Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 16

Gumbayíí rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún

Gumbayíí rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún

“Xúʼko̱ nandoo nduʼyáá ku̱ma̱ rí gajkhun ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má ku̱ma̱ rí minduwaʼ” (1 JUAN 4:6).

AJMÚÚ 73 Araxnúxu tsiakii Jeobá

RÍ MUʼNIGAJMAA *

Índo̱ nakháñuu mbáa bi̱ kuʼyáá, guʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún raʼkháa rí muyambáá náa costumbre rí tséniguuʼ Dios. (Atayáá kutriga̱ 1 ga̱jma̱a̱ 2). *

1, 2. a) Xú káʼnii niʼninduwiinʼ xa̱bu̱ Gixa̱a̱ rá. b) Dí gajmañulú náa artículo rígi̱ rá.

GIXA̱A̱, “nindxu̱u̱ anu̱u̱ rí minduwaʼ”, niʼninduwiinʼ xa̱bu̱ asndu nákha nigíʼdi̱i̱ nikuwa (Juan 8:44). Mbá nduwaʼ rí niʼthí ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún nindxu̱u̱ rí nda̱wa̱á rí nakháñun nagúun gakuwa náa i̱mba̱ numbaaʼ. Nduwaʼ rúʼko̱ niʼni rí maku̱mu̱u̱ mbaʼa costumbres rí najmaʼnuuʼ. Ikha jngó índo̱ nakháñuu mbáa bi̱ kuyáá o bi̱ xtáa náa xuajñún, mbaʼin a̱ngiu̱lú ndayóoʼ munimíjna̱ ‹maguajún jmbu› (Jud. 3).

2 Á mu mbáa natsudáánʼ muʼni tikhuu costumbre rí tsénigu̱u̱ʼ Dios, dí gambáyulú mu mumbaʼyíí rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún rá. (Efes. 6:11.) Ga̱jma̱a̱, á mu mbáa ndxájulú nagíʼnuu tsáʼkhá xóo rígi̱, xú káʼnii gándoo guʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ muxnáá tsiakii xá. Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá ikha rí naxnúlú Jeobá. Mú ginii mbuʼyáá rí eʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún.

RÍ GAJKHUN GA̱JMA̱A̱ NUMÚN BI̱ NIKHAÑÚN

3. Ndiéjunʼ nirígá ga̱jma̱a̱ numuu timbá nduwaʼ rá.

3 Dios tándoo rí xa̱bu̱ numbaaʼ makhañún, ikhaa nindoo rí makuwa kámuu mbiʼi. Ikha jngó, Adán ga̱jma̱a̱ Eva ndiyóoʼ rí munimbu̱ún kuyáá Jeobá, ikhaa nixnúún mbá xtángoo: ‹Mú ixi̱ ku̱ma̱ dí májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ, xándoo muphula, numuu rí índo̱ gúphula xndúu ixi̱ rúʼko̱, gajkhun makañánlá› (Gén. 2:16, 17). Mú ikhú, Gixa̱a̱, nijmiuu mbáa a̱bu̱nʼ mu maʼthúu̱n Eva: “Xaʼguanú makhañála”. Phú gíná rí Eva niʼnimbo̱o̱ nduwaʼ rúʼko̱ ga̱jma̱a̱ ni̱ʼkhu̱ xndúu ixi̱. Nda̱wa̱á, ajmbio̱o̱ ni̱ʼkhu̱ ma̱ngaa (Gén. 3:4, 6). Xúʼko̱, aʼkhá ga̱jma̱a̱ rí nakháñulú nito̱ʼo̱o̱ náa xúgíʼ numbaaʼ (Rom. 5:12).

4, 5. Xú káʼnii niʼni nduwiinʼ má xúʼko̱ xa̱bu̱ Gixa̱a̱ rá.

4 Xó má Dios niʼthí, Adán ga̱jma̱a̱ Eva nikháñún. Mú Gixa̱a̱ tániñuuʼ raʼni nduwaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nakháñulú. I̱mba̱ míʼtsú niʼthí i̱ʼwáʼ nduwaʼ, xóo kiʼsngáa rí índo̱ mbáa xa̱bu̱ nakháñuu, mbá tapha̱a̱ xtáa xóó ndaʼya náa mbá numbaaʼ náa kuwa espíritus. Mixtiʼkhu xóo nijmuu ikháá má nduwaʼ rígi̱ mu maʼni nduwiinʼ mbaʼin wéñuʼ xa̱bu̱ asndu mbiʼi rí kuwáanʼlu xúgi̱ (1 Tim. 4:1).

5 Ndíjkha rí Gixa̱a̱ naʼngo̱o̱ naʼni rí mbaʼin xa̱bu̱ munimbu̱u̱n nduwaʼ ndrígóo rá. Numuu rí ndaʼyoo xú ekumulú índo̱ mbáa nakháñuu, ikha jngó rúʼko̱ najmuu mu maʼni nduwáanʼlú. Numuu rí nigumánʼlú mu makuwáanʼ kámuu mbiʼi ga̱jma̱a̱ tsíyulú rí makhañúlúʼ (Ecl. 3:11). Ikháanʼ tsíyulú makháñulú, nduʼyáá rí nakháñulú nindxu̱u̱ asndu xóo mbáa xa̱bu̱ sia̱nʼ ndrígúlú (1 Cor. 15:26).

6, 7. a) Lá niʼngo̱o̱ Gixa̱a̱ nirkaʼwu rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún ráʼ. Arathá. b) Xú káʼnii eʼni káwáanʼ náa gamíi ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún xóo naʼthí náa Biblia rá.

6 Maski ajndu Gixa̱a̱ niʼniminaʼ wéñuʼ mu maʼni nduwaʼ, táʼngo̱o̱ garkaʼwu rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numuu rí nakháñulú. Nditháan takuwíi̱n mbaʼin wéñuʼ xa̱bu̱ bi̱ nduyáá ga̱jma̱a̱ bi̱ nutariyaʼ rí naʼsngáa náa Biblia ga̱jma̱a̱ numuu rí nakháñulú ma̱ngaa rí guaʼthi̱i̱n bi̱ nikháñun (Ecl. 9:5, 10; Hech. 24:15). Rí gajkhun rígi̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ naʼni káwáanʼ náa gamíi rí kuaʼdálú. Xóo muʼthá, tsémiñulu rí bi̱ nikháñún muniulúʼ dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ ní má rí ikhiin mugíʼnii dí ra̱májánʼ. Nduʼyáá májánʼ rí ikhiin nánguá eya ga̱jma̱a̱ rí xándoo muni̱i̱ nimbá dí ra̱májánʼ nimbáa. Nindxu̱u̱ asndu xóo rí kuwa runuʼ midu̱u̱n (Juan 11:11-14). Ma̱ngaa nduʼyáá rí ikhiin nánguá eyáá rí xtáa rarígá náa numbaaʼ. Ikha jngó, índo̱ gatuxíín, asndu bi̱ nikháñún má mbayuuʼ tsiguʼ makumu̱ún rí asndu xóo mbégu̱ʼ xúgi̱ nindxu̱u̱, xóo mbá natrajmii idaaʼ.

7 Lá ragájkhun rí ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún naʼthí kaʼwu, mbájmbu ga̱jma̱a̱ ragákhíi ráʼ. Phú mixtiʼkhu nindxu̱u̱ nduwaʼ rí naʼthí Gixa̱a̱. Raʼkháa i̱ndó nuni nduwiinʼ xa̱bu̱, ma̱ngaa nunigámaa bi̱ Niʼniáanʼlú. Mu makru̱ʼu̱lú itháan májánʼ nduwaʼ rí niʼni Gixa̱a̱, guʼyáá ajtsú enii. Timbá, niʼni gachúu mbiʼyuu Jeobá. Rí maʼni a̱jma̱, niʼni rí xágiʼdoo numuu tsigijñaʼ ndrígóo Cristo. Ga̱jma̱a̱ rí maʼni ajtsú, niʼni rí mumíniiʼ itháan xa̱bu̱ numbaaʼ.

NDUWAʼ NDRÍGÓO GIXA̱A̱ NIʼNI RÍ XA̱BU̱ MUMÍNIIʼ

8. Xó má esngájma Jeremías 19:5, náá numuu rí naʼni gachúu mbiʼyuu Jeobá nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún rá.

8 Nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún naʼni gachúu mbiʼyuu Jeobá. Mbá nduwaʼ ndrígóo nindxu̱u̱ rí xa̱bu̱ nakhiin náa infierno. Náá numuu rí nduwaʼ nindxu̱u̱ kiʼsngáa rígi̱ rá. Numuu rí naʼni makujmaa rí Dios bi̱ gíʼdoo ngajua nindxu̱u̱ ikháá xó má Gixa̱a̱ (1 Juan 4:8). Xú káʼnii eʼni makumulú rígi̱ rá. Mú rí itháan, xú káʼnii eʼni maku̱mu̱u̱ Jeobá rá. Xámbumulú rí ikhaa nawiyuuʼ kaʼyoo xúgíʼ dí raʼkhí (atraxnuu Jeremías 19:5). *

9. Ndiéjunʼ niʼni marigá nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ náa fe rí kuaʼdáá náa tsigijñaʼ ndrígóo Cristo, rí naʼthí náa Juan 3:16 ga̱jma̱a̱ 15:13 rá.

9 Nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún naʼni rí xágiʼdoo numuu fe rí kuaʼdáá náa tsigijñaʼ ndrígóo Cristo (Mat. 20:28). I̱mba̱ nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ rí alma ndrígóo xa̱bu̱ tsikháñuu. Á mu rúʼko̱ nindxu̱u̱ gajkhun, xúgínʼ xa̱bu̱ makuwa kámuu mbiʼi. Mbáa Cristo táʼyóoʼ má makhañúu mu ikháanʼ makuwáanʼ kámuu. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí nixnáximinaʼ nisngájma dí nandoo kaʼñún xa̱bu̱ numbaaʼ (atraxnuu Juan 3:16; * 15:13). * Xú káʼnii ku̱mu̱u̱ Jeobá ga̱jma̱a̱ A̱ʼdióo rí kiʼsngáa naʼni maxágiʼdoo numuu regalo rí ikhaa nixná xá.

10. Xú káʼnii eʼni mumíniiʼ itháán xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ numuu nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún rá.

10 Nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ naʼni rí mumíniiʼ itháan xa̱bu̱. Mbá xkri̱da, xabuanii bi̱ nikháñu mbá aʼdiún, ikhiin nuthúún rí Dios ni̱jkha̱a̱ kayáa mekhuíí aʼdiún numuu rí ndayóoʼ imba̱a̱ ángel. Lá ragájkhun rí nduwaʼ ndrígóo Gixa̱a̱ rígi̱ naʼni mumíniiʼ itháan xa̱bu̱ ráʼ. Ma̱ngaa, kiʼsngáa nduwaʼ ndrígóo infierno najmún mu muni mumíniiʼ, xóo rí mutsikhi̱i̱n náa aguʼ bi̱ tsénimbu̱ún rí nuthi náa guʼwá ndxájkun. Xó má naʼthí náa mbá libro ga̱jma̱a̱ numuu Inquisición española, tikhun bi̱ nini xúgíʼ dí ra̱májánʼ rígi̱, nikumu̱ún rí kuwa runi mu xa̱bu̱ bugi̱ “mbuyáá xóo gumíniiʼ náa infierno”, mu mata̱nga̱a̱ a̱jkiu̱ún nákha xóó tsikháñún mu xúʼko̱ xíkhíin náa infierno. Ma̱ngaa, náa tikhu xuajen, xa̱bu̱ nduyáá rí ndañúunʼ mbuyamajkún bi̱ nikháñún, o mbuyáaʼ rí mumbañún. Eʼwíínʼ nuni numuu rí namíñún rí ikhiin muni gíníi. Phú gíná, rí nduwaʼ rígi̱ tséʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún xa̱bu̱. I̱ndó naʼni makuwa itháán gíná ga̱jma̱a̱ mamiñún itháan.

XÚ GUMBAYÍÍ RÍ GAJKHUN RÍ NAʼTHÍ NÁA BIBLIA

11. Ndiéjunʼ gándoo gúniulú bi̱ kuʼñúún ga̱jma̱a̱ bi̱ nambáxulúʼ gajmiúlú rá.

11 Rí nandulú kuʼyáá Dios ga̱jma̱a̱ Ajngá rawuunʼ naxnúlú tsiakii mu muʼnimbulúʼ kuʼyáá Jeobá itháan índo̱ mbáa bi̱ kuʼyáá o mbáa bi̱ nambáxulúʼ gajmiúlú nutsudáánʼ rí muyambáá náa mbá costumbres rí tséʼthi náa Biblia ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún. Mbáa asndu muni rí makumulúʼ dí na̱nguá eyulú kuʼyáá ga̱jma̱a̱ tséʼyamajkuíí bi̱ nikháñuu. Mbáa mutulú rí ga̱jma̱a̱ numulúʼ, bi̱ nikháñuu maʼniún dí ra̱májánʼ ikhiin. Xú káʼnii gándoo gumbayíí rí gajkhun dí naʼthí náa Biblia rá. Guʼyáá tikhu ikha rí na̱ʼkha̱ náa Biblia ga̱jma̱a̱ guʼyáá xú káʼnii gúʼgíʼ muʼnimbánii.

12. Xú káʼnii nindxu̱u̱ costumbre rí tséʼkha̱ náa Biblia ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún rá.

12 Xúʼni̱ costumbre rí tséʼthi náa Biblia (2 Cor. 6:17). Mbá xuajen dí rígá náa caribe, mbaʼin nakumu̱ún rí índo̱ mbáa nakháñuu, tsiawu naguanúu náa kuwa bi̱ nduya mu maʼni gíníi bi̱ nini gínáa nákha nixtáa ndaʼya. Tikhun niniraʼmáʼ náa mbá i̱yi̱i̱ʼ náa naʼthí rí bi̱ nikháñún ma̱ndoo muni marigá “mbá gamiéjunʼ náa xuajen”. Náa tikhu xuajen náa África, xa̱bu̱ nakumu̱ún rí índo̱ nakháñuu mbáa, ndayóoʼ muruguáá niwanʼ ga̱jma̱a̱ foto ndrígóo, náá numuu rá. Numuu rí nakumu̱ún rí bi̱ nikháñuu ragíʼmaa mbaʼyoo inuu. Ikháanʼ bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Jeobá tséʼnimbulúʼ kuʼyáá nimbá nduwaʼ rí na̱ʼkha̱ náa Gixa̱a̱ (1 Cor. 10:21, 22).

Xáguaʼdáá wéñuʼ xkujndu á mu nduʼyáá ga̱jma̱a̱ tsumáá rí naʼthí náa Biblia ga̱jma̱a̱ nuʼtámíjná májánʼ gajmiúlú bi̱ kuʼñúún bi̱ na̱nguá ni̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jeobá. (Atayáá kutriga̱ 13 ga̱jma̱a̱ 14). *

13. Xó má naʼthí náa Santiago 1:5, ndiéjunʼ gándoo gúʼni á mu tséʼyáá kaʼwu rí mbá costumbre naniguuʼ o tséniguuʼ Jeobá rá.

13 Á mu tséʼyáá kaʼwu rí mbá costumbre tsíyoo gáʼyoo Jeobá, gunda̱ʼa̱a̱ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lúʼ rí maxnúlúʼ ku̱ma̱ (atraxnuu Santiago 1:5). * Ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á, guʼyááʼ náa i̱yu̱lú. Á mu nduʼyáá rí ndayúlú makru̱ʼu̱lú itháan ma̱ndoo muraxu̱u̱n bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa congregación ndrígúlú. Gajkhun má rí ikhiin xútulu rí muʼni, mú mutulú tikhu rí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Biblia rí ma̱ndoo mambáyulúʼ, xó má rí raʼthí náa artículo rígi̱. Rígi̱ ma̱ndoo mambáyulúʼ mu “mundxaʼwa̱a̱ májánʼ” edxu̱lúʼ ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ “muraʼwíí rí májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ” (Heb. 5:14).

14. Xú káʼnii gándoo gúʼni mu xajngrádiinʼ eʼwíínʼ rá.

14 “Guni xúgíʼ rígi̱ mu maʼga̱ gamajkhu náa Dios. Xúni̱ dí eʼwíínʼ majngrádiinʼ” (1 Cor. 10:31, 32). Índo̱ gáʼyóoʼ muraʼwíí á mu muyambáá o na̱nguá náa tikhu costumbres, ma̱ngaa mbaʼyóoʼ mbuʼyáá xóo eku̱mu̱ún eʼwíínʼ, itháan náa a̱ngiu̱lú. Tsíyulú muʼni majngrádiinʼ eʼwíínʼ (Mar. 9:42). Ma̱ngaa, tsíyulú rí muʼni gawúunʼ bi̱ na̱nguá ni̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jeobá. Ngajua gáʼni rí muʼthúún ga̱jma̱a̱ gamajkhu, á mu nuʼni xúgi̱ kaʼnii maʼga gamajkhu náa Anu̱lú Jeobá. Xúʼko̱ gáʼni rí xúgíʼdulú gajmiúlú ikhiin o mutsijmíin ga̱jma̱a̱ numuu rí nuni. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí ngajua gíʼdoo itháan tsiakii. Á mu kuaʼdáá gamajkhulúʼ náa ikhiin, mbáa rúʼko̱ ma̱ndoo maʼni guabaaʼ a̱jkiu̱ún bi̱ tsíñún guyáá rí gajkhun.

15, 16. a) Ndíjkha rí gíʼdoo numuu muʼthúún eʼwíínʼ rí nuʼnimbulúʼ rá. Atagíʼ mbá xkri̱da. b) Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ ajngáa rí niʼthí Pablo náa Romanos 1:16 rá.

15 Gúʼthún bi̱ kuʼñúún ga̱jma̱a̱ bi̱ kuwáanʼ mijngii gajmiúlú rí ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Jeobá (Is. 43:10). Á mu nuʼni wapháá rígi̱, xáʼniulu mingíjyúuʼ muʼnimbánii mbá xkujndu. Francisco, bi̱ xtáa náa Mozambique, naʼthí: “Índo̱ a̱ʼgiu̱ʼ, Carolina, ga̱jma̱a̱ ikhúúnʼ nijmañuxu rí gajkhun, nithunxu̱ bi̱ kúwi̱i̱n náa guʼwúxu rí ni xuyamajkhunxu bi̱ nikháñún. Niʼniuxu mingíjyúuʼ índo̱ nikháñuu ndxájuu Carolina. Náa kuwáanʼxu, rígá costumbres rí nutsuwaanʼ bi̱ nikháñuu ga̱jma̱a̱ mbáa bi̱ kaʼyoo mbaʼyóoʼ rí migu ajtsú mbruʼun náa nigadíí iyaʼ. Nuni rígi̱ numuu rí xúʼko̱ xákiʼnáa bi̱ nikháñuu. Bi̱ kúwi̱i̱n náa goʼwóo Carolina niguáʼthi̱i̱n rí ikhaa migu ikhí”.

16 Ndiéjunʼ niʼni Francisco ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ rá. Ikhaa naʼthí: “Numuu rí nanduxu ku̱ya̱a̱ Jeobá, táʼndu̱xu̱ gúni costumbre. Bi̱ kaʼñún Carolina nikiʼníin. Nituxu dí raguáʼdáá gamajkuxu náa bi̱ nikháñuu ga̱jma̱a̱ nituxu rí ni xaguwáaʼ gúyuxu ga̱jma̱a̱ ni xúmbayúxu̱. Ikháanʼ nitunxu má rí nunimbuxu nákha ginii, ikha jngó tsétunxu índo̱ nduyaxu rí nakiʼníin. Tikhun bi̱ ku̱ñu̱u̱nxu nimbayúxu ga̱jma̱a̱ nithi rí ikháanʼ nitaxu wapháá rí nunimbuxu. Itháan nda̱wa̱á, bi̱ kaʼñún Carolina niniñaaʼ rakiʼníin ga̱jma̱a̱ nimbáxi̱i̱ʼ gajmiúxu̱. Ga̱jma̱a̱ asndu tikhun naguwáʼ mu munda̱ʼa̱ i̱yi̱i̱ʼ rí nagájnuu náa Biblia”. Ikha jngó, nditháan tsétiyuxu mutha rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nakháñun (atraxnuu Romanos 1:16). *

GUMBAʼÑÚN MU MAʼNI̱I̱ A̱JKIU̱ÚN BI̱ KÚWI̱I̱N GÍNÁ

Bi̱ gajkhun nambáxu̱u̱n numbáyumíjná ga̱jma̱a̱ nuxnamíjná tsiakii índo̱ nakháñuu mbáa bi̱ kuyáá. (Atayáá kutriga̱ 17 asndu 19). *

17. Índo̱ mbáa ndxájulú naʼnimbáti̱ga̱a̱ bi̱ nandoo kaʼyoo, ndiéjunʼ gaxkaxa̱ánʼ mu mumbaʼyíí xá.

17 Índo̱ mbáa ndxájulú naʼnimbáti̱ga̱a̱ bi̱ nandoo kaʼyoo, ndayóoʼ muʼni xúgíʼ rí eʼngo̱o̱ mu manindxu̱lúʼ ‹mbáa bi̱ gajkhun mambáyúu›, ‹xóo mbáa ndxájuu bi̱ nigumaa mu mambáyúu índo̱ narígá gamiéjunʼ› (Prov. 17:17). Ndiéjunʼ gambáyulú mu manindxu̱lúʼ xúʼko̱, á mu mbáa ndxájulú nutsudaa mu maʼni costumbre rí tséʼthi náa Bibliaʼ rá. Guʼyáá a̱jma̱ ikha rí na̱ʼkha̱ náa Biblia.

18. a) Ndíjkha rí nimbiyaʼ Jesús rá. b) Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ xkridoo Jesús rá.

18 “Gumbiyaʼ gajmiála xa̱bu̱ bi̱ numbiyaʼ” (Rom. 12:15). Mbáa maʼniulú gakhi̱i̱ muʼtháán rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n bi̱ xtáa ramínuuʼ. Mú garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí mumbiyaʼ nayambáá itháan ki xóo rí muʼthá. Índo̱ Lázaro nikháñuu, María, Marta ga̱jma̱a̱ eʼwíínʼ xa̱bu̱ nimbiyaʼ numuu rí nikháñuu bi̱ nandún kuyáá. Jesús ni̱jkha̱nú a̱jkhu̱ mbiʼi nda̱wa̱á rí ikhaa nikháñuu ga̱jma̱a̱ “ikhú Jesús nimbiyaʼ”, maski ajndu ndiʼyoo rí maʼnigabi̱i̱ (Juan 11:17, 33-35). Rí nimbiyaʼ nisngajmá xú káʼnii nikumuu Jeobá rí nikháñuu Lázaro. Ma̱ngaa nisngajma rí nindoo kaʼñún wéñuʼ a̱ngui̱i̱n Lázaro, gajkhun dí rúʼko̱ niʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n María ga̱jma̱a̱ Marta. Ikháá má kayuuʼ, índo̱ a̱ngiu̱lú nduyáá rí nandulúʼ kuʼñúún ga̱jma̱a̱ rí naxmiéjunlú eni, nduyáá rí nda̱wi̱i̱n ndajkuíín ga̱jma̱a̱ nduyáá rí kuaʼdiin bi̱ nambáxu̱u̱n gajmiún.

19. Xú káʼnii embáyulú rí naʼthí náa Eclesiastés 3:7 mu mumbaʼyíí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n mbáa ndxájulú rá.

19 Rígá “mbiʼi dí xárata ga̱jma̱a̱ mbiʼi dí marata̱” (Ecl. 3:7). I̱mba̱ rí xóo ma̱ndoo muʼni rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n mbáa ndxájulú, nindxu̱u̱ rí matatsiʼñáminaʼ matadxawíín. Guniʼñáanʼ rí maʼthí xóo eku̱mu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xákiʼnáanʼ á mu naʼthí rí tsénigulú (Job 6:2, 3). Mbáa xtáa ramínuuʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nuni gínáa a̱ngui̱i̱n bi̱ na̱nguá ni̱ndxu̱ún xa̱bi̱i̱ Jeobá. Ikha jngó, guʼtájkáan gajmiúlú ga̱jma̱a̱ guʼtháán “bi̱ naʼdxawun índo̱ nugríga̱a̱” rí maxnúu tsiakii ga̱jma̱a̱ mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n (Sal. 65:2). Á mu nandoo, guraxnuu gajmiúlú Biblia o mbá artículo rí na̱ʼkha̱ náa i̱yu̱lúʼ, xóo mbá historia ndrígóo xa̱bu̱ rí maxnúu tsiakii.

20. Ndiéjunʼ guʼyáá náa imbo̱ʼ artículo rá.

20 Raʼkháa tháán edxu̱lúʼ rí nduʼyáá rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nikháñún ga̱jma̱a̱ dí raʼkháa tháán májánʼ rí kuaʼti̱i̱n marigá nda̱wa̱á bi̱ kajtiin náa iñá wa̱jinʼ (Juan 5:28, 29). Rí nuʼthálú ga̱jma̱a̱ rí nuʼni, gumbaʼyíí rí gajkhun dí naʼthí náa Biblia índo̱ guʼyáá rí ndayóoʼ muʼni. Náa imbo̱ʼ artículo mbuʼyáá ndiéjunʼ i̱mba̱ rí najmuu Gixa̱a̱ mu maʼni rí xa̱bu̱ makuwíin mitsínguánʼ náa Dios, xóo: Xawan. Mbuʼyáá náá numuu dí ragíʼmaa muʼni rí na̱ʼkha̱ náa Gixa̱a̱.

AJMÚÚ 24 Guʼgua̱ náa kúbá ndrígóo Jeobá

^ párr. 5 Gixa̱a̱ gajmíi̱n xa̱bu̱ wéñiʼ ndrígóo nuninduwiinʼ xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ nduwaʼ rí naguáʼníí índo̱ nakháñulú. Nduwaʼ rígi̱ niʼni marigá mbaʼa costumbres rí tséʼkha̱ náa Biblia. Artículo rígi̱ mambáyulúʼ muguajún jmbu náa Jeobá índo̱ mbáa gatsudáánʼ muʼni costumbres rígi̱.

^ párr. 8 Jeremías 19:5: “Ga̱jma̱a̱ nini májáánʼ náa inuu Baal náa mutsikhi̱i̱n e̱jñún náa aguʼ xóo tsigijñaʼ náa ikhaa, mbá rí ikhúún táthúun rí muni, ga̱jma̱a̱ rí asndu a̱jkiu̱nʼ tséʼthúu̱n mani rúʼko̱›.”

^ párr. 9 Juan 3:16: “Numuu rí Dios nindoo kaʼñún wéñuʼ xa̱bu̱ numbaaʼ rí asndu nixnáa A̱ʼdióo bi̱ mbáwíi, mu xúgínʼ bi̱ gaguaʼdáá fe xákhañun, makuwá kámuu mbiʼi.”

^ párr. 9 Juan 15:13: “Nimbáa na̱nguá gíʼdoo ngajua xóo rígi̱: Rí mbáa maxnáximinaʼ ga̱jma̱a̱ numún bi̱ nambáxu̱u̱ gajmíi̱n.”

^ párr. 13 Santiago 1:5: “Ikha jngó, á mu rí mbáa dí ikháanʼla ndayóoʼ majmañuu xóó itháan, gando̱ʼo̱o̱ má xúʼko̱ Dios, numuu rí ikhaa naxnún xúgínʼ rí nda̱ñúnʼ ga̱jma̱a̱ xáʼthí kikháá rí nixná.”

^ párr. 16 Romanos 1:16: “Numuu rí ikhúúnʼ tsíti̱yu̱ʼ ga̱jma̱a̱ numuu ajngáa rí májánʼ; ikhaa nindxu̱u̱ tsiakii ndrígóo Dios mu maʼni káwíin xúgínʼ bi̱ guáʼdáá fe, ginii judío ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á griego;”.

^ párr. 60 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: A̱jmi̱i̱n xa̱bi̱i̱ Jeobá nuni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n mbáa bi̱ kuyáá bi̱ niʼnimbáti̱ga̱a̱ bi̱ nandoo kaʼyoo.

^ párr. 62 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Mbáa Testigo ndayáʼ ga̱jma̱a̱ numuu costumbres rí nuni índo̱ nába̱a̱ʼ bi̱ nakháñuu ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á naʼthúún ga̱jma̱a̱ gamajkhu bi̱ kaʼñún.

^ párr. 64 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: A̱jmi̱i̱n bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa congregación nuni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n mbáa ndxájulú bi̱ niʼnimbátiga̱a̱ bi̱ nandoo kaʼyoo.