Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Guʼyaridáá Jeobá, Dios bi̱ naxná tsiakii

Guʼyaridáá Jeobá, Dios bi̱ naxná tsiakii

“Gaguma mba̱a̱ Dios [...] bi̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú [o naxnúlú tsiakii] náa xúgíʼ gamiéjunʼ rí kuaʼdáá” (2 COR. 1:3, 4).

AJMÚÚ sjj-S 7, sjj 3

1. Xú káʼnii nixnúún tsiakii Jeobá xa̱bu̱ numbaaʼ nda̱wa̱á rí Adán táʼnimbo̱o̱ náa Edén rá.

ASNDU nákha nixudami̱jna̱ aʼkhá xa̱bu̱ numbaaʼ, Jeobá nisngájma rí nindxu̱u̱ mbáa Dios bi̱ naxná tsiakii. Nda̱wa̱á rí Adán táʼnimbo̱o̱ náa Edén, nixnúún tsiakii ga̱jma̱a̱ rí muguaʼthi̱i̱n e̱ji̱i̱n Adán rí niʼtáriyaʼ náa Génesis 3:15. Ikhí niʼthún xa̱bu̱ numbaaʼ rí nda̱wa̱á maʼnimbáti̱ga̱a̱ Satanás ga̱jma̱a̱ xúgíʼ dí ra̱májánʼ rí xtáa raʼni (1 Juan 3:8; Rev. 12:9).

JEOBÁ NIXNÚÚN TSIAKII XA̱BI̱I̱ NÁKHA WAJYÚÚʼ

2. Xú káʼnii nixnúu tsiakii Jeobá Noé rá.

2 Noé, mbáa xa̱bi̱i̱ Dios bi̱ nixtáa náa numbaaʼ náa xa̱bu̱ nuni dí ra̱májánʼ wéñuʼ. I̱ndó ikhaa ga̱jma̱a̱ bi̱ kuwa náa goʼwóo ndiyamajkuíí Jeobá. Asndu náa kuwa xa̱bu̱ bi̱ nuxnún eʼwíínʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ nuxuda̱mi̱jna̱ aʼkhá. Ikha jngó mbáa Noé nindxa̱ʼwáminaʼ rí xa̱bu̱ numbaaʼ xáʼni̱i̱ míjiinʼ (Gén. 6:4, 5, 11; Jud. 6). Mú Jeobá nixnúu tsiakii rí ndayóoʼ mu mawiji̱ jmbu má xúʼko̱ (Gén. 6:9). Niʼthúu̱n rí maʼni gámbáa numbaaʼ xkawiiʼ ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n ndiéjunʼ gáʼni mu bi̱ kuwa náa goʼwóo maguma káwíin (Gén. 6:13-18). Rúʼko̱ nixnúu wéñuʼ tsiakii.

3. Xú káʼnii nixnúu tsiakii Jeobá Josué rá. (Atayáá timbá xtiʼkhu.)

3 Nda̱wa̱á, Josué nikhánaa mbá ñajunʼ mba̱a̱ rí maʼni rí israelitas makuwa náa Ku̱ba̱ʼ rí Jeobá niʼthí maxnún. Mu maʼni rúʼko̱ ndiyóoʼ maʼngo̱o̱ maʼni gajmíi̱n soldados ndrígu̱ún xuajen mba̱ʼu̱ bi̱ kuwa náa ku̱ba̱ʼ rúʼko̱. Josué nigiʼdoo mbaʼa numuu mu maxmiéjunʼ. Numuu rí Jeobá ndiʼyoo rígi̱, ikha jngó nikunguanʼ Moisés mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n. Niʼthúu̱n: “Ataxúʼmaa Josué ga̱jma̱a̱ araxnáá tsiakii, numuu rí ikhaa manújngoo kagui̱i̱n xa̱bu̱ bugi̱ ga̱jma̱a̱ ikhaa maʼni rí makhánun ku̱ba̱ʼ rí ikháánʼ ma̱ta̱ya̱a” (Deut. 3:28). Jeobá nixnúu tsiakii Josué ga̱jma̱a̱ ajngáa rígi̱: “Lá raʼkháa ikhúúnʼ nitañéjuanʼ ráʼ. Xákaguabáanʼ ga̱jma̱a̱ araʼdáá tsiakii. Xaxmiéjuanʼ ga̱jma̱a̱ numuu gamíi, numuu rí Jeobá Dios ndrígáʼ xtáa ga̱jma̱á ni̱ndxa̱ʼ asndu náa má gídxúʼ” (Jos. 1:1, 9).

4, 5. a) Xú káʼnii nindxu̱u̱ tsiakii rí nixnúún Jeobá xa̱bi̱i̱ nákha wajyúúʼ rá. b) Xú káʼnii nixnúu tsiakii Jeobá A̱ʼdióo rá.

4 Jeobá raʼkháa i̱ndó nixnúún tsiakii tikhun xa̱bi̱i̱, ma̱ngaa xúgínʼ nixnúún tsiakii. Mbá xkri̱da, numuu rí ndiʼyoo rí xuajen judío ndiyóoʼ maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún índo̱ gakuwa náa Babilonia, niʼthún rígi̱: “Xámiñaʼ, numuu rí ikhúúnʼ xtáá ga̱jma̱ʼ. Xatiexi asndu náa, numuu dí ni̱ndxu̱ʼ Dios ndrígáʼ. Gajkhun dí ikhúúnʼ mani gakhi̱i̱ a̱jkia̱nʼ. Phú gajkhun dí ikhúúnʼ mambáyaʼ. Xúʼko̱, phú gajkhun rí ikhúúnʼ magujtúwíín ga̱jma̱a̱ ñawun mújúnʼ dí naʼni dí jmbu” (Is. 41:10). Timbíi̱n cristianos ndiyáá májánʼ rígi̱ ga̱jma̱a̱ mangáanʼ nduʼyáá rí xúʼko̱ nindxu̱u̱ rí mbiʼi xúgi̱ (atraxnuu 2 Corintios 1:3, 4). *

5 Jeobá ma̱ngaa nixnúu tsiakii A̱ʼdióo, Jesús. Índo̱ ikhaa nijngúun iyááʼ niʼdxawun mbá aʼwá rí niʼthí asndu mekhuíí: “Aʼdeʼ tsigueʼ tsi naʼne akuinʼ-jayo, jame pu-nadxu akuinʼ-jayo” (Mat. 3:17). Ajngáa rígi̱ nixnúu tsiakii índo̱ nixtáa raʼni ñajunʼ náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ.

XKRIDOO JESÚS

6. Xú káʼnii exnúlú tsiakii xkri̱da ndrígóo talentos rá.

6 Jesús ndiʼyáridoo Anu̱u̱. Guʼyáá mbá xkri̱da. Náa xkri̱da ndrígóo talentos, nixnúún tsiakii discípulos ndrígóo mu xúniñaʼ runi ñajunʼ Jeobá. Náa historia rígi̱, bi̱ naʼtáñajunʼ niʼthúu̱n mámbáa ñumbáá ndrígóo bi̱ naʼni rí jmbu: “Majan, ñumba majan tsi jmbi ñajuanʼ, jmbin nitsiminaʼ gajma ri lajuin ikajngo ihua mba ri maxnaxaʼ xuguiʼ-ra, ataʼaʼ na ri riga gadxu señaʼ” (Mat. 25:21, 23).

7. a) Ndiéjunʼ niʼthún muni Jesús apóstoles ndrígóo xá. b) Xú káʼnii nixnúu tsiakii Pedro xá.

7 Jesús nixnúún tsiakii apóstoles ndrígóo, maski ajndu ikhiin nguáná nini magawúunʼ. Mbá xkri̱da, nagiʼdu̱u̱n má xúʼko̱ mu mbuyáá tsáa rí ikhiin gíʼdoo itháan numuu. Mú Jesús niʼni marmáʼáan a̱jkiu̱ún ga̱jma̱a̱ májánʼ rí gíʼmaa mani̱ndxu̱ún xa̱bu̱ guabiinʼ ga̱jma̱a̱ mumbayúmi̱jna̱ kanikhiin raʼkháa rí mbu̱ya̱ edxu̱ún (Luc. 22:24-26). Pedro niʼni maxtáa gíná Jesús mbaʼa nuthu (Mat. 16:21-23; 26:31-35, 75). Mú, Jesús tániñuʼ raʼndoo kaʼyoo. Ikhaa nixnúu tsiakii ga̱jma̱a̱ asndu niʼthúu̱n rí maxnún tsiakii a̱ngui̱i̱n (Juan 21:16).

XKRIDÚN XA̱BI̱I̱ DIOS NÁKHA WAJYÚÚʼ

8. Ndiéjunʼ niʼthún Ezequías bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa soldados ga̱jma̱a̱ náa xuajen Judá mu maxnún tsiakii xá.

8 Nákha Jesús xóó tséʼkha̱ náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ magíʼ mbá xkri̱da májánʼ, xa̱bi̱i̱ Dios bi̱ kuwa jmbu nakru̱ʼu̱u̱n májánʼ rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí muxnún tsiakii eʼwíínʼ. Guʼyáá ndiéjunʼ niʼni rey Ezequías. Índo̱ asirios nindúún muni gámbáa xuajen Judá, nigímbíin bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa soldados ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ xuajen ga̱jma̱a̱ niʼthún mbá ajngáa rí maxnún tsiakii (atraxnuu 2 Crónicas 32:6-8). *

9. Ndiéjunʼ ejmañulú náa Job ga̱jma̱a̱ numuu rí xú káʼnii muxná tsiakii rá.

9 Rí xúgi̱ guʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Job. Ikhaa xtáa gíná wéñuʼ, mú bi̱ nigún gúxnáá tsiakii ‹nitháán rí niʼni gawúunʼ›. Maski ajndu xúʼko̱, ikhaa niʼsngúún rí maxnún tsiakii eʼwíínʼ. Niʼthún rí á mu ikhaa xtáa xóo ikhiin, maʼthúún ajngáa rí maxnún tsiakii ga̱jma̱a̱ rí maʼni makumún rí májánʼ (Job 16:1-5). Nda̱wa̱á, Elihú ga̱jma̱a̱ Jeobá nixnáá tsiakii Job (Job 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10).

10, 11. a) Náa numuu rí ndiyóoʼ muni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ muxnáá tsiakii wáxioo Jefté xá. b) Rí mbiʼi xúgi̱ tsíin mangiin gáʼyooʼ muʼthúún rí májánʼ eni ga̱jma̱a̱ muxnún tsiakii rá.

10 Wáxioo Jefté ma̱ngaa ndiyóoʼ muxnáá tsiakii. Juez bugi̱ maʼga̱ gaxmínaʼ gajmíi̱n xa̱bu̱ ammonitas. Nixná ajngóo náa Jeobá rí á mu naʼngo̱o̱ nadaaʼ náa magún guxmijná maxnáxi̱i̱ náa tabernáculo timbáa xa̱bu̱ bi̱ gagájnuu gatsijnuu, mu maʼni ñajunʼ. Mú, bi̱ nigájnuu gatsijnuu ninindxu̱u̱ wáxioo. Jefté nixtáa gíná wéñuʼ numuu rí nánguá gíʼdiin eʼwíínʼ e̱ji̱i̱n. Mú niʼnimbánuu ajngóo ga̱jma̱a̱ nikunguanʼ wáxioo mu mañajunʼ náa tabernáculo xúgíʼ mbiʼi rí gáxtáa (Juec. 11:30-35).

11 Rúʼko̱ ninindxu̱u̱ mingíjyúuʼ náa Jefté, mú itháan ninindxu̱u̱ mingíjyúuʼ náa wáxioo. Maski ajndu xúʼko̱, ikhaa niʼni rí nindoo anu̱u̱ (Juec. 11:36, 37). Niʼni gaʼduunʼ rí manújunʼ, rí magiʼdiin e̱ji̱i̱n ga̱jma̱a̱ marigá má xúʼko̱ mbiʼyuu ga̱jma̱a̱ rí magruigú herencia. Ndiyóoʼ rí miʼni̱i̱ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ rí muxnáá tsiakii. Náa Biblia naʼthí: “Rígi̱ niguʼwún muni náa Israel: Mámbá tsiguʼ wa̱ʼxa̱ʼ bi̱ nikuwa náa Israel nigún ruxnáá tsiakii wáxioo Jefté bi̱ nindxu̱u̱ galaadita, a̱jkhu̱ mbiʼi rí mbá tsiguʼ” (Juec. 11:39, 40). Rí mbiʼi xúgi̱ mbaʼin cristianos bi̱ kuwa ndajkuíin ga̱jma̱a̱ nuni “ñajunʼ Señor” nda̱ñúnʼ rí mangiin miʼthúún rí májánʼ eni ga̱jma̱a̱ rí mixnún tsiakii (1 Cor. 7:32-35).

XKRIDÚN APÓSTOLES

12, 13. Xú káʼnii nixnúún tsiakii Pedro a̱ngui̱i̱n rá.

12 Mbruʼun rí nákha inu makhañúu, Jesús niʼthúu̱n apóstol Pedro: “Simón, Simón. Jenla Guixa nindaʼanʼla ri maʼnengraʼanʼla. Indo Ikun pu-nitajañu Dios gajma numaʼ, ikajngo maraʼda fe; rido gatangan, aratun anguianʼ ri munigakemijna” (Luc. 22:31, 32).

Cartas ndrígu̱ún apóstoles nixnúún tsiakii náa congregación dí rígá nákha siglo timbá ga̱jma̱a̱ xóó naxnúlú tsiakii rí mbiʼi xúgi̱. (Atayáá kutriga̱ 12 asndu 17).

13 Pedro ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ xóo mbá columna náa congregación cristiana nákha siglo timbá (Gál. 2:9). Tsiakii rí nisngájma náa Pentecostés ga̱jma̱a̱ rí niʼni nda̱wa̱á nimbáyúu mu maxnún tsiakii a̱ngui̱i̱n. Índo̱ iwáá mbiʼi makhañúu rí mba̱yu̱ʼ má tsiguʼ niʼni ñajunʼ Dios, ikhaa niʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ niʼthún: “Niniraʼmáʼ nguéjma̱ ajngáa mu maxnalaʼ tsiakii, ga̱jma̱a̱ mbá ajngáa gajkhun rí Dios májánʼ wéñuʼ a̱jkiu̱u̱n, náa rí ikháanʼ kuwáanʼ jmbu” (1 Ped. 5:12). Cartas ndrígóo Pedro nixnúún wéñuʼ tsiakii cristianos náa mbaʼa tsiguʼ. Ga̱jma̱a̱ xóó naxnúlú tsiakii rí mbiʼi xúgi̱, rí gíʼ mijngii Ku̱ba̱ʼ nuxi̱ʼ rí Jeobá nikudaminaʼ maxná (2 Ped. 3:13).

14, 15. Náa numuu rí nixnúún tsiakii mba̱yu̱ʼ tsiguʼ cristianos libro ndrígóo apóstol Juan rí na̱ʼkha̱ náa Biblia rá.

14 I̱mba̱ columna náa congregación cristiana nákha siglo timbá ninindxu̱u̱ apóstol Juan. Rí niʼthí ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ rí niʼni Jesús nixnúún tsiakii cristianos mba̱yu̱ʼ tsiguʼ ga̱jma̱a̱ xóó naxnúlú tsiakii mangáanʼ rí mbiʼi xúgi̱. Mbá xkri̱da, i̱ndó náa evangelio ndrígóo Juan na̱ʼkha̱ rí Jesús niʼthí rí á mu naguáʼdáá ngajua nusngajma rí ni̱ndxu̱ún discípulos gajkhun (atraxnuu Juan 13:34, 35).

15 Náa ragajtsú cartas ndrígóo na̱ʼkha̱ i̱ʼwáʼ kiʼsngáa rí gíʼdoo wéñuʼ numuu. Mbá xkri̱da, índo̱ nakumulú rí naʼni gawúnlú rí nitígulú, lá ragájkhun rí naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú índo̱ nuraxnuu rí eʼdiuu Jesús “naʼni kaʼwáanʼ náa xúgíʼ aʼkhá” ráʼ. (1 Juan 1:7.) Ga̱jma̱a̱ á mu a̱jkiu̱lú naʼni gawúnlú má xúʼko̱, lá ragájkhun rí naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú índo̱ nuraxnuu rí “Dios itháan mba̱a̱ ki xóo a̱jkiu̱lú” ráʼ. (1 Juan 3:20.) I̱ndó Juan nindxu̱u̱ bi̱ niʼnirámáʼ rí “Dios nandoo kaʼñúún xúgínʼ” (1 Juan 4:8, 16). Ga̱jma̱a̱ náa raga̱jma̱ ma̱ngaa náa ragajtsú carta ndrígóo, naʼthúún rí májánʼ eni cristianos bi̱ jngruigu̱u̱n “má xúʼko̱ náa dí gajkhun” (2 Juan 4; 3 Juan 3, 4).

16, 17. Xú káʼnii nixnúún tsiakii apóstol Pablo cristianos bi̱ nikuwa nákha siglo timbá rá.

16 Mbáa apóstol bi̱ niʼni xúgíʼ mu maxnún tsiakii a̱ngui̱i̱n ninindxu̱u̱ Pablo. Nákha nigi̱ʼdu̱u̱ cristianismo mbaʼin apóstoles nikuwa náa Jerusalén náa nixtáa cuerpo gobernante (Hech. 8:14; 15:2). Cristianos bi̱ kuwa náa Judea nithúún xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ numuu Cristo bi̱ nakumu̱ún kuyáá mbáwíi Dios numuu rí xúʼko̱ esngáa judíos. Mú xi̱ʼ kaʼwu nikunguanʼ apóstol Pablo mu maʼtáruʼun xa̱bu̱ griegos ga̱jma̱a̱ romanos, bi̱ ndiyamajkhún mbaʼin dios (Gál. 2:7-9; 1 Tim. 2:7).

17 Pablo ni̱jkha̱ náa xúgíʼ Turquía, xó má náa Italia ga̱jma̱a̱ Grecia, ga̱jma̱a̱ nigíʼ congregación náa bi̱ na̱nguá ni̱ndxu̱ún judíos. Cristianos buʼko̱ ndiñúnʼ wéñuʼ tsiakii numuu rí nixkúún ‹xa̱bu̱ xuajñún› (1 Tes. 2:14). Náa carta rí niʼnirámáʼ nákha tsiguʼ 50 náa congregación Tesalónica rí nigi̱ʼi̱ xíko̱, Pablo niʼthún a̱ngui̱i̱n: “Nuxna̱a̱xu má xúʼko̱ núma̱aʼ Dios índo̱ nutaxu ga̱jma̱a̱ numala náa nutajkáanxu, numuu rí narmáʼáan a̱jkiu̱xuʼ rí tséniʼñáaʼ ruñajunʼ ma̱ngaa ñajunʼ rí nuni ga̱jma̱a̱ ngajua ga̱jma̱a̱ rí naʼngala” (1 Tes. 1:2, 3). Ga̱jma̱a̱ nixnúún xtángoo rígi̱: “Guni̱i̱ a̱jkia̱la mámbáanʼ dí ikháanʼ ga̱jma̱a̱ guxnamíjná tsiakii mámbáanʼ dí ikháanʼ” (1 Tes. 5:11).

XKRIDÚN CUERPO GOBERNANTE

18. Xú káʼnii nixnúu tsiakii cuerpo gobernante Felipe rá.

18 Nákha siglo timbá, Jeobá nijmiuu cuerpo gobernante mu muxnún tsiakii xúgínʼ cristianos mangiin bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa congregación. Índo̱ Felipe niʼthún ga̱jma̱a̱ numuu Cristo bi̱ samaritanos, cuerpo gobernante nimbáyúu Felipe bi̱ niʼtáraʼa. Nikunguinʼ a̱jmi̱i̱n bi̱ nimbayíí, Pedro ga̱jma̱a̱ Juan, mu munda̱ʼa̱a̱ Jeobá rí maxnún xi̱ʼ kaʼwu bi̱ ndiʼkhún ni̱ndxu̱ún cristianos (Hech. 8:5, 14-17). Mbáa rígi̱ nixnúu wéñuʼ tsiakii Felipe ga̱jma̱a̱ bi̱ nirtaximi̱jna̱ cristianos.

19. Xú káʼnii nimbáñun timbíi̱n cristianos carta rí nixuʼma cuerpo gobernante rá.

19 Nda̱wa̱á, nixtaxu̱u̱n bi̱ cuerpo gobernante á mu cristianos bi̱ raʼkhíin judío gíʼmaa muni circuncidar o muthu xuñúnʼ, xó má xtángoo ndrígóo Moisés rí niʼtáñajúúnʼ judíos (Hech. 15:1, 2). Bi̱ ni̱ndxu̱ún cuerpo gobernante ninda̱ʼa̱a̱ Dios xi̱ʼ kaʼwu, nindxa̱ʼwa̱míjna̱ rí naʼthí náa Escrituras ga̱jma̱a̱ nithi rí nánguá eyóóʼ muthu xuñúnʼ. Mu mbuyáá eʼwíínʼ káʼnii niraʼwíí muni niniraʼmáʼ mbá carta ga̱jma̱a̱ nixunguanʼ náa congregación. Índo̱ cristianos niraxnuu, “ni’ni akuin ri xkuaʼni iʼtan yiʼ ruʼkue” (Hech. 15:27-32).

20. a) Xú káʼnii exnún tsiakii rí mbiʼi xúgi̱ Cuerpo Gobernante a̱ngiu̱lú bi̱ kuwa náa xúgíʼ numbaaʼ rá. b) Ndiéjunʼ gúʼyáá náa imbo̱o̱ artículo rá.

20 Rí mbiʼi xúgi̱, Cuerpo Gobernante ndrígu̱ún xa̱bi̱i̱ Jeobá nuxnún tsiakii bi̱ kuwa náa Betel, mangiin eʼwíínʼ bi̱ nuñajunʼ káxi̱ ga̱jma̱a̱ xúgínʼ a̱ngiu̱lú bi̱ kuwa náa xúgíʼ numbaaʼ bi̱ ni̱ndxu̱ún cristianos gajkhun. Ikhaa kayúʼ xóo nákha siglo timbá xúgiáanʼ nadxulú índo̱ nundrígú mbá tsiakii. Ma̱ngaa Cuerpo Gobernante niríyaʼ mbá folleto nákha tsiguʼ 2015 Jehová desea que vuelva mu maxnún tsiakii xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa xúgíʼ numbaaʼ mu matangi̱i̱n náa rí gajkhun. Mú, lá i̱ndó a̱ngiu̱lú bi̱ nuyegun edxu̱u̱ bi̱ gíʼmaa mbuyaridáá Jeobá ga̱jma̱a̱ muxnún tsiakii eʼwíínʼ ráʼ. Mbuʼyáá náa imbo̱o̱ artículo.

^ párr. 4 2 Corintios 1:3, 4: “Gaguma mba̱a̱ Dios ga̱jma̱a̱ bi̱ nindxu̱u̱ Anu̱u̱ Señor Jesucristo, Anu̱lú bi̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ Dios bi̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú, bi̱ naʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú náa xúgíʼ gamiéjunʼ rí kuaʼdáá, mu ikháanʼ ma̱ndoo muʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún bi̱ numíniʼ xó má Dios niʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱lú”.

^ párr. 8 2 Crónicas 32:6-8: “Ga̱jma̱a̱ ikhaa nigruigi̱i̱n bi̱ mutañajúún’ soldados náa xuajen ga̱jma̱a̱ nigímbíin xa̱bu̱ náa xuáá náa xkrugoo xuajen ga̱jma̱a̱ niʼthún a̱jkiu̱ún ikhiin: “Guguaʼdáá tsiakii. Xámiñala ga̱jma̱a̱ xáguaʼáanʼ ga̱jma̱a̱ numuu rey ndrígóo Asiria ga̱jma̱a̱ xúgínʼ xa̱bu̱ bi̱ xtáa gajmíi̱n, numuu rí náa ikháanʼ kuwa itháan mbaʼin ki xóo náa ikhaa. Náa ikhaa rígá mbá ñawúunʼ xuwiʼ, mú náa ikháanʼ xtáa Jeobá Dios ndrígúlú mu mambáyulúʼ ga̱jma̱a̱ maxmínaʼ náa muxmíjná”. Ga̱jma̱a̱ ajngáa rí niʼthí Ezequías rey ndrígóo Judá nixnúún tsiakii xa̱bu̱ xuajen”.