Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

“Gumbiyaʼ gajmiála xa̱bu̱ bi̱ numbiyaʼ”

“Gumbiyaʼ gajmiála xa̱bu̱ bi̱ numbiyaʼ”

Guni̱i̱ a̱jkia̱la mámbáanʼ dí ikháanʼ ga̱jma̱a̱ guxnamíjná tsiakii mámbáanʼ dí ikháanʼ(1 TES. 5:11).

AJMÚÚ 90 GA̱JMA̱A̱ 111

1, 2. Náa numuu rí ndayóoʼ muʼthálu xóo guʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n mbáa bi̱ niʼnimbáti̱ga̱a̱ bi̱ kaʼyoo rá. (Atayáá timbá xtiʼkhu.)

MBÁA ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Susi niʼthí: “Nda̱wa̱á rí nikháñuu a̱ʼdiúxu, mbá tsiguʼ phú nigawúnxu wéñuʼ”. Ga̱jma̱a̱ mbáa ndxájulú niʼthí rí índo̱ nikháñu a̱ʼgiu̱u̱ “niʼni maxtáa gíná wéñuʼ rí asndu tseʼyoo xóo maʼthí”. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má eguaʼnii mbaʼin xa̱bu̱. Mbaʼin xa̱bi̱i̱ Dios na̱nguá guáʼthi̱i̱n rí mbáa ndxájúún makhañúu wapha rí xóó tsírígá Armagedón. Á mu ikháánʼ o mbáa bi̱ natatsiʼniiʼ niʼnimbátiga̱a̱ mbáa bi̱ kaʼyoo o mbáa bi̱ nambáxu̱u̱ ga̱jma̱a̱, mbáa natraximínáʼ: “Xú káʼnii gándoo mambáyúu xá.”

2 Mbáa nuʼdxawíín rí nuthi rí maʼni̱i̱ índo̱ ganújngoo mba̱yu̱ʼ mbiʼi. Mú, lá gajkhun rúʼko̱ ráʼ. Mbáa ndxájulú a̱ʼgú xuáʼa̱ niʼthí: “Asndu xóo itháan májánʼ muʼthá rí naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú rí nuʼni ga̱jma̱a̱ mbiʼi ndrígúlú”. Rí nagawúnʼ a̱jkiu̱lú nindxu̱u̱ xó má náa nutháanʼlu: Á mu májánʼ eʼni tanamijná, mañúú má gáʼga raʼni̱i̱. Mú, ndiéjunʼ gándoo gúʼni mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n mbáa bi̱ niʼnimbáti̱ga̱a̱ bi̱ nandoo kaʼyoo xá.

JEOBÁ NINDXU̱U̱ “DIOS BI̱ NAʼNI̱I̱ A̱JKIU̱LÚ”

3, 4. Náa numuu rí nduʼyáá májánʼ rí Jeobá nakro̱ʼo̱o̱ rí nagawúnlu índo̱ nakháñuu mbáa bi̱ nandulúʼ kuʼyáá rá.

3 Nduʼyáá májánʼ rí náa Jeobá na̱ʼkha̱ rí naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú, Anu̱lú bi̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n (atraxnuu 2 Corintios 1:3, 4). * Ikhaa nindxu̱u̱ bi̱ nakro̱ʼo̱o̱, xóo muʼthá, bi̱ najmaa mbaʼyoo xú káʼnii eku̱mu̱u̱ mbáa xa̱bu̱. Dios naʼthúún xa̱bi̱i̱: “Ikhúúnʼ ni̱ndxu̱ʼ Bi̱ xtáa raʼni̱i̱ a̱jkia̱la” (Is. 51:12; Sal. 119:50, 52, 76).

4 “Anu̱lú bi̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n” ma̱ngaa niʼnimbáti̱gi̱i̱n bi̱ nandoo kaʼñún, xó má Abrahán, Isaac, Jacob, Moisés ga̱jma̱a̱ rey David (Núm. 12:6-8; Mat. 22:31, 32; Hech. 13:22). Náa Biblia naʼthí rí Dios ra̱ʼkhá tháán eyoo rí maʼga̱nú mbiʼi rí maʼni matangi̱ín mbu̱júu̱ xa̱bu̱ (Job 14:14, 15). Mbiʼi rúʼko̱, ikhiin makuwíin gagi ga̱jma̱a̱ ni xáʼniun nandii. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí Dios ma̱ngaa ndiʼyoo xóo gíná nikháñuu A̱ʼdióo bi̱ phú “nindoo kaʼyoʼ” (Prov. 8:22, 30). Xájmáanʼlu gundxaʼwamíjna̱ nguáthá mba̱a̱ nigawúunʼ Jeobá ikhú (Juan 5:20; 10:17).

5, 6. Xú káʼnii eʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú Jeobá rá.

5 Ma̱ndoo makumulúʼ rí Jeobá má gambáyulú. Ikha jngó xúʼni̱ a̱jma̱ a̱jkiu̱lú índo̱ muʼtháán xúgíʼ rí nakumulú. Naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú índo̱ nduʼyáá rí ikhaa nakro̱ʼo̱o̱ rí naʼni gawúnlú ga̱jma̱a̱ naʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú. Mú, xú káʼnii eʼni xá.

6 Mbá rí nambáyulúʼ nindxu̱u̱ ‹xi̱ʼ kaʼwu› (Hech. 9:31). Jesús nikudaminaʼ rí ‹Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí› asndu nadxuu rí maxnún xi̱ʼ kaʼwu ‹bi̱ gúnda̱ʼa̱a̱› (Luc. 11:13). Susi, bi̱ niʼthá náa timbá kutriga̱, naʼthí: “Mbaʼa nuthu nusmbátigulu mu muʼtákáñii Jeobá mu maʼni rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú. Ga̱jma̱a̱ ikhú nakumulú rí tsímáá rí na̱ʼkha̱ náa Dios nañewu̱u̱n ku̱ma̱ ndrígúlú ga̱jma̱a̱ a̱jkiu̱lú” (atraxnuu Filipenses 4:6, 7). *

JESÚS NINDXU̱U̱ MBÁA BI̱ KAYÁ EDXU̱U̱ NÁA NDXAJKUN BI̱ NAKRO̱ʼO̱O̱

7, 8. Xú káʼnii gándoo gúʼyáá rí Jesús maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lúʼ rá.

7 Rí niʼni ga̱jma̱a̱ rí niʼthí Jesús índo̱ nixtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ nisngájma májánʼ wéñuʼ ngajua, rí nakro̱ʼo̱o̱ ga̱jma̱a̱ rí nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n Anu̱u̱, bi̱ nindxu̱u̱ Jeobá (Juan 5:19). Dios nikunguanʼ náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún “xa̱bu̱ bi̱ nigawúnʼ nímiu̱u̱n” ga̱jma̱a̱ “xúgínʼ bi̱ kuwa gíná” (Is. 61:1, 2; Luc. 4:17-21). Xa̱bu̱ nindoo ndiyáá rí Jesús nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún, nikro̱ʼo̱o̱ rí numíniiʼ ga̱jma̱a̱ phú nindoo mambáñun (Heb. 2:17).

8 Índo̱ ninindxu̱u̱ mbáa dxámá, ndiʼyoo xú nikháñun bi̱ kaʼñún ga̱jma̱a̱ bi̱ nambáxu̱u̱ gajmíi̱n. Asndu xóo, José bi̱ niʼni mbaja̱a̱, nikháñuu índo̱ ikhaa nigiʼdoo 20 tsiguuʼ. * Gundxaʼwamíjna̱lu rí xóo gakhi̱i̱ nigíʼnuu mbáa bi̱ májáánʼ a̱jkiu̱u̱n xóo ikhaa maraʼnuu gamiéjunʼ rígi̱, ru̱dúu̱ mangiin a̱ngui̱i̱n.

9. Xú káʼnii nisngájma Jesús rí ma̱ngaa nigawúnʼ rí nikháñu Lázaro rá.

9 Nákhi Jesús niʼtáraʼa, nisngájma rí nikro̱ʼo̱o̱ kaʼñún xa̱bu̱. Mbá xkri̱da, índo̱ nikháñuu migiu̱u̱ Lázaro, ikhaa ndaʼyoo rí maʼnigabi̱i̱. Maski ajndu xúʼko̱, índo̱ ndiʼyoo xú káʼnii María ga̱jma̱a̱ Marta numbiyaʼ, nigawúunʼ wéñuʼ rí asndu ma̱ngaa nimbiyaʼ (Juan 11:33-36).

10. Náa numuu nduʼyáá májánʼ rí Jesús xóó nagawúnʼ índo̱ ndaʼyoo rí numíniiʼ rá.

10 Xú káʼnii embáyulú rí mbiʼi xúgi̱ índo̱ nduʼyáá xúgíʼ rí niʼni Jesús nákha wajyúúʼ rá. Náa Biblia naʼthí: “Jesucristo nindxu̱u̱ ikháá má xóo ri̱xi̱ ga̱jma̱a̱ xúgi̱, ga̱jma̱a̱ kámuu” (Heb. 13:8). Ikha nindxu̱u̱ “tsi Naxna ri ndaʼya” ga̱jma̱a̱ naninuʼ gaʼkhu. Ikha jngó ma̱ndoo mambáñun “bi̱ kuwa ruraʼníí tsáʼkhá” (Hech. 3:15; Heb. 2:10, 18). Ikha jngó nduʼyáá májánʼ rí xóó nagawúunʼ índo̱ rí numíniiʼ. Ikhaa nakro̱ʼo̱o̱ gaʼkhu ndrígúlú ga̱jma̱a̱ naʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú “mbiʼi rí gáʼyulúʼ” (atraxnuu Hebreos 4:15, 16). *

“MAʼNI̱I̱ A̱JKIU̱LÚ RÍ NAʼTHÍ NÁA ESCRITURAS”

11. Xú káʼnii versículos nambáyaʼ itháan ikháánʼ rá.

11 Wájíʼ rí naʼthí rí nikháñu Lázaro, rí niʼni magawúunʼ wéñuʼ Jesús, náa Biblia rígá mbaʼa versículos rí naʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lúʼ. Ga̱jma̱a̱ rígi̱ tséʼniulú tsiánguá, “numuu rí xúgíʼ rí nigumaraʼmáʼ nákha wajyúúʼ nigumaraʼmáʼ mu maxnúlúʼ ikha, mu maʼngo̱o̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú rí naʼthí náa Escrituras rí nda̱wa̱á kuaʼti̱i̱n rí májánʼ” (Rom. 15:4). Lá nitanimbáti̱ga̱a̱ mbáa bi̱ nandaʼ xtayáá ráʼ. Á mu xúʼko̱, versículos rígi̱ ma̱ndoo mambáyaʼ mu maʼni̱i̱ a̱jkia̱a̱nʼ:

  • “Jeobá xtáa mijngii náa xa̱bu̱ bi̱ nagawúunʼ a̱jkiu̱ún; ga̱jma̱a̱ naʼni káwíin bi̱ nikáguabiinʼ” (Sal. 34:18, 19).

  • “Índo̱ gamiéjunʼ ni̱jkha̱nú niʼni mbaʼa náa ikhúúnʼ, ikháánʼ nitani̱ rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱nʼ ga̱jma̱a̱ nitani̱ rí maxtáá tsímáá” (Sal. 94:19).

  • “Ma̱ngaa, mínaʼ má Señor Jesucristo ga̱jma̱a̱ Dios bi̱ ñajunʼ Anu̱lú, bi̱ nindoo kaʼyulúʼ ga̱jma̱a̱ niʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú kámuu, ma̱ngaa kuaʼti̱i̱n mbá rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí májánʼ dí rakáʼyulú, guni̱i̱ a̱jkia̱la ga̱jma̱a̱ guni rí jmbu” (2 Tes. 2:16, 17). *

NÁA CONGREGACIÓN RÍGÁ WÉÑUʼ RÍ MAʼNI̱I̱ A̱JKIU̱LÚ

12. Náa guaʼyaa nindxu̱u̱ mbá rí itháan gíʼdoo numuu rí muʼni mú maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún eʼwíínʼ rá.

12 Ma̱ngaa bi̱ ninimbáti̱gi̱i̱n bi̱ nandún kuñún ma̱ndoo muxkamaa rí maʼni a̱jkiu̱ún náa congregación (atraxnuu 1 Tesalonicenses 5:11). * Xóo gándoo gumbaʼñúún ga̱jma̱a̱ muʼni rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún bi̱ guáʼdáá “mbá espíritu rí nikágua̱ba̱ʼ” rá. (Prov. 17:22.) Garmáʼáan a̱jkiu̱lúʼ dí rígá “mbiʼi dí xárata ga̱jma̱a̱ mbiʼi dí marata̱” (Ecl. 3:7). Gúʼyáá rí nuthi a̱jmi̱i̱n a̱ngiu̱lú. Mbáa a̱ʼgú xuáʼa̱ naʼthí: “Bi̱ naguaʼnii gamiéjunʼ nda̱ñúnʼ muthi rí xóo endxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ rí xóo ekumún. Ikha jngó, rí itháan májánʼ gaʼni rí muʼdxawíín rí guthi”. Junia, ndxájuu nixíyaminaʼ, ikhaa naʼthí: “Maski ajndu xándoo makru̱ʼu̱lú xúgíʼ rí naʼni gawúunʼ, rí itháan gíʼdoo numuu nindxu̱u̱ rí nandulú makru̱ʼu̱lú rí xóo ekumún”.

13. Ndiéjunʼ rí gáʼyóóʼ marmáʼáan a̱jkiu̱lú rá.

13 Imbo̱ʼ rí gíʼmaa marmáʼáan a̱jkiu̱lúʼ rí mámbáa xa̱bu̱ mixtiʼkhu rí xóo nagawúunʼ ga̱jma̱a̱ rí xóo eku̱mu̱u̱. Nguáná i̱ndó bi̱ namínuʼ nakro̱ʼo̱o̱ rí xóo egawúunʼ ga̱jma̱a̱ naʼniu mingíjyúuʼ maʼthí rí xóo eku̱mu̱u̱. Ikhaa rúʼko̱ eyoo gáʼthi Biblia índo̱ naʼthí: “A̱jkiu̱lú naninuʼ gaʼkhu ndrígóo, ga̱jma̱a̱ nimbáa bi̱ tsíniniiʼ xándoo maʼdxuu índo̱ ikhaa nadxuu” (Prov. 14:10). Ga̱jma̱a̱ á mu xa̱bu̱ naʼthí rí eku̱mu̱u̱, mbáa eʼwíínʼ xákru̱ʼu̱u̱n rí eyoo gáʼthi.

14. Ndiéjunʼ rí itháan ma̱ndoo muʼni mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún bi̱ numíniiʼ rá.

14 Ga̱jma̱a̱ xúgíʼ rígi̱, mbáa maʼniulú mingíjyúuʼ mbuʼyáá xóo muʼthúún bi̱ naguaʼnii mbá gamiéjunʼ. Maski ajndu má xúʼko̱, mú nduʼyáá rí náa Biblia naʼthí rí “nuthi xa̱bu̱ bi̱ nundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún nindxu̱u̱ xóo rí naʼni thana” (Prov. 12:18). Mbaʼin cristianos nuxkamaa mbaʼa ku̱ma̱ rí xóo mumbañún maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún eʼwíínʼ náa folleto Cuando muere un ser querido. * Mbaʼa nuthu, rí phú itháan ndayóoʼ muʼni nindxu̱u̱ dí muʼnimbulúʼ rí naʼthí náa xtágabu rígi̱: “Gumbiyaʼ gajmiála xa̱bu̱ bi̱ numbiyaʼ” (Rom. 12:15). Mbáa ndxájulú a̱ʼgú xuáʼa̱ bi̱ mbiʼyuu Gaby naʼthí: “Rí mambiyaʼ nindxu̱u̱ rí naʼni makujmaa rí xóo xtáa ragawúnʼ. Ikha jngó, naʼni̱i̱ a̱jkiu̱nʼ índo̱ bi̱ nambáxuʼ gajmíi̱nʼ numbiyaʼ ga̱jma̱a̱ ni̱ndxu̱ʼ. Ikhú nda̱yo̱o̱ rí nánguá xtáá mbáwun náa gamiéjunʼ”.

15. Á mu naʼniulú mingíjyúuʼ muʼtháán xa̱bu̱, ndiéjunʼ gándoo guʼni mu muʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún eʼwíínʼ rá. (Ma̱ngaa atayáá kúgumaʼá “ Ndiéjunʼ gándoo gúʼthá mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún eʼwíínʼ”.)

15 Á mu naʼniulú mingíjyúuʼ muʼtháán xa̱bu̱, mbáa itháan ramíʼskhoo gáʼni rí majmulúʼ mbá tarjeta, o mbá correo electrónico, mensaje o mbá carta. Ma̱ndoo muniraʼmáʼ mbá texto ndrígóo Biblia rí mambáyúu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n, muʼthá rí mitsaan ga̱jma̱a̱ numuu bi̱ nikháñun o muʼthá mbá rí májánʼ rí niʼni. Junia naʼthí: “Nambáyuʼ wéñuʼ rí magruígú mbá nota náa kagu̱ ajngáa rí naʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱nʼ o índo̱ naʼthúnʼ mbáa ndxájulú rí maxtáá ga̱jmu̱ʼ mbégu̱ʼ. Rúʼko̱ eʼni mba̱yo̱o̱ rí kuwa xa̱bu̱ bi̱ nandún kuyoʼ ga̱jma̱a̱ nuñewu̱nʼ”.

16. Xú káʼnii nindxu̱u̱ imbo̱o̱ xóo ma̱ndoo muʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún eʼwíínʼ rá.

16 Ma̱ngaa nayambáá wéñuʼ rí muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ numuu bi̱ numíniiʼ ma̱ngaa rí muʼtájkáan gajmiúlú. Gajkhun ma rí muʼtájkáan ikhú, naʼni mingíjyúuʼ. Mbáa mumbiyaʼ ga̱jma̱a̱ xagájnuu rí muʼthá. Mú rí muʼtájkáan ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú nayambáá rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún. Dalene, bi̱ niʼthá ga̱jma̱a̱ numuu náa kutriga̱ 12, narmáʼáan a̱jkiu̱u̱n: “Nguáná, índo̱ rí naguwáʼ a̱ngiu̱lú gúyooʼ, naraxu̱u̱n á mu ma̱ndoo mutajkáan ga̱jma̱a̱ numuʼ. Índo̱ nugíʼdi̱i̱ nutajkáan, naʼniún mingíjyúuʼ muthi. Mañu mañu aʼwún na̱jkha̱ raʼni itháan gujkhuʼ ga̱jma̱a̱ índo̱ námbu̱u̱n nanindxu̱u̱ itháan májánʼ. Rí guáʼdáá mbá fe gujkhuʼ, ngajua ga̱jma̱a̱ rí naxmiéjúnʼ kuyoʼ naʼni rí magúʼdoo itháan fe”.

GUʼNI̱I̱ A̱JKIU̱ÚN MÁ XÚʼKO̱ A̱NGIU̱LÚ

17-19. Náa numuu rí gíʼmáanʼ muʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún má xúʼko̱ a̱ngiu̱lú rá.

17 Numuu rí mámbáa xa̱bu̱ nindxu̱u̱ mixtiʼkuii, rí nagawúunʼ mixtiʼkhu ejyúuʼ. Ikha jngó, gíʼmáanʼ rí mumbañún raʼkháa mbóó mbiʼi rí kuwa a̱ngiu̱ún ga̱jma̱a̱ bi̱ nambáxu̱u̱n gajmiún. Mbaʼyóoʼ rí nda̱wa̱á ma̱ngaa mumbáñuun, índo̱ xúgínʼ gágúun. Proverbios 17:17 naʼthí: “Mbáa bi̱ gajkhun nambáxa̱ʼ ga̱jma̱ʼ ma̱ndoo kaʼyaʼ xúgíʼ mbiʼi, ga̱jma̱a̱ nindxu̱u̱ xóo mbáa ndxájuaʼ bi̱ nigumaa mu mambáyaʼ índo̱ narígá gamiéjunʼ”. Gíʼmáanʼ muʼni maʼni a̱jkiu̱ún mbiʼi rí gáʼñúnʼ (atraxnuu 1 Tesalonicenses 3:7). *

18 Garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí asndu káʼnii má mbiʼi ma̱ndoo mata̱nga̱a̱ tsingíná. Ma̱ndoo maʼni mbá aniversario, mbá ajmúú, mbá xtiʼkhu, mbá ñajunʼ, mbá rí nañeñún, mbá aʼwá o mbá mbiʼi rí nikuwa mbóó. Bi̱ niguanáa maʼniuu gakhi̱i̱ wéñuʼ maʼni tikhuu rí ndayóoʼ rí xúgi̱ rí ní nda̱wa̱á bi̱ ndiyáa, xóo rí maʼga̱ náa mbá asamblea o náa Conmemoración. Mbáa ndxájulú bi̱ nikháñuu a̱ʼgiu̱u̱ naʼthí: “Nigúʼthu̱u̱n rí timbá aniversario rí nidamijnaxu nda̱wa̱á rí nikháñu a̱ʼgiu̱ʼ maʼni gakhi̱i̱, ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má niʼni. Mú mbaʼin a̱ngiu̱lú niriyaʼ awan mu maxtáá gajmíi̱nʼ bi̱ nambáxuʼ mu xáxtáá mbáwun mbiʼi rúʼko̱”.

19 Xámbumulú rí xa̱bu̱ mbaʼyóoʼ má xúʼko̱ tsiakii raʼkháa i̱ndó mbiʼi kiejunʼ. Junia naʼthí: “Rí mumbayáaʼ ga̱jma̱a̱ rí maguwáʼ gúyaaʼ asndu náa má mbi̱ʼi̱i̱ raʼkháa i̱ndó mbiʼi kiejunʼ mambáyaʼ wéñuʼ. Mbiʼi rúʼko̱ ra̱ʼkhá tháán gíʼdoo numuu ga̱jma̱a̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú”. Gajkhun má rí xándoo gúʼni gámbáa xúgíʼ tsingíná ni manindxu̱lúʼ xóo bi̱ ní nda̱wa̱a̱. Mú ma̱ndoo muʼni mbaʼa rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n (1 Juan 3:18). Gaby narmáʼáan a̱jkiu̱u̱n: “Naxna̱a̱ wéñuʼ núma̱aʼ Jeobá numuu rí bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ nimbayúʼ wéñuʼ ga̱jma̱a̱ túniñunʼ mbáwun índo̱ niraʼnuu mbiʼi gakhi̱i̱. Niniuʼ mba̱yo̱o̱ rí xúgíʼ mbiʼi Jeobá kayáruʼun ga̱jma̱a̱ ngajua”.

20. Náa numuu rí naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ numuu rí nakudaminaʼ maʼni Jeobá rá.

20 Naxnúlú tsiakii índo̱ nduʼyáá rí Jeobá, Dios bi̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú maʼni gámbáa gaʼkhu kámuu mbiʼi índo̱ “xúgínʼ bi̱ kajtiin náa iñá wa̱jinʼ” mudxawíín aʼwóo Cristo ga̱jma̱a̱ matuxi̱ín (Juan 5:28, 29). Dios nikudaminaʼ “maʼni gámbáa kámuu mbiʼi rí nakháñulú” ga̱jma̱a̱ “maʼni rí ní xámbiyaʼ nimbáa xa̱bu̱” (Is. 25:8). Índo̱ gáʼga̱nú mbiʼi rúʼko̱, ikhaa xóo rí mumbiyaʼ gajmiún “xa̱bu̱ bi̱ numbiyaʼ”, bi̱ gakuwa náa Ku̱ba̱ʼ maʼdxúún gajmiún “xa̱bu̱ bi̱ nadxún” (Rom. 12:15).

^ párr. 3 2 Corintios 1:3, 4: “Gaguma mba̱a̱ Dios ga̱jma̱a̱ bi̱ nindxu̱u̱ Anu̱u̱ Señor Jesucristo, Anu̱lú bi̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ Dios bi̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú, bi̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú náa xúgíʼ gamiéjunʼ rí kuaʼdáá, mu ikháanʼ ma̱ndoo muʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún bi̱ numíniiʼ xó má Dios niʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú”.

^ párr. 6 Filipenses 4:6, 7: “Xaxmiéjuanʼla ga̱jma̱a̱ numuu nimbá, gutajkháan ga̱jma̱a̱ gutakáñii Dios ma̱ngaa guxna̱a̱ núma̱aʼ, gunda̱ʼa̱a̱ xúgíʼ rí eyála; ikhú tsímáá rí na̱ʼkha̱ náa Dios rí itháan gíʼdoo tsiakii, mañewu̱u̱n a̱jkia̱la ga̱jma̱a̱ rí nundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu Cristo Jesús”.

^ párr. 8 Náa Biblia nasngájma rí José xóó xtáa índo̱ Jesús nigiʼdoo 12 tsiguuʼ. Mú tséʼthi ga̱jma̱a̱ numuu José índo̱ Jesús niʼni timbá milagro, rí iyaʼ nirtaxi̱i̱ vino, ní má nda̱wa̱á. Índo̱ nindrajkaa náa ixi̱, nindo̱ʼo̱o̱ apóstol Juan rí mañawu̱u̱n María, ru̱dúu̱. Mbáa xáʼni rígi̱ á mu anu̱u̱ xóó xtáa ndaʼya (Juan 19:26, 27).

^ párr. 10 Hebreos 4:15, 16: “Numuu rí kuaʼdaa mbáa ndxajkun bi̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulúʼ índo̱ rí tseʼngulú guʼnimbánii, numuu rí xtáa mbáwíi xa̱bu̱ bi̱ niʼngo̱o̱ niraʼnuu xúgíʼ xkujndu xó má ikháanʼ, mú ikhaa tágiʼdoo aʼkhá. Guʼgua̱ kanuu ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱lú, náa narígá rí májánʼ rí na̱nguá kaʼyulúʼ mundrígú, mu magaʼwíínʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulúʼ ga̱jma̱a̱ mu muxkamaa rí májánʼ rí na̱nguá kaʼyulúʼ mundrígú mbiʼi rí gáʼyulúʼ”.

^ párr. 11 I̱ʼwáʼ texto rí naʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún mbaʼin a̱ngiu̱lú nindxu̱u̱ Salmo 20:1, 2; 31:7; 38:8, 9, 15; 55:22; 121:1, 2; Isaías 57:15; 66:13; Filipenses 4:13, ga̱jma̱a̱ 1 Pedro 5:7.

^ párr. 12 1 Tesalonicenses 5:11: “Ikha jngó, guni̱i̱ a̱jkia̱la mámbáanʼ dí ikháanʼ ga̱jma̱a̱ guxnamíjná tsiakii mámbáanʼ dí ikháanʼ, xúʼko̱ xó má kuwáanʼ runi”.

^ párr. 14 Ma̱ngaa atayáá artículo “Jesús supo consolar a sus amigos”, náa la Atalaya 1 ñajunʼ gu̱nʼ noviembre tsiguʼ 2010.

^ párr. 17 1 Tesalonicenses 3:7: “Ikha jngó, a̱ngui̱nʼ, náa xúgíʼ rí ndayúxuʼ ga̱jma̱a̱ gaʼkhu niʼni̱i̱ a̱jkiu̱xuʼ ga̱jma̱a̱ numala ikháanʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí ikháanʼ kuwáanʼ jmbu”.