Skip to content

PERGUNTA HUSI JOVEN SIRA

Saida mak haʼu bele halo atu la sai baruk?

Saida mak haʼu bele halo atu la sai baruk?

 Joven balu la gosta se sira labele sai husi uma tanba udan boot. Sira sei sente baruk tanba labele bá fatin ruma no labele halo buat ida. Mane joven ida naran Robert hatete: “Iha tempu hanesan neʼe, haʼu tuur bilán deʼit tanba la hatene atu halo saida.”

 Ita mós sente hanesan neʼe ka lae? Se nuneʼe, informasaun neʼe bele ajuda Ita!

 Buat neʼebé Ita presiza hatene

  •   Uza teknolojia karik la ajuda.

     Bainhira uza internét, Ita sente tempu liu lalais deʼit, maibé internét mós bele halo Ita sai ema neʼebé la kriativu no ikusmai halo Ita sai baruk. Jeremy neʼebé tinan 21 hatete: “Dala ruma, ita hateke deʼit ba screen no la hanoin buat ida.”

     Feto joven ida naran Elena mós konkorda. Nia hatete: “Teknolojia iha benefísiu. Maibé, neʼe halo ita haluha ho ita-nia moris loloos. Tan neʼe, kuandu ita la kaer telefone, ita sai baruk lalais!”

  •   Troka Ita-nia atitude.

     Bainhira Ita iha buat barak atu halo, neʼe halo Ita la sente baruk ka lae? Neʼe depende ba Ita-nia interese ba buat neʼebé Ita halo. Porezemplu, feto joven ida naran Karen hatete: “Haʼu baruk ho eskola, maski haʼu iha buat barak atu halo durante loron tomak. Ita tenke gosta buat neʼebé Ita halo hodi Ita la sente baruk.”

 Ita hatene ka lae? “La iha buat ruma atu halo” laʼós susar ida maibé neʼe mak oportunidade ida, neʼe hanesan rai-metan neʼebé bele haburas Ita-nia kriatividade.

Ita bele kompara tempu hanesan ho rai-metan, neʼebé ita bele uza atu haburas Ita-nia kriatividade

 Buat neʼebé Ita bele halo

 Koko halo buat foun. Habelun ho ema foun. Komesa hobi foun. Aprende buat foun. Ema neʼebé interese ho buat oioin baibain la sente baruk bainhira mesak deʼit no sei la halo ema seluk baruk!

 Bíblia nia prinsípiu: “Buat hotu neʼebé ó-nia liman bele halo, halo bá ho ó-nia forsa tomak.”​—Eclesiastes 9:10.

 “Haʼu komesa aprende língua Xinés Mandarín, no hodi pratika loroloron, neʼe halo haʼu realiza katak haʼu gosta aprende. Haʼu gosta iha projetu ida neʼebé haʼu bele halo. Neʼe halo haʼu-nia hanoin la laʼo lemo bá-mai no ajuda haʼu atu uza haʼu-nia tempu ho didiʼak.”​—Melinda.

 Fokus ba rezultadu. Se Ita haree ba rezultadu ikus husi buat neʼebé Ita halo, Ita-nia laran-manas sei aumenta. Knaar husi eskola mós sei ladún halo Ita baruk bainhira Ita hanoin kona-ba rezultadu ikus.

 Bíblia nia prinsípiu: “Diʼak liu ba ema ida atu . . . hetan ksolok husi ninia serbisu makaʼas.”​—Eclesiastes 2:24.

 “Bainhira haʼu-nia eskola besik remata, haʼu estuda oras ualu loroloron tanba iha buat barak mak haʼu presiza aprende. Haʼu la sente baruk tanba haʼu iha objetivu. Haʼu nafatin fokus ba rezultadu ikus, neʼe mak graduasaun. Neʼe mak sai haʼu-nia motivasaun.”​—Hannah.

 Simu realidade. Atividade neʼebé haree interese tebes mós karik iha parte balu halo Ita sente baruk. No maski Ita-nia belun diʼak mós bele kansela sira-nia planu no husik Ita mesak deʼit. Duké husik situasaun neʼe halo Ita sente triste, diʼak liu koko atu iha atitude neʼebé pozitivu.

 Bíblia nia prinsípiu: “Ema neʼebé laran-kontente, nia moris ho ksolok loron ba loron.”​—Provérbios 15:15.

 “Haʼu-nia kolega hatete mai haʼu katak haʼu presiza aprende atu goza tempu bainhira haʼu mesak. Nia dehan katak haʼu presiza hatene oinsá atu fahe tempu ba ema seluk no mós ba haʼu-nia an rasik. Ema hotu tenke hatene oinsá atu fahe tempu.”​—Ivy.