Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Náa xuajen Nínive nirígá guʼwá ga̱jma̱a̱ xtiʼkhuu rí itháán mba̱ʼu̱

Lá natayáá má rá’.

Lá natayáá má rá’.

Ndiéjunʼ nigíʼnuu Nínive nda̱wa̱á dí nixtáa Jonás rá.

MIJNGÍÍ tsiguʼ 670 tsiguʼ ginii, Asiria ninindxu̱u̱ mbá xuajen rí nigiʼdoo tsiakii dí nirígá náa numbaaʼ. Mbóoʼ i̱yi̱i̱ʼ dí nixtangijxi̱i̱ náa Museo dí rígá náa Bretaña naʼthí “dí Asiria niʼtáñajunʼ náa Irán náa nagájnuu a̱jkha̱ʼ asndu náa Chipre náa narámaaʼ a̱jkha̱ʼ, nda̱wa̱á niʼtáñajunʼ asndu náa Egipto”. Nínive ninindxu̱u̱ mbá capital dí ra̱ʼkhá tháán mba̱a̱ dí nirígá náa numbaaʼ. Ikhí nirígá mbaʼa xtiʼkhuu mba̱ʼu̱ dí ikhiin niniwíi, mbaʼa wéñuuʼ ixi̱ ri̱ʼi̱ dí mitsaanʼ, guʼwá mba̱ʼu̱ dí mitsaanʼ náa nitañajunʼ reyes ga̱jma̱a̱ nirígá mba̱ʼu̱ guʼwá náa nixtangijxi̱i̱ libro. Náa nigi̱ʼi̱ Nínive nixkama̱a̱ dí kiʼniraʼmáʼ náa nasngájma dí rey Asurbanipal, xó má eʼwíinʼ reyes asirio naʼthí dí ikhaa nixnámbiʼyuu dí ninindxu̱u̱ “rey bi̱ naʼtáñajunʼ náa xúgíʼ numbaaʼ”. Nákha ikhú Asiria ga̱jma̱a̱ Nínive nikumu̱ún dí nimbáa xáʼngo̱o̱ gáʼni gámbáa.

Imperio asirio ninindxu̱u̱ mbá xuajen dí itháán nigiʼdoo tsiakii nákha tsiguʼ rúʼko̱.

Índo̱ Asiria nigiʼdoo wéñuuʼ tsiakii, profeta Sofonías niʼthí rí Jeobá: “Maʼni gámbáa Asiria, Nínive nímbáa ni xáxtáa, ikhaa maʼni̱i̱ xóo ku̱ba̱ʼ mijxooʼ”. Ma̱ngaa profeta Nahúm niʼthí: “¡Gurawiila plata!, ¡gurawiila oro! [...] ¡Náa xuajen nándáa dí gárígá ga̱jma̱a̱ maguma gámbáa! [...] Asndu tsáá bi̱ gáʼyaaʼ magajnúu ragáyúu ga̱jma̱a̱ maʼthí: “¡Nínive niguma gámbáa!” (Sof. 2:13; Nah. 2:9, 10; 3:7). Mbáa índo̱ xa̱bu̱ nidxawíín profecía rúʼko̱ nithi: “Lá maʼngo̱o̱ maguma gámbáa xuajen Asiria dí ra̱ʼkhá tháán mba̱a̱ ráʼ.” Rúʼko̱ niʼni dí maguanún tsiánguá.

Nínive niʼni̱i̱ mbá ku̱ba̱ʼ mijxooʼ ga̱jma̱a̱ ndáwi̱i̱n xa̱bu̱.

Profecía rúʼko̱ gajkhun nimbánuu. Mijngíí 600 tsiguʼ ginii, bi̱ Babilonio ga̱jma̱a̱ Medos nini̱ gámbáa má Asiria, nda̱wa̱á Nínive nimbumún kuyáá. Mbóoʼ i̱yi̱i̱ʼ dí rígá náa Museo de Arte Metropolitano náa Nueva York naʼthí dí mba̱yu̱u̱ʼ tsiguʼ nda̱wa̱á Nínive nimbumún kuyáá ga̱jma̱a̱ niguanáa agoo ku̱ba̱ʼ, nirmáʼáan a̱jkiu̱ún kuyáá i̱ndó ga̱jma̱a̱ numuu dí xúʼko̱ eʼthí náa Biblia. Ma̱ngaa Biblical Archaeology Society Online Archive naʼthí dí mijngíí tsiguʼ 1800 “nimbáa táʼyoo á mu nirígá capital Asiria”. Mú índo̱ niʼni 1845, Austen Henry Layard mbáa bi̱ niʼnigajmaa̱ dí nirígá nákha wajyúuʼ, nigíʼdu̱u̱ niʼndii ga̱jma̱a̱ nixkama̱a̱ náa nigi̱ʼi̱ xuajen Nínive, xúʼko̱ niguánú ndiyáá dí xuajen Nínive ninindxu̱u̱ mbá xuajen dí ra̱ʼkhá tháán mba̱a̱.

Índo̱ nduʼyáá gajkhun dí nimbánuu profecía dí nijuiʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Nínive, naʼni dí mbuʼyáá gajkhun rí mambanúu profecía náa naʼthí dí maguma gámbíin xa̱bu̱ ñajunʼ bi̱ guáʼdáá tsiakii dí mbiʼi xúgi̱ (Dan. 2:44; Apoc. 19:15, 19-21).