Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 14

Lá kuwáanʼ ru̱ʼni̱ káxi̱ ñajunʼ rí nikhánulú ráʼ.

Lá kuwáanʼ ru̱ʼni̱ káxi̱ ñajunʼ rí nikhánulú ráʼ.

“Aratáraʼa, atani káxi̱ ñajunʼ ndrígáʼ” (2 TIM. 4:5).

AJMÚÚ 57 Nuʼtáruʼun xúgínʼ xa̱bu̱

RÍ MUʼNIGAJMAA *

Nda̱wa̱á rí nigabi̱i̱ Jesús, nigimbíin xa̱bi̱i̱ ga̱jma̱a̱ niʼthún rí magún ga̱jma̱a̱ musngúún xa̱bu̱. (Atayáá kutriga̱ 1).

1. Ndiéjunʼ rí nandulú muʼni xúgiáanʼ bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Dios, ga̱jma̱a̱ náá numuu rá. (Atayáá xtiʼkhu rí nakujmaa náa nagi̱ʼdu̱u̱.)

JESUCRISTO niʼtáñajúúnʼ rígi̱ xa̱bi̱i̱: “Guʼgua̱ ga̱jma̱a̱ gusngún xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa xúgíʼ xuajin” (Mat. 28:19). Xúgiáanʼ bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Dios nandulú rí muʼnimbánii ñajunʼ rí nikhánulú (2 Tim. 4:5). Numuu rí ñajunʼ rígi̱ nindxu̱u̱ rí itháán gíʼdoo numuu ga̱jma̱a̱ rí ndayóoʼ nacha̱ maguma. Mú naʼni mingíjyúuʼ muʼni rígi̱.

2. Ndiéjunʼ gáʼni rí maʼniulú mingíjyúuʼ muʼnimbaníí ñajunʼ rí muʼtáraʼa rá.

2 Rígá i̱ʼwáʼ ñajunʼ dí narigu kaʼyulú mbiʼi ga̱jma̱a̱ tsiakii. Mbáa ndayóoʼ muñejunʼ kañiʼ mbiʼi mu ma̱ndoo muxnún rí ndañúunʼ bi̱ kuwa náa guʼwúlú. Mbáa guaʼdáá mbá nandii o mbáa numíniiʼ numuu rí guaniáánʼ má. Xú káʼnii gándoo gúʼnimbáníí ñajunʼ rí nikhánulú á mu kuwáanʼ xúgi̱ kaʼnii rá.

3. Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ rí niʼthí Jesús náa Mateo 13:23 rá.

3 Xákuwáanʼ gíná, á mu tséʼngulú gúʼni xó má eyulú ñajuunʼ Jeobá. Jesús ndiʼyoo májánʼ dí raʼkháa xúgiáanʼ gúʼni ikháá ñajunʼ rígi̱ (atraxnuu Mateo 13:23). * Jeobá ndaʼyoo rí gíʼdoo numuu xúgíʼ ñajunʼ rí nuʼni, á mu nuʼni ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú (Heb. 6:10-12). Mbáa nundxa̱ʼwa̱míjna̱ rí xáʼngo̱o̱ gúʼni itháan. Mú, náa artículo rígi̱ mbuʼyáá rí ma̱ndoo muʼni, mu mbuʼyáá rí ñajuunʼ Reino magiʼdoo itháán numuu náa ikháanʼ, ma̱ngaa xóo gúʼni mu xáguáʼdáá wéñuʼ ga̱jma̱a̱ xóo gúʼni mu muʼsngáa itháan májánʼ. Mú, ginii mbuʼyáá ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí muʼnimbánii káxi̱ ñajunʼ rí muʼtáraʼa.

4. Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí muʼni káxi̱ ñajunʼ rí nuʼni rá.

4 Rí nandoo gáʼthúu̱n dí muʼni káxi̱ ñajunʼ rí nikhánulú nindxu̱u̱ rí muʼtáraʼa asndu xó má e̱ʼngu̱lú. Jeobá tsixmiéjuunʼ nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ eʼtáraʼa, ikhaa nanigu̱u̱ʼ rí muʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú. Á mu rí naxkaxáanʼ muʼtáraʼa nindxu̱u̱ numuu rí nandulú kuʼyáá ikhaa ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ bi̱ nuʼtáruʼún, rúʼko̱ gáʼni dí muʼni ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú * (Mar. 12:30, 31; Col. 3:23). Rígi̱ nandoo gáʼthúu̱n rí mbaʼyóoʼ muriyaʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ tsiakii ndrígúlú. Á mu nduʼyáá rí muʼtáraʼa nindxu̱u̱ mbá ñajunʼ kiejunʼ, muʼnimíjna̱ rí muʼtáraʼa asndu xó má eʼngo̱o̱.

5, 6. Arathá ga̱jma̱a̱ mbá xkri̱da, xú káʼnii gándoo gúʼni ginii ñajuunʼ Reino náa vida ndrígúlú maski ajndu na̱nguá guaʼdáá wéñuʼ mbiʼi mu muʼni rá.

5 Gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa dxámá bi̱ nanigu̱u̱ʼ maʼdu̱u̱ guitarra, ikhaa naʼdu̱u̱ má xúʼko̱ índo̱ nawaphaa. Mú nda̱wa̱á nutháán maʼga gáʼdu̱u̱ náa naʼwa̱a̱n café índo̱ námbáa xmáná. Mú rí nuni numáá ikhí tséʼngo̱o̱ mu maxtáa ga̱jma̱a̱, ma̱ngaa nañejunʼ náa naxtango̱jo̱o̱ lunes asndu viernes. Gajkhun má rí itháán mbayuuʼ na̱jkha̱ gáñajunʼ, mú, rí itháán nanigu̱u̱ʼ nindxu̱u̱ rí maʼdu̱u̱ guitarra. Ikhaa nandoo rí maʼdu̱u̱ itháan májánʼ, ikha jngó najmuu asndu xú kaʼníí má mbiʼi rí gíʼdoo mu maʼnigajmaa maʼdu̱u̱.

6 Ikháá má kayuuʼ nindxu̱u̱ ñajunʼ rí nuʼtáraʼa, mbáa tséʼngo̱o̱ gúʼtaraʼa xúgíʼ mbiʼi xó má nandulú rí muʼni. Mú ikhaa rúʼko̱ rí nanigulúʼ muʼni. Nuʼnimíjna̱ rí maʼga̱nú asndu náa a̱jkiu̱ún xa̱bu̱ ajngóo Reino. Numuu rí guaʼdáá mbaʼa rí nuʼni, mbáa rúʼko̱ naʼni rí muraximíjna̱. Xú káʼnii gándoo mani ginii ñajunʼ rí mataraʼa rá.

XÓO GÚʼNI MU MUʼGÍʼ GINII ÑAJUNʼ RÍ MUʼTÁRAʼA

7, 8. Xú káʼnii gándoo guʼyaridáá Jesús índo̱ guʼtáraʼa rá.

7 Xóo niʼni Jesús índo̱ niʼtáraʼa, nindxu̱u̱ mbá májánʼ xkri̱da mu mbuʼyaridáá. Rí itháán nigiʼdoo numuu ndiʼyoo ikhaa, ninindxu̱u̱ rí maʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Reino ndrígóo Dios (Juan 4:34, 35). Ikhaa ni̱jkha̱ mitsinguánʼ wéñuʼ mu maʼtáraʼa. Ma̱ngaa niʼtáraʼa asndu náá má kuwa xa̱bu̱. Xúgíʼ mbiʼi rí nixtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ niʼtáraʼa.

8 Ikha jngó guʼnimijna mbuʼyaridáá Cristo, guʼtáruʼún xa̱bu̱ asndu náá má mbiʼi ga̱jma̱a̱ asndu náá má kuwáanʼ. Nuʼni asndu ndiéjunʼ má eʼngo̱o̱ mu muʼtáraʼa (Mar. 6:31-34; 1 Ped. 2:21). Tikhun bi̱ kuwa náa congregación ma̱ndoo mani̱ndxu̱ún precursores especiales, regulares o auxiliares. Eʼwíínʼ nijmañún imbo̱o̱ ajngáa o nigún i̱mba̱ níʼkhá xuajen náa ndayóoʼ itháan miʼtáraʼa. Publicadores, ikhiin ma̱ngaa nuni ñajunʼ rí miʼtáraʼa, nuni asndu xó má eʼngu̱u̱n. Asndu xú káʼnii má rí nuʼni, Jeobá tséndu̱ʼu̱lúʼ mbá rí xáʼngulú gúʼni. Ikhaa nandoo rí manigulúʼ muʼni ñajunʼ rí muʼthá “ajngáa májánʼ ndrígóo” ikhaa (1 Tim. 1:11; Deut. 30:11).

9. a) Xú káʼnii niʼni Pablo mu maʼtáraʼa maski ajndu ndiyóoʼ mañajunʼ rá. b) Xó má eʼthí náa Hechos 28:16, 30, 31 xú káʼnii ndiʼyoo Pablo rí maʼtáraʼa rá.

9 Apóstol Pablo ma̱ngaa nindxu̱u̱ mbá xkri̱da májánʼ. Índo̱ ikhaa ni̱jkha̱ náa xuajen Corinto rí maʼni a̱jma̱ nuthu xóo misionero, ndiyóoʼ mañajunʼ maʼni guʼwá xtiin numuu rí na̱nguá gíʼdoo mbújkha̱a̱. Mú, ikhaa táʼyoo dí rúʼko̱ gíʼdoo itháan numuu. Niʼni ñajunʼ rígi̱ mu xúʼko̱ ma̱ndoo mambáyuminaʼ ga̱jma̱a̱ rí maʼtáraʼa itháan, mu xúʼko̱ bi̱ corintios xaxmiéjúúnʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí gáʼyóoʼ (2 Cor. 11:7). Maski ajndu ndiyóoʼ mañajunʼ, ikhaa ndiʼyoo rí gíʼdoo itháan numuu maʼtáraʼa, asndu niʼtáraʼa mbiʼi sábados. Índo̱ ndiʼyoo rí gíʼdoo itháan mbiʼi ikhú niʼtáraʼa itháán “niʼsngúún judíos mu mbuyáá rí Jesús nindxu̱u̱ Cristo” (Hech. 18:3-5; 2 Cor. 11:9). Tsiguʼ nda̱wa̱á, índo̱ nixtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ náa Roma a̱jma̱ tsiguʼ, ikhaa niʼtáruʼun xa̱bu̱ bi̱ nagún guyáá ga̱jma̱a̱ naʼnirámáʼ cartas (atraxnuu Hechos 28:16, 30, 31). * Ikhaa tséniñuuʼ rí nimbá marikhoo mu maʼni ñajuunʼ Dios. Ikhaa niʼnirámáʼ: “Ikha jngó, guáʼdáá ñajunʼ rígi̱ [...], xákanajkulú nditháan” (2 Cor. 4:1). Xó má Pablo, ma̱ndoo muʼni rí ñajuunʼ Reino magiʼdoo itháán numuu náa vida ndrígúlú maski ajndu ndayóoʼ muñajunʼ mu makánúlú mbújkha̱a̱.

Rígá mbaʼa xóo ma̱ndoo muʼni káxi̱ ñájunʼ rí nikhánulú. (Atayáá kutriga̱ 10 ga̱jma̱a̱ 11).

10, 11. Xú káʼnii gándoo guʼnimbaníí ñajunʼ rí nikhánulú maski ajndu naʼniulú nandii rá.

10 Ndiéjunʼ gándoo gúʼni á mu guaniááʼ o naʼniulú mbá nandii rí narikulú mu xúʼgua̱ guʼtáraʼa rá. Á mu xúʼko̱ nindxu̱u̱, rígá i̱ʼwáʼ awan xóo muʼtáraʼa. Cristianos bi̱ nikuwa nákha siglo timbá nitarúʼún xa̱bu̱ asndu náá má kuwa. Niriya̱ʼ mbiʼi mu mutaraʼa asndu náá má kuwa xa̱bu̱: Náa mambáa guʼwá ga̱jma̱a̱ náa nanújngun mbaʼin xa̱bu̱ (Hech. 17:17; 20:20). Á mu tséʼngulú mu̱ʼgua̱ tsínguánʼ ma̱ndoo mutrigáanʼ náa nanújngun xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ muʼtámíjná gajmiúlú. Ma̱ngaa ma̱ndoo muʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ teléfono, cartas o asndu náá má kuwáanʼ. Mbaʼin publicadores bi̱ tséʼngu̱u̱n gúni wéñuʼ nakuwa gagi índo̱ nutaraʼa xúgi̱ kaʼnii.

11 Ikha jngó ma̱ndoo muʼnimbánii káxi̱ ñajunʼ rí nikhánulú maski ajndu naʼniulú nandii. Guʼyáá mbu̱júu̱ xkri̱da ndrígóo apóstol Pablo. Ikhaa niʼthí: “Náa xúgíʼ rí nandoʼ mani gúʼdoo tsiakii rí na̱ʼkha̱ náa Dios” (Filip. 4:13). Ndiyóoʼ tsiakii rúʼko̱ índo̱ niʼniuu nandii. Niʼthúún bi̱ gálatas: “Ga̱jma̱a̱ numuu mbá nandii rí nigúʼdoʼ nindoo nitala timbá aʼphu̱ ajngáa rí májánʼ” (Gál. 4:13). Ikha jngó, á mu naʼniulú nandii ma̱ndoo muʼtáruʼún xa̱bu̱ bi̱ kúwi̱i̱n náa guʼwá thana rí najkualú. Numuu rí mbaʼin xa̱bu̱ bugi̱ nda̱wi̱i̱n náa guʼwún índo̱ na̱jkua̱ guʼtáraʼa.

XÓO GÚʼNI MU XAGUAʼDÁÁ WÉÑUʼ

12. Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí mbóó náa gúyexi rá.

12 Jesús niʼthí: “Idaaʼ nindxu̱u̱ agiuuʼ xuyaaʼ. Ikha jngó á mu idaaʼ nindxu̱u̱ májánʼ [o mbóó náa eyexi xó má eʼthí náa nota], xúgíʼ xuyaaʼ mambiʼi” (Mat. 6:22). Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n ajngáa rígi̱ rá. Ndayóoʼ rí xáguaʼdáá wéñuʼ, xóo muʼthá, guʼyáá májánʼ ndiéjunʼ gúʼni ga̱jma̱a̱ xúniʼñááʼ rí nimbá maʼnijngáanʼ. Jesús nigíʼ mbá májánʼ xkri̱da, numuu rí náa xúgíʼ vida ndrígóo niʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ niʼsngúún xa̱bi̱i̱ rí muni ñajuunʼ Jeobá. Nduʼyaridáá Jesús á mu nduʼyáʼ “má xúʼko̱ ginii reino ga̱jma̱a̱ rí xóo jmbii Dios” (Mat. 6:33).

13. Ndiéjunʼ rí ma̱ndoo mambayúlú mu muʼgíʼ muʼni ginii ñajunʼ rí mutaraʼa rá.

13 Mbá rí xóo muʼgíʼ muʼni ginii ñajunʼ rí mutaraʼa, nindxu̱u̱ rí xúʼyáʼ muguaʼdáá wéñuʼ mu xúʼko̱ ma̱ndoo maguaʼdáá mbiʼi mu mumbáñún eʼwíínʼ muniʼniiʼ ga̱jma̱a̱ maʼndún kuyáá Jeobá. * Mbá xkri̱da, ma̱ndoo xúñajunʼ kañiʼ xmáná mu xúʼko̱ maguaʼdáá mbiʼi mu magajnúlu guʼtáraʼa ma̱ngaa xájmulú wéñuʼ mbiʼi náa muʼni gagimijná mu xúʼko̱ maguaʼdáá itháán mbiʼi mu muʼtáraʼa.

14. Ndiéjunʼ rí niʼni mbáa bi̱ kayá edxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ mu ma̱ndoo mutaraʼa itháán rá.

14 Guʼyáá rí niʼni mbáa bi̱ kayá edxu̱u̱ bi̱ mbiʼyuu Elías ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱. Ikhaa naʼthí: “Nákha ginii na̱nguá nindoo mani̱ndxu̱xuʼ precursores, ikha jngó nindxa̱ʼwa̱míjna̱xu̱ ndiéjunʼ rí ma̱ndoo muníxu mu magajnúxu gutaráʼa itháan. Mbá dí niníxu nindxu̱u̱, niniʼñáʼ rutsixu̱ rí na̱nguá eyuxuʼ; ma̱ngaa nitaxu rí xúnimbáti̱ga̱ mbiʼi náa nu̱ni̱ gagimijnáxu ga̱jma̱a̱ ni̱tha̱a̱n jefe ndrígúxu̱ rí xúñaju̱nʼ mba̱yu̱u̱ʼ wéñuʼ. Dí ninixu xúgi̱ kaʼnii, nindoo nigájnuxu gútaraʼa mámbá wakhíʼ, niguáʼdááxu itháán mbiʼi musngúún itháan xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ asndu nandoo nagajnúxu gútaraʼa náa tapha xmáná. Niniguxu̱ʼ wéñuʼ”.

XÓO GÚʼNI MU MUʼSNGÁA MÁJÁNʼ

Rí muʼgíʼ muʼni rí najmañulúʼ náa reunión mambáyulúʼ muʼtáraʼa itháán májánʼ. (Atayáá kutriga̱ 15 ga̱jma̱a̱ 16). *

15, 16. Xó má eʼthí náa 1 Timoteo 4:13, 15, xú káʼnii gándoo gúʼni mu muʼtáraʼa itháan májánʼ rá. (Atayáá ma̱ngaa náa kúgumaʼá “ Rí mambáyulúʼ mu muʼni itháán ñajunʼ náa rí nuʼtáraʼa”).

15 I̱mba̱ rí xóo muʼni káxi̱ ñajunʼ rí muʼtáraʼa, nindxu̱u̱ rí muʼniratamijná májánʼ xóo muʼsngáa. Bi̱ guáʼdáá mbá ñajunʼ kiejuunʼ nagumaratiin má xúʼko̱, mu maguaʼdáá itháán ku̱ma̱ ga̱jma̱a̱ majmañún itháan. Xúʼko̱ má mangáanʼ ndayóoʼ rí muʼnigajmaa má xúʼko̱ mu majmáanʼ muʼsngáa itháan májánʼ (Prov. 1:5; atraxnuu 1 Timoteo 4:13, 15). *

16 Xú káʼnii gándoo gúʼni rá. Guʼgíʼ májánʼ edxu̱lúʼ rí najuiʼsngáa náa reunión índo̱ nuʼnigajmaa i̱yi̱i̱ʼ Xóo kúwi̱i̱n ga̱jma̱a̱ xóo Etaraʼa Cristianos. Ikhí najuiʼsngúlú xóo gúʼni mu mutaraʼa itháan májánʼ. Mbá xkri̱da, índo̱ bi̱ nayéjkha̱ edxu̱u̱ naʼthúún bi̱ ninújngún ndiéjunʼ rí májánʼ nini ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ rí ndíyóóʼ, ikhí guʼyáá ma̱ngaa ndiéjunʼ rí ma̱ndoo mambáyulúʼ náa muʼtáraʼa. Ikhú, índo̱ gúʼgua̱ guʼtáraʼa guʼgímíjna̱ mu̱ʼni̱. I̱mba̱ rí ma̱ndoo muʼni, nindxu̱u̱ rí muʼtháán bi̱ kayáa edxu̱u̱ náa grupo ndrígúlú rí mambayúlú o magajnúu gáʼtaraʼa ga̱jma̱á ni̱ndxu̱lú. Ma̱ngaa ma̱ndoo mundu̱ʼu̱u̱n rí mumbayulúʼ publicadores bi̱ najmañún nutaraʼa májánʼ, mbáa precursor o circuito. Á mu nuʼni xúgi̱ kaʼnii ma̱ndoo mbuʼyáá xóo majmulúʼ májánʼ herramientas mu muʼsngáa. Xúʼko̱ maʼni rí manigulúʼ itháán muʼtáraʼa.

17. Xú káʼnii eʼni makuwáanʼ índo̱ nuʼni káxi̱ ñajunʼ rí muʼtáraʼa rá.

17 Phú májánʼ nindxu̱u̱ rí Jeobá naniñulú ‹mumbáyii› (1 Cor. 3:9). Índo̱ nuʼgíʼ gíníi “rí itháan gíʼdoo numuu” ga̱jma̱a̱ nutaraʼa, nuʼni ñajuunʼ ‹Jeobá ga̱jma̱a̱ gagi› (Filip. 1:10; Sal. 100:2). Bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bi̱i̱ Dios nduʼyáá gajkhun rí ikhaa má gáxnulú tsiakii, mu muʼnimbánii ñajunʼ rí nikhánulú, tséʼniuu á mu guáʼdáá xkujndu (2 Cor. 4:1, 7; 6:4). Tséʼniuu á mu naʼngulú nuʼtáraʼa mba̱yu̱u̱ʼ hora o na̱nguá, rí muʼni ñajuunʼ Dios ga̱jma̱a̱ xúgi̱ a̱jkiu̱lú rúʼko̱ naʼni rí makuwáanʼ gagi (Gál. 6:4). Rí muʼni káxi̱ ñajunʼ rí nikhánulú, nusngajmá rí nandulú kuʼyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ numbaaʼ gajmiúlú. Ndiéjunʼ garigá á mu nuʼni xúʼko̱ kaʼnii rá. Náa Biblia naʼthí: “Á mu xúʼko̱ tani makríñanʼ ikháánʼ gajmiáanʼ bi̱ gúdxawanʼ” (1 Tim. 4:16).

AJMÚÚ 58 Mambaxúʼ gajmíʼ bi̱ nduyááʼ rí tsímáá

^ párr. 5 Jesús niʼtáñajunlú rí muʼtáraʼa ajngáa májánʼ ndrígóo Reino. Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá xú kaʼnii gándoo gúʼnimbaníí ñajunʼ rí muʼtáraʼa káxi̱ maski ajndu naʼniulú mingíjyúuʼ. Ma̱ngaa majmañulúʼ xóo gúʼni mu muʼsngáa itháan májánʼ ga̱jma̱a̱ xóo gúʼni mu maʼdxulú itháán índo̱ gúʼtáraʼa.

^ párr. 3 Mateo 13:23: “Mú tsígáʼ rí nijuiʼdu náa ku̱ba̱ʼ májánʼ, ikhaa bugi̱ nindxu̱u̱ bi̱ naʼdxaun ajngáa ga̱jma̱a̱ nakro̱ʼo̱o̱ rí eyoo gáʼthúu̱n, ga̱jma̱a̱ nagíʼ naʼni rí májánʼ ga̱jma̱a̱ naguiʼtóo rí naʼni, rí mbóo naʼni mbá ciento, i̱mba̱ rí sesenta ga̱jma̱a̱ i̱mba̱ rí treinta.”

^ párr. 4 KU̱MA̱ RÍ GÍʼDOO NUMUU: Índo̱ nuʼthá ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ rí nuʼni, nuʼthá ga̱jma̱a̱ numuu mbaʼa ñajunʼ xóo muʼtáraʼa, muʼni guʼwá náa nagimbáanʼ, muʼni májáanʼ guʼwá náa nduʼyamajkuíí Jeobá, ga̱jma̱a̱ nuyambáá índo̱ narígá gamiéjunʼ (Hech. 11:29; 2 Cor. 5:18, 19).

^ párr. 9 Hechos 28:16, 30, 31: “Índo̱ nituʼwu̱xu̱ náa Roma, Pablo niniña̱a̱ʼ rí maguanúu mbáwíi ga̱jma̱a̱ soldado bi̱ nañewu̱u̱n. Ikhaa nixtáa a̱jma̱ tsiguʼ kañiʼ náa guʼwá rí nitíʼñuu, ga̱jma̱a̱ nagruigúun májánʼ xúgínʼ bi̱ naguwáʼ guyáá, naʼthúún ga̱jma̱a̱ numuu Reino ndrígóo Dios ma̱ngaa naʼsngúún ga̱jma̱a̱ numuu Jesucristo mbá xúgíʼ a̱jkiu̱u̱n, nimbá nda̱a̱ dí nirikhoo.”

^ párr. 13 Atayáá mbá juwan ikhaa rí na̱ʼkha̱ náa kugumáʼán “Xú káʼnii gátani mu xáraʼdáá wéñuʼ”, rí nigájnuu náa Bi̱ Nayejngoo gu̱nʼ julio tsiguʼ 2016, ináa 8.

^ párr. 15 1 Timoteo 4:13, 15: “Asndu índo̱ gaʼkhánú, atraxnuu má xúʼko̱ náa kuwa mbaʼin xa̱bu̱, araxnún tsiakii, arasngúún. Atatsaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱; atagíminaʼ matanimbánii, mú xúgínʼ gúyáá rí natani itháan májánʼ.”

^ párr. 65 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Mbáa ndxájulú nanújngoo naʼni mbá revisita náa reunión dí narígá tapha xmáná. Nda̱wa̱á, naʼnirámáʼ náa folleto Marasngáa, ikha rí naxná bi̱ kayá edxu̱u̱ náa reunión. Ga̱jma̱a̱ najmuu rí nijmañuu índo̱ nagájnuu gáʼtaraʼa.