Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 31

¡Xákaguabáanʼlú!

¡Xákaguabáanʼlú!

“Ikha jngó, nditháan tsekaguabáanʼ” (2 COR. 4:16).

AJMÚÚ 128 Gaʼngulú asndu índo̱ gártumuu mbiʼi

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. Dí eyoo’ muni cristianos mu maʼngu̱u̱n mudaaʼ náa nagañún rá.

BI̱ NI̱NDXU̱LÚ cristianos kuwáanʼ rugayulú mu makánulu rí makuwáanʼ kámuu. Tséʼniuu á mu niʼníí má o ndiʼkhún kuwáanʼ rugíʼdii rugayulú, gíʼmáanʼ rí magayúlú asndu maʼngulú. Xtágabu rí nixnúún Pablo cristianos bi̱ nikúwá náa Filipos ma̱ndoo mambayúlú mu maʼngulú. Tikhuun a̱ngiu̱lú bi̱ nikúwá náa congregación dí nirígá nákha timbá siglo, mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ má kúwá runi ñajuunʼ Jeobá índo̱ nindrígúu carta rí nikuʼma Pablo. Maski má májánʼ rí kúwá runi, Pablo niʼni marmáʼáan a̱jkiu̱ún rí gíʼmaa maʼngu̱u̱n magañún má xúʼko̱. Ga̱jma̱a̱ nindoo rí mbuyaridáá xkri̱da ndrígóo mu ‹maʼngu̱u̱n muxkamaa rí maxnún Dios› (Filip. 3:14).

2. Ndíjkha rí niyambáá wéñuʼ xtágabu rí Pablo nixnúún bi̱ filipenses rá.

2 Phú niyambáá wéñuʼ xtágabu ndrígóo Pablo. Asndu nákha nigi̱ʼi̱ congregación náa Filipos mbaʼa rí nimínuuʼ. Nigi̱ʼdu̱u̱ nákha tsiguʼ 50, índo̱ Pablo ga̱jma̱a̱ Silas niguánú náa xuajen rúʼko̱ índo̱ Dios niʼthúún magún náa Macedonia (Hech. 16:9). Ikhí nixkamaa mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ mbiʼyuu Lidia bi̱ niʼdxaun ajngáa rí nitháán. Jeobá niʼñuu rí maʼndoo magruigú ajngáa rí májánʼ (Hech. 16:14). Tájyúuʼ má mba̱yu̱u̱ʼ rí ikhaa gajmii bi̱ kúwá náa goʼwóo nijngún iyááʼ. Mú Gixa̱a̱ tági̱ʼi̱ wíyúu. Nguéjmi̱i̱n xa̱bu̱ bi̱ kúwá náa xuajen rúʼko̱ nixmajtaa Pablo ga̱jma̱a̱ Silas, nigún kudiin náa xa̱bu̱ ñajunʼ ga̱jma̱a̱ nixruigi̱i̱n ga̱jma̱a̱ nithi rí nuni marigá xkujndu. Ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ nixpamidi̱i̱ Pablo ga̱jma̱a̱ Silas, nixudiinʼ Guʼwáá ga̱jma̱a̱ nithúún rí magajnún náa xuajen rúʼko̱ (Hech. 16:16-40). Nikáguabiinʼ xáʼ. Nditháan. Lá nikáguabiinʼ a̱ngiu̱lú bi̱ nikúwá náa congregación rí ndiʼkhún nigi̱ʼi̱ ráʼ. Naʼniulú tsiánguá xóo ikhiin nini numuu rí niʼngu̱u̱n. Gajkhun rí nimbáñun xkri̱da májánʼ ndrígóo Pablo ga̱jma̱a̱ Silas.

3. Dí ndiʼyoo Pablo ga̱jma̱a̱ xú káʼnii graxe̱ gáxti̱ʼña̱a̱ rá.

3 Pablo nditháan tákaguabaaʼ (2 Cor. 4:16). Ikhaa ndiʼyoo rí ndiyóoʼ maʼngo̱o̱ mu maxkamaa rí wíji̱ makánaa. Dí eʼsngúlúʼ xkri̱da ndrígóo xá. Xú káʼnii gambáyulú fe ndrígu̱ún a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá rí mbiʼi xúgi̱, mu maʼngulú maski ajndu maʼniulú mingíjyúuʼ rá. Ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gambáyulú náa rí kuaʼti̱i̱n rí wíji̱ makhánulúʼ rá.

XÚ KÁʼNII GÁNDOO GAMBÁYULÚ XKRIDOO PABLO RÁ.

4. Dí niʼni Pablo maski ajndu gákhii nixtáa rá.

4 Guʼyáá xú káʼnii nixtáa Pablo índo̱ niʼnirámáʼ carta rí ni̱jkha̱ inún bi̱ filipenses ma̱ngaa guʼyáá xú káʼnii tsiakii niʼni. Nixtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ náa goʼwóo náa Roma, ikha jngó nda̱a̱ xóo magajnúu gáʼtaraʼa. Maski má xúʼko̱ niʼtáruʼun bi̱ nigún gúyáá ga̱jma̱a̱ niʼnirámáʼ cartas rí nikuʼma inuu congregación dí rígá mitsínguánʼ. Mbaʼin a̱ngiu̱lú rí mbiʼi xúgi̱, bi̱ tsíyoo magajnún náa guʼwún, ikhiin nutaruʼun bi̱ nagún gúñún. Ma̱ngaa nuniraʼmáʼ cartas mu muxnún tsiakii xa̱bu̱ bi̱ na̱nguá xóo magún gúñún.

5. Xó má niʼthí Pablo náa Filipenses 3:12-14, dí nimbáyúu mu maʼngo̱o̱ xá.

5 Pablo tániñuuʼ rí maʼni makáguabaaʼ xúgíʼ rí nikiéʼkhun ga̱jma̱a̱ rí niʼngo̱o̱ niʼni nákha ginii. Ikhaa niʼthí rí mambumaaʼ “rí naguanúu kidíiʼ” mambáyaaʼ maʼngaaʼ mataxkamaa rí wíji̱ ma̱ʼkha̱ (atraxnuu Filipenses 3:12-14). * Ndiéjunʼ rí ma̱ndoo maʼnijnga̱a̱ xá. Timbá, rí xúgíʼ rí niʼngo̱o̱ niʼni náa religión ndrígu̱ún xa̱bu̱ judíos. Mú ikhaa ndiʼyoo rí xúgíʼ rúʼko̱ nindxu̱u̱ xóo “mbá ru̱tsu̱u̱ náska” (Filip. 3:3-8). Raga̱jma̱, rí maku̱mu̱u̱ rí gíʼdoo aʼkhúun numuu rí niʼni gíníi cristianos. Mú ikhaa tániñuuʼ dí rúʼko̱ marikhoo. Ga̱jma̱a̱ rí maʼni ragajtsú, rí xúgíʼ dí niʼngo̱o̱ niʼni índo̱ ninindxu̱u̱ cristiano. Mbaʼa rí májánʼ niʼngo̱o̱ niʼni maski ajndu ni̱jkha̱ guʼwá e̱jua̱nʼ, nixpamidii ma̱ngaa nixnáá ga̱jma̱a̱ itsí, nimínuuʼ índo̱ niguʼwi̱i̱, tágiʼdoo rí mikhu ga̱jma̱a̱ rí magúwunʼ. Mú ikhaa nditháan tándxa̱ʼwáminaʼ rí niʼni má xúgíʼ (2 Cor. 11:23-27). Maski ajndu mbaʼa rí niʼngo̱o̱ niʼni ga̱jma̱a̱ mbaʼa rí nimínuuʼ, ndiʼyoo rí ndiyóoʼ maʼngo̱o̱. Ga̱jma̱a̱ ikháá má gíʼmaa muʼni mangáanʼlu rí mbiʼi xúgi̱.

6. Ndiéjunʼ “rí naguanúu kidíiʼ” rí ndayóoʼ mambumulú rá.

6 Xú kaʼnii gándoo gámbumulúʼ “rí naguanúu kidíiʼ”, xó má niʼni Pablo rá. Mbaʼánʼ rí ikháanʼlu mbáa naxmiéjunlú ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá rí ni̱ʼni̱ nákha ginii. Ndíjkha rí tsériʼyáʼ mbiʼi mu muʼnigajmaa ga̱jma̱a̱ numuu rí nijuiʼtsiwáanʼ rá. Rí muʼnigajmaa, mundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ rí muʼtájkáan numuu rúʼko̱ mambayúlú mu xaxmiéjunlú ga̱jma̱a̱ mbá dí ragíʼdoo numuu ma̱ngaa makru̱ʼu̱lú rí Jeobá niʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyoo aʼkhúlúʼ. Guʼyáá i̱mba̱ rí ma̱ndoo maʼsngúlú rí niʼni Pablo. Tikhuun a̱ngiu̱lú niniñaaʼ ñajuunʼ náa nu̱da̱ʼ májánʼ mu muni itháan ñajuunʼ Reino. Á mu xúʼko̱ e̱ʼni̱ mangáanʼ, mambumulu rí naguanúu kidíiʼ, xaxmiéjunlú ga̱jma̱a̱ numuu rí niniʼñáanʼ manújngoo (Núm. 11:4-6; Ecl. 7:10). Náa xúgíʼ “rí naguanúu kidíiʼ”, ikhí ma̱ndoo marigá ma̱ngaa rí niʼngulú ni̱ʼni̱ náa ñajuunʼ Jeobá o tsáʼkhá rí niʼngulú niraʼníí. Gajkhun má rí marmáʼáan a̱jkiu̱lú xú káʼnii niʼni tsajkurámáanʼlu ga̱jma̱a̱ xú káʼnii nimbáyulúʼ Jeobá mambáyulúʼ mu makuwáanʼ itháan mijngii náa ikhaa. Tsíyulú rí mbuʼyáaxulú ga̱jma̱a̱ makumulú rí ni̱ʼni̱ má xúgíʼ (1 Cor. 15:58).

Náa kuwáanʼ rugayúlú mu makáwáanʼ, xúʼnijngamíjna̱, guʼni mbóó rí maʼngulú. (Atayáá kutriga̱ 7).

7. Xó má eʼthí náa 1 Corintios 9:24-27, ndiéjunʼ eyóoʼ mú maʼngu̱u̱n náa nagáñun xá. Atagíʼ mbá xkri̱da.

7 Pablo nikro̱ʼo̱o̱ májánʼ ajngáa rí niʼthí Jesús: ‹Guni tsiakimijna› (Luc. 13:23, 24). Apostol ndiʼyoo májánʼ rí asndu Cristo ndiyóoʼ maʼni tsiakimínáʼ ma̱ngaa. Ikha jngó ikhaa niʼnimbríguii rí xóo xtáa mbáa cristiano ga̱jma̱a̱ rí magayúlú (atraxnuu 1 Corintios 9:24-27). * Bi̱ nagáñun i̱ndó nundxa̱ʼwa̱míjna̱ rí maʼngu̱u̱n maguánu ga̱jma̱a̱ tséniñaaʼ rí nimbá maʼnijngi̱i̱n. Mbá xkri̱da, bi̱ nagáñun náa mbá xuajen mba̱a̱, mbáa manújngún náa rexo̱o̱ tiendas ga̱jma̱a̱ náa rígá mbaʼa rí ma̱ndoo maʼni jngarígíi̱n. Gajkhun má rí xáguajun mu mbuyáá rí naxtango̱jo̱o̱ ikhí. Gajkhun rí na̱nguá, ikhiin nandún rí maʼngu̱u̱n. Xúʼko̱ má mangáanʼlu, náa kuwáanʼ ragaʼyúlú mu makáwáanʼ xúʼnijngamijnalu ga̱jma̱a̱ nimbá. Á mu i̱ndó nundxa̱ʼwa̱míjna̱ rí maʼngulú ga̱jma̱a̱ nuʼni tsiakimijna xó má e̱ʼngu̱lú, xó má niʼni Pablo, maʼngulú muʼda̱ʼ.

XÁKAGUABÁANʼ GÁʼNI XKUJNDU RÍ MINGÍJYÚUʼ

8. Xú káʼnii ajtsú enii rí gúʼyáá rá.

8 Rí xúgi̱ guʼyáá ajtsú enii rí ma̱ndoo maʼni makáguabáanʼlu. Rí timbá nindxu̱u̱, índo̱ tsembánuu nacha̱ rí kuaʼthi̱i̱nlú, raga̱jma̱, índo̱ naguámbá tsiakii ndrígúlú ga̱jma̱a̱ rí maʼni ajtsú, xkujndu rí nagajyúʼ mba̱yu̱u̱ʼ. Rí mbuʼyáá xú kaʼnii nini eʼwíínʼ xa̱bi̱i̱ Dios mbaʼa rí gajmañulú (Filip. 3:17).

9. Ndiéjunʼ gándoo gágiʼnulú á mu tsémbanúu nacha̱ rí kuaʼthi̱i̱nlú rá.

9 Rí tsémbánuu nacha̱ rí kuaʼthi̱i̱nlú. Na̱nguá má ra̱májánʼ nindxu̱u̱ rí maʼndulú mambanúu rí nikudaminaʼ maʼni Dios. Gajkhun má rí índo̱ gaʼyee Habacuc niʼthúu̱n Jeobá dí ra̱ʼkhá tháán eyoo rí mambáa xúgíʼ dí ra̱májánʼ dí rígá náa Judá, ikhaa niʼthúu̱n rí magiʼthu̱u̱n (Hab. 2:3). Mú, gagi rí kuaʼdáá ma̱ndoo maʼga randáti̱ga̱a̱ á mu rí nakumulú rí nagajyúuʼ mu mambanúu rí kuaʼthi̱i̱nlú. Mbáa asndu makáguabáanʼlu (Prov. 13:12). Rúʼko̱ nindxu̱u̱ dí nirígá nákha ndiyáa siglo veinte. Nákha ikhú, mbaʼin a̱ngiu̱lú bi̱ kaxtaʼwíin niguáʼthi̱i̱n magúun mekhuíí nákha tsiguʼ 1914. Dí nini bi̱ niguájun jmbu índo̱ tambánuu rí niguáʼthi̱i̱n rá.

Rí nigi̱ʼthu̱u̱n Royal ga̱jma̱a̱ Pearl Spatz tambánuu tsiguʼ 1914, mú niguájun má xúʼko̱ jmbu mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ. (Atayáá kutriga̱ 10).

10. Ndiéjunʼ nini a̱ngiu̱lú gajmii bugi̱ índo̱ tambánuu rí kuaʼti̱i̱n rá.

10 Guʼyáá rí niguáʼníí a̱jmi̱i̱n a̱ngiu̱lú bi̱ niguájun jmbu, Royal ga̱jma̱a̱ Pearl Spatz. Ndxájulú Royal Spatz nijngúun iyááʼ tsiguʼ 1908, nákha nigiʼdoo 20 tsiguuʼ. Nixtáa gajkhun rí inu magruigúu rí madaaʼ. Ikha jngó, índo̱ niʼthúu̱n rí mbayáa Pearl, nákha tsiguʼ 1911, niʼthúu̱n: “Natayáá má rí gárígá índo̱ gáʼni tsiguʼ 1914. Á mu rí muʼdamíjná, itháán májánʼ rí maʼchu̱lú má”. Lá niniñaaʼ runi ñajuunʼ Dios a̱ngiu̱lú bugi̱ numuu rí tágúu̱n mekhuíí nákha tsiguʼ 1914 ráʼ. Na̱nguá, numuu rí ikhiin niguájun jmbu runi ñajuunʼ Dios, raʼkháa ga̱jma̱a̱ numuu rí mudaaʼ. Túni a̱jma̱ a̱jkiu̱ún. Niguájun jmbu mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ, asndu índo̱ niguámbu̱u̱n ñajuunʼ ndrígu̱ún náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ. Gajkhun má dí raʼkháa tháán eyulú rí Jeobá maʼni kaʼwii mbiʼyuu ga̱jma̱a̱ rí naʼtáñajuunʼ, ma̱ngaa rí maʼnimbánuu rí nikudaminaʼ. Gíʼmaa rí mbuʼyáá gajkhun dí xúgíʼ rígi̱ ndaʼyoo má ikhaa náá mbiʼi gáʼni. Ikha jngó ikháanʼlu, guʼni má xúʼko̱ ñajuunʼ Dios ga̱jma̱a̱ xúniʼñáanʼ dí maʼni makáguabáanʼ á mu tsembánuu rí kuaʼthi̱i̱nlú.

Maski ajndu nikhii, Arthur Secord nindoo maʼni má xúʼko̱ ñajuunʼ Dios. (Atayáá kutriga̱ 10).

11, 12. Náá numuu rí ndayóo’ muʼnimi̱jna̱ má xúʼko̱ maski ajndu nánguá guáʼdáá tsiakii xóo nákha ginii rá. Atagíʼ mbá xkri̱da.

11 Índo̱ naguámbá tsiakii ndrígúlú. Mixtiʼkhu nindxu̱u̱ xóo mbáa bi̱ nagáyúu gajkhun, tséyulú má rí maʼni migújkiáanʼ mu muʼni má xúʼko̱ ñajuunʼ Dios. Kúwi̱i̱n mbaʼin a̱ngiu̱lú bi̱ nánguá guáʼdáá wéñuʼ tsiakii xóo nákha ginii, mú nuni má xúʼko̱ ñajuunʼ Dios (2 Cor. 4:16). Guʼyáá xkri̱da ndrígóo ndxájulú Arthur Secord. * Ndxájulú bugi̱ naʼni má rí cincuenta y cinco tsiguʼ rí xtáa rañajuunʼ náa Betel ga̱jma̱a̱ gíʼdoo má 88 tsiguuʼ, mbá mbiʼi mbáa enfermera bi̱ nañawun niyexu̱u̱ ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: “Ndxájuʼ Secord, xuwiʼ rígi̱ niʼni wayuu náa niʼni ñajuunʼ Jeobá”. Mú ndxájulú Arthur nákhíinʼ nandoo maʼni ñajuunʼ Dios. Ikhú niyexu̱u̱, nijnduʼwájmaa ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: “Gajkhun má. Mú rí itháan gíʼdoo numuu nindxu̱u̱ rí ndiʼkhu̱únʼ muʼni raʼkháa rí ni̱ʼni̱ má”.

12 Lá mba̱yu̱u̱ʼ má tsiguʼ rí kuwáanʼ ru̱ʼni̱ ñajuunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ xúgi̱ nánguá eʼngúlúʼ gúʼni numuu rí naʼniulú nandii ráʼ. Á mu xúʼko̱, xákaguabáanʼ. Xámbumulu rí Jeobá ndaʼyoo rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí ni̱ʼni̱ nákha gújkiáanʼ (Heb. 6:10). Ga̱jma̱a̱ garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí Jeobá tsígiéwan nguáthá mba̱a̱ eyulú kuʼyáá índo̱ nuʼni ñajuunʼ. Ikha jngó, gusngajmáá rí kámbá a̱jkiu̱lú eʼni ñajuunʼ ga̱jma̱a̱ guʼni xó má eʼngo̱o̱ (Col. 3:23). Ikhaa nakro̱ʼo̱o̱ kaʼyulú náa rí tséjmáanʼ gúʼni ga̱jma̱a̱ tsénduʼulú muʼni mbá rí xájmáanʼ gúʼni (Mar. 12:43, 44).

Anatoly ga̱jma̱a̱ Lidiya Melnik niguájun jmbu maski má niraʼníí mbaʼa xkujndu. (Atayáá kutriga̱ 13)

13. Dí nigíʼnuu Anatoly ga̱jma̱a̱ Lidiya, ga̱jma̱a̱ xú kaʼnii exnúlú tsiakii xkri̱da xkridún mu maʼngulú maski ajndu nuraʼníí xkujndu rí mingíjyúuʼ wéñuʼ mbayuuʼ tsiguʼ rá.

13 Xkujndu rí nagajyúʼ mba̱yu̱u̱ʼ. Tikhuun xa̱bi̱i̱ Jeobá niʼngu̱u̱n niraʼníí mbaʼa xkujndu ga̱jma̱a̱ rí tándún gúñún mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ. Guʼyáá rí nigíʼnuu ndxájulú Anatoly Melnik, * bi̱ nixtáa náa Moldavia. Ikhaa káaʼ gíʼdoo 12 tsiguuʼ índo̱ xa̱bu̱ ñajuunʼ nirugua̱a̱ anu̱u̱, nixudaaʼ guʼwáá ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á nixuʼmaa maʼga náa Siberia, náa naʼni itháan rí 7,000 kilómetros (200 mbiʼi rí mi̱dxu̱ʼ rajkuáaʼ) náa kúwá bi̱ kúwi̱i̱n náa goʼwóo. Mbá tsiguʼ nda̱wa̱á, Anatoly ga̱jma̱a̱ ru̱dúu̱ ma̱ngaa xiʼñúuʼ nigún kudiin ikhí má náa Siberia. Mba̱yu̱u̱ʼ má eʼni, índo̱ nindoo nigún reunión, mú ndiyóoʼ magún rajkúún mbá 30 kilómetros (mbá mbiʼi rí mi̱dxu̱ʼ rajkuáaʼ) náa hielo, náa naʼni miguwan me̱ndaʼkho. Ninújngoo nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ, ndxájulú Melnik nixu̱da̱a̱ʼ guʼwá e̱jua̱nʼ mbá ajtsú tsiguʼ, náa nájtsu tsiguʼ rúʼko̱ táʼyoo nditháan a̱ʼgiu̱u̱, Lidiya, ga̱jma̱a̱ wáxioo bi̱ gíʼdoo mbá tsiguuʼ. Maski ajndu nimínuuʼ gákhii wéñuʼ tsiguʼ rúʼko̱, Anatoly gajmíi̱n bi̱ kúwá náa goʼwóo káxi̱ a̱jkiu̱ún nini ñajuunʼ Jeobá. Rí xúgi̱, Anatoly gíʼdoo 82 tsiguuʼ ga̱jma̱a̱ nindxu̱u̱ mbáa comité ndrígóo sucursal dí rígá náa Asia central. Xó má Anatoly ga̱jma̱a̱ Lidiya, guʼni asndu xó má eʼngo̱o̱ mu muʼni ñajuunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ gaʼngulú xó má niʼngulú nákha ginii (Gál. 6:9).

GUNDXAʼWAMÍJNA̱ I̱NDÓ GA̱JMA̱A̱ NUMUU RÍ KUAʼTHI̱I̱NLÚ MARIGÁ NDA̱WA̱Á

14. Ndiéjunʼ ndiʼyoo Pablo rí ndiyóoʼ maʼni mu maʼngo̱o̱ rá.

14 Pablo ndiʼyoo gajkhun rí maʼngo̱o̱ ga̱jma̱a̱ mambóo raʼni ñajuunʼ Dios. Numuu rí ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ kixtiʼyaaʼ, nigi̱ʼthu̱u̱n rí maʼga̱a̱ mekhuíí. Mú ndiʼyoo rí ndiyóoʼ maʼngo̱o̱ mu makánaa (Filip. 3:14). Nijmuu mbá xkri̱da mu mambáñún bi̱ filipenses mu xámbumu̱ún rí gíʼmaa muni mu makhánun rí mudaaʼ.

15. Xú káʼnii nijmuu Pablo rí manindxa̱ʼ xa̱bu̱ romano mu maxnún tsiakii a̱ngiu̱lú bi̱ filipenses mu maʼngu̱u̱n rá.

15 Apóstol Pablo niʼni marmáʼáan a̱jkiu̱ún bi̱ filipenses rí ikhiin kaʼñún makuwá mekhuíí (Filip. 3:20). Ndíjkha rí táʼyóoʼ mambumúún xá. Nákha mbiʼi rúʼko̱, nduyáá rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí manindxa̱ʼ xa̱bu̱ romano. * Mú cristianos bi̱ kaxtaʼwíin kaʼñúún mbá rí itháan gíʼdoo numuu ga̱jma̱a̱ rí itháan mba̱a̱ rí gándoo mambáñún. Rí tsímbriguii ga̱jma̱a̱ rí manindxa̱ʼ xa̱bu̱ romano. Ikha jngó, Pablo nixnúún tsiakii a̱ngiu̱lú bi̱ filipenses ga̱jma̱a̱ ajngáa rígi̱: “Gakuwáanʼla xó má eyoo ajngáa rí májánʼ ndrígóo Cristo” (Filip. 1:27, nota). Rí mbiʼi xúgi̱, a̱ngiu̱lú bi̱ kaxtaʼwíin ni̱ndxu̱ún mbá májánʼ xkri̱da, numuu rí nunimíjna̱ muxkamaa rí makuwi̱i̱n kámuu náa mekhuíí.

16. Xó má eʼthí náa Filipenses 4:6, 7, ndiéjunʼ rí ndayóoʼ muʼni má xúʼko̱ maski má kuaʼti̱i̱n muʼguaaʼ mekhuíí o náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ rá.

16 Gíʼmáanʼ rí muʼnimíjna̱ má xúʼko̱, tséʼniuu á mu muʼguaaʼ mekhuíí o makuwáanʼ náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ rí mitsaanʼ. Tséʼniuu asndu xú káʼnii má kuwáanʼ, xátangáanʼ muyexilú kídíiʼ ga̱jma̱a̱ xúniʼñáanʼ rí nimbá marikhoo rí muʼnimíjna̱ (Filip. 3:16). Mbáa nakujmaa rí tsémbánuu nacha̱ rí kuaʼthi̱i̱nlú o mbáa nánguá kuaʼdáálu tsiakii xóo nákha ginii. Mbáa niʼngulú mbaʼa xkujndu rí mingíjyúuʼ ga̱jma̱a̱ rí tánduun gúyulú mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ. Asndu xkáʼníí má, xaxmiéjunlú ga̱jma̱a̱ nimbá, guʼtákáñii Dios ga̱jma̱a̱ guʼtháán rí naʼni maxmiéjunlú. Ikhaa maʼni rí makuwáanʼ tsímáá rí asndu xóo tsékumulu ikháanʼ (atraxnuu Filipenses 4:6, 7). *

17. Ndiéjunʼ guʼyáá náa i̱mba̱ artículo rá.

17 Xó má mbáa bi̱ nagáyúu naxtrigaminaʼ magayúu itháan índo̱ na̱jkha̱ maʼga̱nú, guxtrigamíjná mbájkhu mu maʼngulú mu muxkamaa rí makuwáanʼlu kámuu. Asndu xú kaʼníí má eʼngo̱o̱ tsiakii ndrígúlú, guʼnimijnalu má xúʼko̱ asndu muxkamaa xúgíʼ rí mitsaanʼ rí wíji̱ makhánulúʼ. Ndiéjunʼ gíʼmáanʼ muʼni mu mu̱ʼgua̱ má xúʼko̱ náa kaʼyoo ga̱jma̱a̱ awáán xóo naʼngulú rá. Náa i̱mba̱ artículo mbuʼyáá rí ma̱ndoo mambáyulúʼ mu muʼgími̱jna̱ muʼni “rí gíʼdoo itháan numuu” (Filip. 1:9, 10).

AJMÚÚ 79 Gaʼni gújkhuʼ fe rí kuaʼdáá

^ párr. 5 Tséʼniuu má asndu nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ kuwáanʼ ru̱ʼni̱ ñajuunʼ Jeobá, nandulú maʼni itháán gújkiánʼ náa ikhaa. Apostol Pablo nixnúún tsiakii xa̱bi̱i̱ Dios mu xákaguabiinʼ nditháan. Carta rí nikuʼma inún bi̱ filipenses naxnúlú tsiakii mu maʼngulú muʼni ñajuunʼ Dios, mu xúʼko̱ makáwáanʼ. Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá xú káʼnii gándoo gúʼgimijna̱ muʼnimbaníí xtágabu rí nixná Pablo.

^ párr. 5 Filipenses 3:12-14: Raʼkháa ga̱jma̱a̱ numuu rí ikhúún’ nikhánuʼ má, ní má xóó na̱nguá ni̱ndxu̱ʼ xa̱bu̱ jmbii, xtáá raniminaʼ maxkamaa xó má Cristo Jesús nixkamúún. A̱ngui̱nʼ, tseni asndu xóo niʼngo̱ʼ nixkamaa; mú rígá rí nani: Nambumuʼ rí naguanúu kidíiʼ ga̱jma̱a̱ nani mbá tsiakii mu mba̱yo̱o̱ dí gárígá nda̱wa̱á, nani tsiakimínáʼ maxkamaa rí maxnúʼ Dios ga̱jma̱a̱ numuu Cristo Jesús.

^ párr. 7 1 Corintios 9:24-27: Lá tséyáa rí bi̱ nagáñun xúgínʼ egáñun, mú mbáwíi bi̱ naʼngo̱o̱ na̱da̱ʼ ráʼ. Gugayála mu xúʼko̱ maʼngala. Ma̱ngaa, xúgínʼ xa̱bu̱ bi̱ nagañún ndayóoʼ muñewanʼ xúgíʼ rí muni. Mú, ikhiin nuni numuu rí nandún mudaʼ mbá corona rí mambáa, mú ikháanʼ mbá rí xámbáa. Ma̱ngaa rí xóo xtáá ragayúʼ gíʼdoo numuu; ga̱jma̱a̱ rí xóo xtáá rakuʼmá xánindxu̱u̱ náa inuu giñánʼ; rí phú nani, na̱niu̱u̱ tsiakii xuyuʼ ga̱jma̱a̱ nani mu mani̱ndxu̱u̱ xóo ñumbáá, tsíyóʼ rí nda̱wa̱á rí nitarúʼún eʼwíínʼ, ikhúún mi̱nuʼ xaxtri̱giu̱ún.

^ párr. 11 Historia ndrígóo ndxájulú Secord, “Mi participación en adelantar la adoración correcta”, rí nigájnuu náa La Atalaya 1 ñajunʼ gu̱nʼ noviembre tsiguʼ 1965.

^ párr. 13 Historia ndrígóo ndxájulú Melnik, “Me enseñaron desde niño a amar a Dios”, rí nigájnuu náa ¡Despertad! 22 ñajunʼ gu̱nʼ octubre tsiguʼ 2004.

^ párr. 15 Xó má Filipos ninindxu̱u̱ mbá colonia rí kaʼyoo Roma, bi̱ kúwá ikhí mbaʼa rí embañún numuu rí ninindxu̱ún xa̱bu̱ romanos. Ikha jngó, a̱ngiu̱lú bi̱ filipenses nikru̱ʼu̱u̱n májánʼ dí nindoo gáʼthi.

^ párr. 16 Filipenses 4:6, 7: Xaxmiéjuanʼla ga̱jma̱a̱ numuu nimbá, gutajkáan ga̱jma̱a̱ gutakáñii Dios ma̱ngaa guxna̱a̱ núma̱aʼ, gunda̱ʼa̱a̱ xúgíʼ rí eyála; ikhú tsímáá rí na̱ʼkha̱ náa Dios rí itháan gíʼdoo tsiakii, mañewu̱u̱n a̱jkia̱la ga̱jma̱a̱ rí nundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu Cristo Jesús.