ráʼ. (Efes. 5:17.)

10 Gíʼdoo wéñuʼ numuu matraximínaʼ rúʼko̱, mu mambáyaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí majnguánʼ iyááʼ. Xúʼko̱ natasngájmun eʼwíínʼ rí niratháán Jeobá rí maʼnda̱ʼ xtayáá ga̱jma̱a̱ asndu kámuu mbiʼi gátani ñajunʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱nʼ (Mar. 12:30). Xúgínʼ bi̱ nijngún iyááʼ gíʼmaa mugíiʼ munimbánii rí nitháán Jeobá (atraxnuu Eclesiastés 5:4, 5). *

“NÁA NUMUU RÍ NANDOʼ MAJNGÚNʼ IYÁÁʼ RÁ.”

11, 12. a) Ndíjkha gíʼmaa ma̱ta̱ya̱a̱ májánʼ á mu natatsaʼwáminaʼ majnguánʼ iyááʼ rá. b) Ndiéjunʼ gámbayaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ ikháá xó má eʼyoo Jeobá rí majnguánʼ iyááʼ rá.

11 Náa Biblia naʼthí rí xúgínʼ xa̱bi̱i̱ Dios muni ñajunʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱ún, asndu jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ (Sal. 110:3). Ikha jngó á mu natatsaʼwáá edxa̱ʼ majnguánʼ iyááʼ, gíʼmaa ma̱ta̱ya̱a̱ májánʼ á mu ikháánʼ nitraʼwíí matani rígi̱. Itháan gíʼdoo numuu rígi̱ á mu ndija̱a̱n náa mbá guʼwá náa ni̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jeobá.

12 Índo̱ na̱jkha̱ ragaja̱a̱n, mbáa natayáá xú káʼnii eʼwíínʼ xa̱bu̱ najngún iyááʼ. Mbáa najngún iyááʼ tikhun bi̱ nambáxa̱ʼ gajmiáanʼ o a̱ngia̱nʼ. Mú atieuminaʼ, ragíʼmaa matatsaʼwamínáʼ rí mangáán gíʼmáán majnguánʼ iyááʼ numuu rí ikhiin o numuu rí eʼwíínʼ najngún iyááʼ. Ndiéjunʼ gámbáyaʼ mu ma̱ta̱ya̱a̱ ikháá xó má eʼyoo Jeobá rí majnguánʼ iyááʼ rá. Atríyaʼ mbiʼi mu matatsaʼwa̱a̱ edxa̱ʼ ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu majnguánʼ iyááʼ rá. Náa artículo rígi̱ ga̱jma̱a̱ rí gúʼyáá nda̱wa̱á ma̱ta̱ya̱a̱ mbaʼa numuu rí májánʼ.

13. Xú káʼnii gándoo gáta̱ya̱a̱ á mu gajkhun nandaʼ majnguánʼ iyááʼ rá.

13 Xú káʼnii gándoo gáta̱ya̱a̱ á mu gajkhun nandaʼ majnguánʼ iyááʼ ga̱jma̱a̱ mbá numuu májánʼ ráʼ. Timbá nindxu̱u̱ rí ma̱ta̱ya̱a̱ xú káʼnii eratajkháan. Atraximinaʼ: “Lá nata kháñuu Jeobá mbaʼa nuthu ráʼ. Lá na̱thu̱u̱n mbájmbu rí phú eyoʼ o tséyóo xú mathu̱u̱n xáʼ.” Rígi̱ gámbayaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ á mu nambáxa̱ʼ májánʼ ga̱jma̱ʼ Jeobá (Sal. 25:4). Mbaʼa nuthu, Jeobá nariʼña̱a̱ náa Biblia rí nuʼtájkáan. I̱mba̱ xú káʼnii gándoo ma̱ta̱ya̱a̱ rí nandaʼ majnguánʼ iyááʼ ga̱jma̱a̱ mbá numuu májánʼ nindxu̱u̱ rí ma̱ta̱ya̱a̱ xú káʼnii etanigajmaa Biblia (Jos. 1:8). Atraximinaʼ: “Lá naguʼunʼ magúxnuu Biblia xúgíʼ xmáná ráʼ. Lá naniguʼ mata mangúún índo̱ nunigajmaaxu mbá guʼwáanʼ ráʼ.” Graxe̱ rígi̱ mambáyaʼ ma̱ta̱ya̱a̱ á mu nandaʼ majnguánʼ iyááʼ ga̱jma̱a̱ mbá numuu májánʼ, xóo muʼthá, numuu rí nitraʼwíí mambaxáʼ ga̱jma̱a̱ Jeobá ma̱ngaa matani ñajunʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkia̱nʼ.

“LÁ NAKROʼOʼ NDIÉJUNʼ EYOO GÁʼTHÚU̱N RÍ MAXNAXÍMINAʼ NÁA JEOBÁ RÁʼ.”

14. Xú káʼnii mixtiʼkhu nindxu̱u̱ rí maraxnaxíminaʼ ga̱jma̱a̱ rí majnguánʼ iyááʼ rá.

14 Tikhun jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ nuthi rí nixnaximi̱jna̱ náa Jeobá, mú xóó na̱nguá kuwa xawii mu majngún iyááʼ. Mú xándoo maʼni xúʼko̱. Ikhiin tsíkru̱ʼu̱u̱n xú káʼnii mixtiʼkhu nindxu̱u̱ rí maraxnaxíminaʼ ga̱jma̱a̱ rí majnguánʼ iyááʼ. Rí maraxnaxíminaʼ nindxu̱u̱ rí maratajkáan náa Jeobá mu maraxna ajngáaʼ rí matani ñajunʼ kámuu mbiʼi. Ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á najnguánʼ iyááʼ mú xúgínʼ mbuyáá rí niraxnáximinaʼ náa Jeobá. Ikha jngó nákha xóó tséjnguáanʼ iyááʼ ndayóo makruaʼaʼ májánʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí maraxnaxíminaʼ náa Dios.

15. Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí maraxnaxíminaʼ rá.

15 Índo̱ naraxnáximinaʼ náa Jeobá, naratháán rí ikhú naraxnáxi vida ndrígáʼ náa ikhaa. Rí maraxnaxíminaʼ nindxu̱u̱ rí naratháán rí itháan gíʼdoo numuu náa ikháánʼ rí matani ñajunʼ (atraxnuu Mateo 16:24). Ikha jngó rí maraxnaxíminaʼ gíʼdoo wéñuʼ numuu (Mat. 5:33). Xú káʼnii gándoo gatasngajmá rí natayáá rí Dios kaʼyoo vida ndrígáʼ rá. (Rom. 14:8.)

16, 17. a) Arathá mbá xkri̱da rí masngájma rí vida ndrígá nánguá kaʼyaʼ. b) Índo̱ mbáa xa̱bu̱ naxnáximinaʼ náa Dios, ndiéjunʼ eʼthúu̱n xá.

16 Xú káʼnii gándoo gatasngajmá rí vida ndrígáʼ nánguá kaʼyaʼ rá. Atatsaʼwáminaʼ náa xkri̱da rígi̱. Atatsaʼwáminaʼ rí ana̱ʼ naxná mbóo mbaaʼ. Naxnáʼ i̱yi̱i̱ʼ ga̱jma̱a̱ naʼtháanʼ rí ikháánʼ kaʼyaʼ. Mú nda̱wa̱á naʼtháanʼ rí ikhaa gáguanúu ga̱jma̱a̱ i̱yu̱ʼ mbaaʼ ga̱jma̱a̱ rí i̱ndó ikhaa gándoo gáñajunʼ náa mbaaʼ rúʼko̱. Lá marata̱ rí ana̱ʼ gajkhun nixnáʼ mbaaʼ rúʼko̱ rá. O rí xóó kaʼyoo ikhaa dxe̱ʼ.

17 Índo̱ mbáa xa̱bu̱ naxnáximinaʼ náa Dios, naʼthúu̱n: “Vida ndrígóo kaʼyaʼ ikháánʼ”. Ga̱jma̱a̱ Jeobá magiʼthu̱u̱n rí maʼnimbánuu rí nikudaminaʼ maʼni. Mú atatsaʼwáminaʼ rí xa̱bu̱ buʼko̱ nagíʼdu̱u̱ nagájnuu nguʼwáá ga̱jma̱a̱ mbáa bi̱ na̱nguá nindxu̱u̱ xa̱bi̱i̱ Jeobá. O atatsaʼwáminaʼ rí nagruigú mbá ñajunʼ rí xániñuʼ maʼga̱ gáʼtaraʼa o maʼga̱ reunión. Xa̱bu̱ buʼko̱ tséʼnimbánuu rí nikudaminaʼ maʼni náa Dios. Nindxu̱u̱ xóo rí ana̱ʼ niguanúu ga̱jma̱a̱ i̱yu̱ʼ mbaaʼ. Ikha jngó, á mu naratháán Jeobá rí vida ndrígáʼ kaʼyoo ikhaa, matani má xúʼko̱ rí ikhaa nandoo maski ajndu nguáná ikháánʼ tsínigua̱ʼ. Ikháanʼ gíʼmáanʼ muʼni xóo niʼni Jesús, bi̱ niʼthí: “Mikui nigataloʼ, raʼka numu ruʼkue ikajngo maneloʼ xo ri nandoʼ Ikun, indo xo ri nando tsi nijungun ganeloʼ” (Juan 6:38).

Rí majnguánʼ iyááʼ na̱nguá nindxu̱u̱ mbá gitsíin

18, 19. a) Ndiéjunʼ eʼthí Rose ga̱jma̱a̱ Christopher ga̱jma̱a̱ numuu rí majnguánʼ iyááʼ rá. b) Ndiéjunʼ tatsaʼwáminaʼ ikháánʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí majnguánʼ iyááʼ rá.

18 Nakujmaa kaʼwu rí majnguánʼ iyááʼ gíʼdoo wéñuʼ numuu. Rí maraxnaxíminaʼ náa Jeobá ga̱jma̱a̱ rí majnguánʼ iyááʼ nindxu̱u̱ mbá gamajkhu mba̱a̱. Á mu nandaʼ xtayáá Jeobá ga̱jma̱a̱ nakruaʼaʼ ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí maraxnaxíminaʼ, majnguánʼ iyááʼ rí asndu xátatsaʼwa̱a̱ wéñuʼ edxa̱ʼ. Ga̱jma̱a̱ xagáwiinʼ a̱jkia̱nʼ rí nitraʼwíí matani rúʼko̱. Mbáa dxáʼgú bi̱ nagumbiʼyuu Rose naʼthí: “Nandoʼ ka̱yo̱o̱ wéñuʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ nda̱a̱ imbo̱ʼ dí naʼni maxtáá gagi xóo rí mani ñajunʼ. Índo̱ niraʼwíí majngúnʼ iyááʼ ndi̱yo̱o̱ rí itháan májánʼ mani rúʼko̱”.

19 Náa timbá kutriga̱ niʼthá ga̱jma̱a̱ numuu dxámá bi̱ mbiʼyuu Christopher. Ikhaa nijngún iyááʼ índo̱ gíʼdoo 12 tsiguʼ. Xú káʼnii ku̱mu̱u̱ dí niraʼwíí maʼni rúʼko̱ xá. Ikhaa naʼthí rí nadxuu wéñuʼ. Índo̱ nigiʼdoo 17 tsiguʼ ninindxu̱u̱ precursor regular, índo̱ nigiʼdoo 18 tsiguʼ ninindxu̱u̱ siervo ministerial rí xúgi̱ xtáa náa Betel. Ikhaa naʼthí: “Niraʼwíí rí májánʼ índo̱ nijngúnʼ iyááʼ. Nani ñajunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ náa xuajñu, nda̱a̱ imbo̱ʼ rí maʼni maxtáá itháan gagi”. Ikháánʼ rá. Lá natatsaʼwáminaʼ majnguánʼ iyááʼ ráʼ. Á mu xúʼko̱, xú káʼnii gándoo gatanirataminaʼ rá. Mbuʼyáá náa imbo̱ʼ artículo.

^ kutriga̱ 2 Lucas 14:27-30: “Ikhaa bi̱ tsemínuʼ ga̱jma̱a̱ na̱ʼkha̱ ki̱dxu̱ʼ ma xándoo mani̱ndxu̱u̱ xa̱bi̱ʼ. Muʼgíiʼ mbá xkri̱da, tsáa rí ikháanʼ nandoo maʼni mbá torre tsígi̱ʼi̱ ginii mu mbaʼyoo nguáthá mbújkha̱a̱ gámbóo mu maʼni gáxu̱u̱ rá. “Mu nda̱wa̱á rí nitsiji rajkhúu torre, á mu táʼngo̱o̱ gáʼnigáxuu, xúgínʼ bi̱ gúyáá mugi̱ʼdi̱i̱ mutsijmaa, muthi: ‹Xa̱bu̱ bugi̱ nigíʼdu̱u̱ nitsiji rajkhúu mú táʼngo̱o̱ gáʼni gáxu̱u̱›”.

^ kutriga̱ 8 Efesios 4:14, 15: “Ikha jngó ní xánindxu̱lú xóo e̱ji̱n, xóo bi̱ na̱jkha̱ kagu̱u̱n iyaʼ gi̱jyooʼ ñuʼún ga̱jma̱a̱ giñánʼ dí nindxu̱u̱ xúgíʼ kiʼsngáa ga̱jma̱a̱ numuu tsáʼkhá rí nundri̱ga̱ xa̱bu̱, bi̱ nundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún xú káʼnii nuninduwaʼ. Mú guʼthá rí gajkhun, ga̱jma̱a̱ numuu ngajua guʼni xúgíʼ náa bi̱ kayá edxu̱u̱, Cristo”.

^ kutriga̱ 10 Eclesiastés 5:4, 5: “Índo̱ gáraxna̱a̱ ajngáaʼ Dios, xájyáaʼ rí matanimbaníí, numuu rí tsénigu̱ʼ rí eni bi̱ skágunʼ, rí niratá matani, atanimbánii. Itháan májánʼ rí xáraxna ajngáaʼ ki xóo rí matani ga̱jma̱a̱ xátanimbaníí”.