Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 46

¡Xámiñulú! Jeobá xtáa mu mambáyulú

¡Xámiñulú! Jeobá xtáa mu mambáyulú

“Nimbá miʼtsú xániʼñánʼ ga̱jma̱a̱ xániʼñátiga̱a̱n” (HEB. 13:5).

AJMÚÚ 55 ¡Xámiñaʼ xtañún!

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. Ndiéjunʼ gámbayulú índo̱ naxmiéjunlú eʼni xkujndu o nakumulú dí kuwáanʼ ndajkuáanʼ rá. (Salmo 118:5-7.)

LÁ NIKUMULÚ dí kuwáánʼ ndajkuáanʼ nguáná dí asndu nda̱wa̱a̱ tsáa gambáyulú muraʼní xkujndu ráʼ. Raʼkháa i̱ndó ikháanʼ nakumulú xúʼko̱. Asndu nikúwi̱i̱n xa̱bi̱i̱ Jeobá bi̱ niguájun jmbu bi̱ nikumu̱ún xúʼko̱ ma̱ngaa (1 Rey. 19:14). Índo̱ gakumuluʼ xúʼko̱, garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí niʼthí Jeobá: “Nimbá miʼtsú xániʼñánʼ ga̱jma̱a̱ xániʼñátiga̱a̱n”. Ikha jngó ma̱ndoo muʼthá: “Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ nambáyuʼ; xámiñuʼ” (Heb. 13:5, 6). Apóstol Pablo niʼnirámáʼ ajngáa rígi̱ náa inún cristianos bi̱ nikúwá náa Judea mijngíí tsiguʼ 61. Dí niʼthí, nisngájma dí nikumu̱u̱ ikháá má xóo bi̱ niʼnirámáʼ Salmo 118:5-7 (atraxnuu). *

2. Ndiéjunʼ guʼyáá náa artículo rígi̱ ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

2 Ikháá má xóo bi̱ niʼnirámáʼ salmo, Pablo nikumu̱u̱ kájxi̱ kaʼyoo Jeobá dí ikhaa má gámbáyúu. Mbá xkri̱da, itháán rí a̱jma̱ tsiguʼ ginii nákha xóo tseʼnirámáʼ carta náa inún bi̱ Hebreos, apóstol Pablo ni̱jkha̱ náa awúu̱n barco rí asndu gamíi makhañúu náa awúu̱n giñán mbiʼ (Hech. 27:4, 15, 20). Xó má náa nijkha rúʼko̱ ga̱jma̱a̱ náa tsiguʼ ginii, mixtiʼkhu enii xóo Jeobá nimbáyúu Pablo. Náa artículo rígi̱ muʼtá ajtsú enii ikhaa. Mbuʼyáá xú káʼni Jeobá nimbáyúu índo̱ nijmiuu Jesús, ángeles, xa̱bu̱ bi̱ guaʼdáá mbá ñajunʼ ma̱ngaa a̱ngui̱i̱n. Índo̱ guʼtá ga̱jma̱a̱ numuu dí nigíʼnuu Pablo, rúʼko̱ gambáyulú mu makumulúʼ kájxi̱ kuʼyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ dí ikhaa mariʼñulú índo̱ guʼtákáñii.

XÓO NAMBÁYULÚʼ JESÚS MANGIIN ÁNGELES

3. Ndiéjunʼ dí nirajximinaʼ Pablo ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

3 Mijngíí tsiguʼ 56. Mbaʼin xa̱bu̱ bi̱ tsíñún guyáá Pablo, nixmajtaa náa rexo̱o̱ templo dí rígá náa Jerusalén ga̱jma̱a̱ nindúún muxiyáa. Imbá néjtsuu índo̱ nigún kuya̱ náa Sanedrín, xa̱bu̱ bi̱ tsíñún guyáá asndu itháan nigíʼ muxiyáa (Hech. 21:30-32; 22:30; 23:6-10). Índo̱ xtáa ranújngoo gamiéjunʼ rúʼko̱, mbáa Pablo nirajximínaʼ: “Nguáthá mbayuuʼ xóo gaʼngo̱ʼ maraʼnuu gaʼkhu rígi̱ rá.” Gajkhun dí ndiyóoʼ mixtambáyii.

4. Xú káʼnii nijmiuu Jesús Jeobá mu mambáyúu Pablo rá.

4 Xú káʼnii nixtambáyii Pablo rá. Nda̱wa̱á dí nixtugua̱a̱ mbruʼun má rúʼko̱, Jesús nisngájmaminaʼ náa ikhaa ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: “¡Araʼdáá tsiakii! Numuu rí xóo niratáraʼa káxi̱ ga̱jma̱a̱ numuʼ náa Jerusalén, xúʼko̱ má gátani náa Roma ma̱ngaa” (Hech. 23:11). Ajngáa rí niʼthúu̱n rúʼko̱ nindxu̱u̱ rí phú ndiyóoʼ. Jesús nixnúu tsiakii Pablo numuu dí niʼtáráʼa náa Jerusalén ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n, rí májánʼ má gáʼga̱nú náa Roma, náa ikhí ma̱ngaa maʼtaraʼa. Nda̱wa̱á dí niʼthúu̱n rígi̱, ndiʼyoo dí kaxtiewa̱a̱n májánʼ wéñuʼ xóo mbáa ada̱ bi̱ kayaraʼaa anu̱u̱.

Ángel xtáa raʼthúu̱n Pablo rí xúgíinʼ bi̱ nagún náa barco náa tapha lamáa makawíin náa awúu̱n ruʼwa mbiʼ. (Atayáá kutriga̱ 5).

5. Xú káʼnii Jeobá nijmiuu mbáa ángel mu mambáyúu Pablo rá. (Atayáá xtiʼkhuu rí na̱ʼkha̱ náa timbá ináa.)

5 Xú káʼni i̱ʼwáʼ gaʼkhu ndiyóoʼ maraʼnuu Pablo rá. Káaʼ a̱jma̱ tsiguʼ nda̱wa̱á dí niraʼnuu gaʼkhu náa Jerusalén, rí xúgi̱ xtáa ra̱jkha̱ náa barco dí na̱jkha̱ náa Italia. Ga̱jma̱a̱ ikhú mbá nacha̱ ni̱ʼkha̱ giñán mbiʼ ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ bi̱ nagún náa barco nikumu̱ún dí makhañún. Mú Pablo na̱nguá nimiñuu. Náa numuu rá. Ikhaa niʼthúún xa̱bu̱ bi̱ nagún náa barco: “Numuu rí mbruʼun rígi̱, niwi̱ji̱ náa ikhúúnʼ mbáa ángel ndrígóo Dios bi̱ ikhúúnʼ nani ñajuunʼ, ga̱jma̱a̱ niʼthí: ‹Xámiñaʼ, Pablo. Ndayóoʼ rí maraxtaa náa inuu César ga̱jma̱a̱ ¡atayáá!, Dios nixniáanʼ xúgíinʼ bi̱ nadxu̱ʼ gajmiáanʼ›”. Jeobá nijmiuu mbáa ángel mu mata̱nga̱a̱ maʼthúu̱n mbu̱júu̱ Pablo ajngáa dí niʼthúu̱n má Jesús nákha ginii. Ikha jngó Pablo ni̱jkha̱nú Roma (Hech. 27:20-25; 28:16).

6. Ndiéjunʼ dí niʼthí Jesús dí naxnulu tsiakii ga̱jma̱a̱ náa numuu rá.

6 Xú káʼni embáyulú ikháanʼ dí mbiʼi xúgi̱ rá. Jesús nambáyulúʼ xó má niʼni ga̱jma̱a̱ Pablo. Mbá xkri̱da, ikhaa niʼthúu̱n rígi̱ xúgíinʼ xa̱bi̱i̱: “Maxtáá ga̱jma̱á nindxa̱laʼ asndu índo̱ gátumuu mbiʼi rí mambáa rí xtáa rarígá náa numbaa” (Mat. 28:20). Náá numuu dí ajngáa rígi̱ naxnulú tsiakii rá. Numuu dí xúgiáanʼ nakuwáánʼ mbiʼi mingíjyúuʼ. Xóo índo̱ nakháñuu mbáa bi̱ kuʼyáá, mbáa dí nagawúnlúʼ tséjyúu nguáthá mbiʼi ndajyúuʼ mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ. Mú eʼwíinʼ numíniiʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí guanii má. Ga̱jma̱a̱ eʼwíinʼ nakúwá ngíná wéñuʼ. Maski ajndu xúʼko̱ kuaʼdálú tsiakii numuu dí Jesús xtáa ga̱jma̱á ni̱ndxu̱lú mu muʼni má xúʼko̱ ñajuunʼ “xúgíʼ mbiʼi” dí gákuwáanʼ asndu mbiʼi dí itháan gakhii (Mat. 11:28-30).

Ángeles numba̱yúlú ga̱jma̱a̱ nuxnulu ikha índo̱ nuʼtáraʼa ajngáa rí májánʼ. (Atayáá kutriga̱ 7).

7. Xó má naʼthí náa Apocalipsis 14:6, xú káʼnii nambáyulúʼ Jeobá rá.

7 Ajngá rawuunʼ Dios naʼthúlú dí Jeobá najmiuu ángeles mu mumbayulúʼ (Heb. 1:7, 14). Mbá xkri̱da, ángeles numbayúlúʼ ga̱jma̱a̱ nuxnulu ikha índo̱ nuʼtáraʼa ajngáa májánʼ ndrígóo Reino náa “xúgíʼ xuajen mba̱ʼu̱, xuajen ma̱jkha̱ʼ ga̱jma̱a̱ náa xúgíʼ ajngáa” (Mat. 24:13, 14; atraxnuu Apocalipsis 14:6). *

XÓO NUMBAYÚLÚ XA̱BU̱ BI̱ GUAʼDÁÁ MBÁA ÑAJUNʼ

8. Xú kaʼnii Jeobá nijmiuu bi̱ naʼtáñajúúnʼ soldados mu mambáyúu Pablo rá.

8 Xú káʼnii nixtambáyii Pablo rá. Xóo má ndiʼyáá nákha tsiguʼ 56, Jesús niʼthúu̱n Pablo dí maʼga̱nú náa Roma. Mu tikhun judíos bi̱ nikúwá náa Jerusalén niríyaʼ awan mu muxiyáa. Mú bi̱ naʼtáñajúnʼ soldados romano bi̱ mbiʼyuu Claudio Lisias, ni̱jkha̱nú niʼdxawuun awan dí nuriyaʼ, ikhú ndiyáʼ xóo mambáyúu. Nacha̱ nikuʼmiin soldados mu muñewa̱a̱n Pablo náa Cesarea, dí naguanúu mbá 105 kilómetros. Ikhí bi̱ naʼtáñajunʼ bi̱ mbiʼyuu Félix ‹niʼthí rí muñewa̱a̱n náa palacio ndrígóo Herodes›. Xúʼko̱ Pablo nánguá nixiyáa xa̱bu̱ tsianʼ (Hech. 23:12-35).

9. Xú káʼni nimbáyúu Pablo xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ mbiʼyuu Festo rá.

9 Índo̱ niʼni tsiguʼ 58, kaʼnííʼ kraʼaa Pablo náa guʼwá e̱jua̱nʼ dí rígá Cesarea. Festo niriʼkuri̱ya̱a̱ʼ xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ mbiʼyuu Félix. Judíos nitakáñii mu magúun kuya̱a̱ Pablo náa Jerusalén mu munimbánii xkujndu ndrígóo ikhí, mu Festo na̱nguá nindoo. Mbáa ga̱jma̱a̱ numuu dí ikhaa niʼdxawuun wapháá dí judíos kúwá ruriyaʼ awan “muguaʼthi̱i̱n náa kamba̱a̱ mu muxiyáa” (Hech. 24:27-25:5).

10. Ndiéjunʼ niʼni Festo índo̱ Pablo nindoo maʼtámíjná ga̱jma̱a̱ César rá.

10 Nguáthá mbiʼi nda̱wa̱á, Pablo nixnáximinaʼ náa Cesarea mu mambanúu xkujndu ndrígóo ikhí. Numuu dí Festo nindoo maguanúu májánʼ gajmíi̱n judíos, ikha jngó nirajxu̱u̱ Pablo: “Lá nandaaʼ mi̱dxu̱ʼ náa Jerusalén mu mbiʼyáá xkujndu ndrígáʼ náa inuʼ ráʼ”. Numuu dí apóstol ndaʼyoo má, á mu natanga̱a̱ náa Jerusalén, mbáa muxiyáa. Ma̱ngaa ndiʼyoo má wapháá rí ndiyóoʼ maʼni mu maʼni kriyaminaʼ, mu xúʼko̱ maʼga̱nú Roma ga̱jma̱a̱ maʼtáraʼa ikhí ma̱ngaa. Ikha jngó niʼthí: “¡Nandoʼ matamíjná ga̱jmu̱ʼ César!”. Nda̱wa̱á dí Festo niʼtámíjná gajmíi̱n xa̱bu̱ bi̱ nuxna xtágabu, ikhú niriʼñuu: “Niratá rí nandaaʼ maratamíjná ga̱jma̱a̱’ César; náa César má gídxúʼ”. Dí niraʼwíí maʼni Festo índo̱ nikuʼmáa Pablo náa Roma xúʼko̱ niʼni dí xa̱bu̱ sia̱nʼ xúxiyáa (Hech. 25:6-12).

11. Xú káʼnii dí niʼthí Isaías nimbáyúu Pablo rá.

11 Índo̱ Pablo xtáa ragíʼthúu̱n mu maʼgá náa Italia, mbáa ikhaa nindxa̱ʼwáminaʼ dí gaʼyee Isaías niʼthún xa̱bu̱ bi̱ tsíñún guyáá Jeobá: ‹¡Guriyalaʼ awan mu xagájnuu májánʼ! ¡Gutha̱ dí gaʼndala, mu xagájnuu májánʼ, numuu dí Dios xtáa gájmaa nindxuxu!› (Is. 8:10). Rí ndiʼyoo dí Jeobá ma gámbáyúu rúʼko̱ nixnúu tsiakii Pablo mu majngoo maraʼnuu gaʼkhu dí gagíʼnúu.

Xó ma niʼni Jeobá nákha wájyúuʼ, xúgi̱ ma̱ngaa ma̱ndoo majmiuu xa̱bu̱ bi̱ guaʼdáá mbá ñajunʼ mu mañewu̱u̱n xa̱bi̱i̱. (Atayáá kutriga̱ 12).

12. a) Xú káʼnii niʼniuu Julio Pablo rá. b) Ndiéjunʼ ndiʼyoo Pablo rá.

12 Índo̱ Pablo ni̱jkha̱ náa Italia. Nixtáa rañewu̱u̱n mbáa soldado romano bi̱ mbiʼyuu Julio. Numuu dí nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ kraʼaa náa guʼwá e̱jua̱nʼ. Xa̱bu̱ bugi̱ ma̱ndoo maʼniuu dí májánʼ o maʼni gínáa. Mú ndiéjunʼ niʼni xá. Imbá néjtsuu, índo̱ nigájnáa náa barco, “Julio niʼniuu rí májánʼ Pablo ga̱jma̱a̱ niniñuʼ maʼga̱ mu maxtáa gajmíi̱n bi̱ nambáxu̱u̱” gajmíi̱n, nda̱wa̱á Julio niʼnikriyaaʼ Pablo índo̱ soldados nindúún muradíin xúgíinʼ bi̱ kajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ bi̱ nagún náa barco, Julio nirikúún numuu dí ‹nindoo maʼni kriyaaʼ Pablo›. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ ndiʼyoo Pablo xú káʼni Jeobá nijmiuu soldado buʼko̱ mu mambáyúu (Hech. 27:1-3, 42-44).

(Atayáá kutriga̱ 13).

13. Xú káʼnii najmiuu xa̱bu̱ ñajunʼ Jeobá rá.

13 Xú káʼni emba̱yúlú ikháanʼ dí mbiʼi xúgi̱ xá. Índo̱ nambánii ga̱jma̱a̱ dí ikhaa nandoo, Jeobá najmúu xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo mu maʼni dí xa̱bu̱ ñajunʼ muni xóo má ikhaa nandoo. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí rey Salomón niʼnirámáʼ: ‹A̱jkiu̱u̱n mbáa rey nindxu̱u̱ xóo iyaʼ náa ñawun Jeobá. Ikhaa naxnúu ikha asndu náa má eyoo› (Prov. 21:1). Ndiéjunʼ eyoo gáʼthí ajngáa rigi̱ rá. Dí xa̱bu̱ ma̱ndoo muxnáá ikha iyaʼ mañuʼ náa má eñún ikhiin. Xúʼko̱ má kayuuʼ Jeobá ma̱ndoo majmuu xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo mu muriʼkhu̱u̱ xóo e̱ndxa̱ʼwa̱míjna̱ xa̱bu̱ ñajunʼ mu mambaníi ga̱jma̱a̱ dí ikhaa nandoo. Índo̱ narígá rígi̱, xa̱bu̱ ñajunʼ naxkajxi̱i̱n muri̱ya̱ʼ awan dí ma̱ndoo mambáñún xa̱bi̱i̱ Dios (atayáá ma̱ngaa dí naʼthí náa Esdras 7:21, 25, 26).

14. Xó ma naʼthí náa Hechos 12:5, tsíin gándoo guʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún rá.

14 Ndiéjunʼ rí ma̱ndoo muʼnilú ikháanʼ rá. Ma̱ndoo muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numún “reyes ga̱jma̱a̱ xúgíinʼ bi̱ guáʼdáá mbá ñajunʼ rí gíʼdoo numuu” índo̱ ikhiin nuriyaʼ mbá awan dí maʼni gachúu ñajunʼ dí nuʼnilú (1 Tim. 2:1, 2, nota; Neh. 1:11). Xó má nini cristianos bi̱ nikúwá nákha siglo timbá, nuʼtákáñii Jeobá ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú bi̱ kajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ (atraxnuu Hechos 12:5; * Heb. 13:3). Asndu ma̱ndoo munda̱ʼa̱a̱ Jeobá, dí xa̱bu̱ bi̱ nuñawu̱u̱n a̱ngiu̱lú dí maʼni muxkajxi̱i̱n mu mumbañún xó ma niʼni Julio ga̱jma̱a̱ dí “muniu̱u̱n rí májánʼ” (Hech. 27:3, nota).

XÓO NUMBA̱YÚLÚ A̱NGIU̱LÚ

15, 16. Xú káʼnii nijmiuu Jeobá Aristarco ga̱jma̱a̱ Lucas mu mumbayíí Pablo rá.

15 Xú káʼnii nixtambáyii Pablo rá. Índo̱ nijkha̱ náa Roma, Jeobá nijmiuu a̱ngui̱i̱n Pablo mu mumba̱yíí mbaʼa nuthu. Guʼyáá tikhu xkri̱da.

16 A̱jmi̱i̱n bi̱ nambajxu̱u̱ gajmíi̱n Pablo bi̱ nindxu̱u̱ Aristarco * ga̱jma̱a̱ Lucas, nigún gajmiún náa Roma. Nikúwi̱i̱n xawii mu muni gínámijná ga̱jma̱a̱ numuu Pablo, maski ajndu náa Biblia na̱nguá eʼthí dí mangiin niʼthún Jesús dí maguánu májánʼ náa Roma. Asndu nda̱wa̱á índo̱ ninújngún náa giñán mbiʼ, nidxawíín dí mangiin makáwíin. Ikha jngó índo̱ Lucas ga̱jma̱a̱ Aristarco nitsimún náa barco dí na̱jkha̱ náa Cesarea, mbáa Pablo niʼtájkháan ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱u̱n náa Jeobá mu maxnáa núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ numuu dí najmiuu a̱jmi̱i̱n cristianos bugi̱ bi̱ tsémiñún mu mumbayíí (Hech. 27:1, 2, 20-25).

17. Xú káʼnii Jeobá nijmiuu a̱ngiu̱lú mu mumbayíí Pablo rá.

17 Náa xúgíʼ dí ni̱jkha̱ Pablo, nimbayíí a̱ngiu̱lú mbaʼa nuthu. Mbá xkri̱da náa xuajen dí gíʼ mijngii náa rawuunʼ lamáa dí mbiʼyuu Sidón, Julio “niniñuʼ maʼga̱ mu maxtáa gajmíi̱n bi̱ nambáxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ rí muñewa̱a̱n”. Nda̱wa̱á náa xuajen mba̱a̱ dí mbiʼyuu Puteoli, Pablo ga̱jma̱a̱ bi̱ na̱jkha̱ gajmíi̱n nixkamiin tikhun a̱ngiu̱lú bi̱ nitakáñii dí maguanúu mbá xmáná ga̱jma̱a̱ ni̱ndxu̱ún. Índo̱ cristianos bugi̱ kúwá ruñewu̱u̱n bi̱ naguwáʼ, mbáa nidxún wéñuʼ índo̱ Pablo niʼthún xúgíʼ dí ikhaa nigíʼnuu ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ nixnúún tsiakii (atayáá ma̱ngaa Hechos 15:2, 3). Nda̱wa̱á Pablo gajmíi̱n a̱ngui̱i̱n nigún i̱mba̱ níʼkhá (Hech. 27:3; 28:13, 14).

Xó má Pablo, Jeobá najmiuu a̱ngiu̱lú mu mumba̱yúlú. (Atayáá kutriga̱ 18).

18. Náa numuu dí Pablo nixnáa númaaʼ Dios ga̱jma̱a̱ ndi̱ya̱a̱ tsiakii rá.

18 Índo̱ xtáa ra̱jkha̱ náa Roma, mbáa Pablo nindxa̱ʼwáminaʼ náa carta dí niʼnirámáʼ ajtsú tsiguʼ ginii náa inún a̱ngui̱i̱n bi̱ kúwá náa xuajen rúʼko̱: ‹Mbayuuʼ má tsiguʼ eʼni rí nandoʼ maʼgá gáyala› (Rom. 15:23). Mú na̱nguá nikumu̱u̱ dí maʼgá xóo mbáa xa̱bu̱ bi̱ kraʼa náa guʼwá e̱jua̱nʼ. Ra̱ʼkhá tháán nixnúu tsiakii índo̱ ndiʼñún a̱ngiu̱lú bi̱ kúwá náa Roma dí kúwá ruguaʼthi̱i̱n náa kamba̱a̱ mu murajxi̱i̱. ‹Índo̱ ndiʼñún Pablo nixnáa núma̱aʼ Dios ga̱jma̱a̱ ndi̱ya̱a̱ tsiakii› (Hech. 28:15). Náa numuu dí Pablo nixnáa núma̱aʼ Dios índo̱ ndiʼñún dí a̱ngui̱i̱n kúwá ikhí xá. Numuu rí mbaʼa nuthu diʼyoo xóo Jeobá xtáa rajmiuu a̱ngiu̱lú mu mumbayíí.

(Atayáá kutriga̱ 19).

19. Xóo má naʼthí náa 1 Pedro 4:10, xú káʼnii gándoo Jeobá gajmiu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ni̱ndxu̱lú mu mumbañún a̱ngiu̱lú rá.

19 Dí gándoo muʼnilú ikháanʼ rá. Lá nduʼyáá rí mbáa ndxájulú xtáa ramínuuʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbá nandii, mbá xkujndu o nikháñuu mbáa bi̱ kaʼyoo xáʼ. Á mu xúʼko̱, ma̱ndoo munda̱ʼa̱a̱ Jeobá mu mambáyulú mu muxkamaa ajngáa xóo ma̱ndoo muʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n, o mbá dí ma̱ndoo muʼni ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa. * Ajngáa rí guʼtháán maxnúu tsiakii numuu dí rúʼko̱ rí phú ndayóoʼ (atraxnuu 1 Pedro 4:10). * Dí muʼnilú xígi̱ káʼnii, rúʼko̱ gáʼni dí marmáʼáan a̱jkiu̱u̱n dí Jeobá niʼthí: “Nimbá miʼtsú xániʼñánʼ ga̱jma̱a̱ xániʼñátiga̱a̱n”. Ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ gáʼni dí maʼdxulu wéñuʼ.

20. Náa numuu ma̱ndoo muʼthá: “Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ nambáyuʼ rá.”

20 Ikháá má xóo Pablo ga̱jma̱a̱ bi̱ nambajxu̱u̱ gajmíi̱n, ikháanʼlu mangáanʼ ndayóoʼ muraʼníilú xkujndu. Mú tsémiñulu, numuu dí nduʼyáá dí Jeobá xtáa mu mambáyulú. Ikhaa ma̱ndoo majmiuu Jesús mangiin ángeles. Ma̱ngaa Jeobá ma̱ndoo majmiuu xa̱bu̱ bi̱ guaʼdáá mbá ñajunʼ mu mumbayulúʼ á mu nambánii ga̱jma̱a̱ rí ikhaa nandoo maʼni. Ga̱jma̱a̱ mbaʼánʼ má dí ikháanʼlu nduʼyáá dí Jeobá najmuu xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo mu maxkajxi̱i̱n xa̱bi̱i̱ mumbañún a̱ngiu̱ún. Ikha jngó xó má Pablo ma̱ndoo muʼthá mbóo a̱jkiu̱lú dí: “Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ nambáyuʼ; xámiñuʼ. Ndiéjunʼ gándoo gáʼniuʼ xa̱biya̱ rá.” (Heb. 13:6.)

AJMÚÚ 38 Jeobá gáñe̱wa̱nʼ

^ párr. 5 Náa artículo rígi̱, mbuʼyáá ajtsú enii xú káʼnii Jeobá nimbáyúu apóstol Pablo mu majngoo maraʼnuu xkujndu. Dí mbuʼyáá xú káʼnii nimbañúún xa̱bi̱i̱ nákha wajyúúʼ, rúʼko̱ naʼni mbuʼyáá dí mambáyulú mangáán rí mbiʼi xúgi̱ mu maʼngulú muraʼní xkujndu.

^ párr. 1 Salmo 118:5-7: “Índo̱ nixtáá ngíná ni̱thu̱u̱n Jah; ga̱jma̱a̱ Jah niriʼñuʼ ma̱ngaa ni̱jkha̱ khañú náa rí xámiñuʼ. Jeobá xtáa ga̱jma̱á ni̱ndxu̱ʼ; nditháan xamiñuʼ. Ndíí gáʼngo̱o̱ gáʼniuʼ xa̱bu̱ numbaaʼ rá. Jeobá xtáa ga̱jma̱á ni̱ndxu̱ʼ, ikhaa nambáyuʼ; ikhúún mba̱ñu̱u̱n bi̱ tsíñún guyoʼ.”

^ párr. 7 Apocalipsis 14:6: “Ga̱jma̱a̱ ndi̱yo̱o̱ i̱mba̱a̱ ángel bi̱ na̱jkha̱ tapho̱o̱ mekhu, ga̱jma̱a̱ kayá ajngáa májánʼ rí ndajyúuʼ kámuu mu maʼtáraʼa ajngáa gagi bi̱ kuwa náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, ga̱jma̱a̱ náa xúgíʼ xuajen mba̱ʼu̱, xuajen ma̱jkha̱ʼ ga̱jma̱a̱ náa xúgíʼ ajngáa.”

^ párr. 14 Hechos 12:5: “Índo̱ Pedro xtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ; bi̱ kuwa náa congregación nitajkháan wéñuʼ náa Dios ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa.”

^ párr. 16 Rígi̱ na̱nguá nindxu̱u̱ timbá miʼtsú dí Aristarco ga̱jma̱a̱ Lucas nagún gajmiún Pablo. A̱jmi̱i̱n ikhiin nikuwá má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ nindxu̱u̱ índo̱ nixtáa náa guʼwá e̱jua̱nʼ náa Roma (Hech. 16:10-12; 20:4; Col. 4:10, 14).

^ párr. 19 1 Pedro 4:10: “Ga̱jma̱a̱ rí nigruigú mámbáa xóo regalo, gajmala mu mumbáñún eʼwíínʼ xóo mayordomo ga̱jma̱a̱ dí mixtiʼkhu xóo ekujmaa rí májánʼ a̱jkiu̱ún Dios dí rakáʼyulú.”