Skip to content

Skip to table of contents

KAPÍTULU 9

“Hasees an husi sala seksuál!”

“Hasees an husi sala seksuál!”

“Hamate hakarak isin nian neʼebé book imi atu halo sala seksuál, hahalok la moos, hakarak seksuál neʼebé labele kontrola, hakarak aat, no kaan-teen, neʼebé hanesan adora estátua.”​—KOLOSO 3:5.

1, 2. Oinsá mak Balám koko atu fó-malisan ba Maromak nia povu?

 BAIBAIN peskadór ida bá fatin neʼebé nia bele kaer ikan neʼebé nia hakarak. Nia hili iska atu tau iha kail no tuirmai soe kail neʼe ba bee laran. Nia hein ho pasiénsia, no bainhira ikan han iska neʼe, nia dada kail atu kaʼit ikan nia ibun no dada sai ikan neʼe.

2 Buat neʼebé hanesan mós bele akontese ba ema. Porezemplu, bainhira ema Izraél besik ona atu tama ba rai neʼebé Maromak promete, sira hela iha Rai-Tetuk Moab. Liurai Moab promete atu fó osan barak ba mane ida naran Balám se nia fó-malisan ba nasaun Izraél. Ikusmai, Balám hetan ideia atu halo ema Izraél lori malisan ba sira-nia an rasik. Nia hili didiʼak iska. Nia haruka feto joven husi Moab bá ema Izraél nia hela-fatin atu tenta mane sira.​—Números 22:1-7; 31:15, 16; Apokalipse 2:14.

3. Balám nia lasu hetan susesu ka lae? Esplika toʼok.

3 Balám nia lasu neʼe hetan susesu ka lae? Sin. Mane Izraél rihun ba rihun “halo sala seksuál ho ema Moab nia oan-feto sira”. Sira mós komesa adora maromak falsu sira, inklui maromak sala seksuál nian, naran Baal husi Peor. Rezultadu mak ema Izraél naʼin-24.000 mate bainhira sira besik atu tama ba rai neʼebé Maromak promete.​—Números 25:1-9.

4. Tanbasá ema Izraél barak halo sala seksuál?

4 Tanbasá ema Izraél barak monu ba Balám nia lasu? Sira hanoin deʼit sira-nia ksolok, no haluha buat hotu neʼebé Jeová halo ona ba sira. Ema Izraél iha razaun barak atu laran-metin ba Maromak. Nia halo sira livre husi moris nuʼudar atan iha rai-Ejitu, nia fó hahán ba sira iha rai-fuik, no lori sira ho seguru toʼo besik rai neʼebé nia promete ona. (Ebreu 3:12) Maski nuneʼe, sira monu ba sala seksuál. Apóstolu Paulo hakerek: “Keta halo sala seksuál hanesan sira balu halo.”​—1 Korinto 10:8.

5, 6. Ita bele aprende saida husi akontesimentu iha Rai-Tetuk Moab?

5 Mundu foun besik loos ona. Ita-nia situasaun mós hanesan ho ema Izraél neʼebé besik atu tama ba rai neʼebé Maromak promete. (1 Korinto 10:11) Ohin loron ema barak hanoin demais buat seksuál nian, no neʼe aat liu fali ema Moab iha tempu uluk. Ema nia hahalok neʼe bele kona Jeová nia povu. Tuir loloos, iska neʼebé Diabu uza beibeik ho susesu atu lasu ema mak sala seksuál.​—Números 25:6, 14; 2 Korinto 2:11; Judas 4.

6 Husu ba Ita-nia an: ‘Haʼu hakarak atu sente kontente ba tempu uitoan deʼit hodi halo sala seksuál ka lae? Ka haʼu hakarak moris kontente ba nafatin iha mundu foun?’ Diʼak duni atu hakaʼas an halo tuir Jeová nia mandamentu neʼebé dehan: “Hasees an husi sala seksuál!”​—1 Korinto 6:18.

SAIDA MAK SALA SEKSUÁL?

7, 8. Saida mak sala seksuál? Tanbasá importante atu la halo sala seksuál?

7 Ohin loron ema barak halo hahalok aat toʼo la sente moe no hatudu sai ho klaru katak sira la respeitu Maromak nia ukun-fuan kona-ba buat seksuál nian. Iha Bíblia, liafuan sala seksuál refere ba hahalok seksuál neʼebé ema naʼin-rua mak halo maski seidauk kaben hodi tuir Bíblia nia matadalan. Neʼe mós inklui hahalok seksuál entre mane ho mane ka feto ho feto no mós relasaun seksuál entre ema ho animál. Hahalok seksuál bele inklui relasaun seksuál, relasaun seksuál ho ibun ka kidun, ka book ema nia oin-lulik iha dalan seksuál.​—Haree Apéndise 23.

8 Bíblia esplika ho klaru katak se ema kontinua halo sala seksuál, nia labele tan sai parte ba kongregasaun. (1 Korinto 6:9; Apokalipse 22:15) Liután neʼe, ema neʼebé halo sala seksuál sente la iha folin no ema sei la tau fiar ba nia. Sala seksuál sempre lori problema oioin. Baibain neʼe halo ema nia konxiénsia la moos no dala barak lori problema hanesan sai isin-rua maski lakohi, problema iha moris kaben nian, hamosu moras ka mate. (Lee Galásia 6:7, 8.) Se ema ida hanoin didiʼak kona-ba konsekuénsia husi sala seksuál, karik nia sei lakohi halo sala seksuál. Maibé dala barak ema hanoin deʼit kona-ba buka ksolok ba ninia an rasik bainhira nia halo hakat primeiru neʼebé lori nia ba sala seksuál. Dala barak hakat primeiru neʼe mak haree pornografia.

HAKAT PRIMEIRU MAK PORNOGRAFIA

9. Tanbasá pornografia perigozu?

9 Pornografia nia objetivu mak atu book ema haburas hakarak seksuál nian. Ohin loron ema bele hetan pornografia iha fatin oioin hanesan revista, livru, múzika, televizaun no internét. Ema barak hanoin katak pornografia la perigu, maibé tuir loloos neʼe perigozu tebes. Pornografia bele halo ema hanoin deʼit kona-ba buat seksuál nian no haburas hakarak seksuál neʼebé foʼer. Bainhira ema ida komesa haree pornografia, neʼe bele lori problema oioin ba nia hanesan sai toman atu halo masturbasaun, problema iha moris kaben nian no mós soe-malu.​—Roma 1:24-27; Éfeso 4:19; haree Apéndise 24.

Diʼak atu uza internét ho kuidadu

10. Oinsá mak prinsípiu iha Tiago 1:14, 15 bele ajuda ita atu hasees an husi sala seksuál?

10 Importante atu komprende oinsá ita bele monu ba sala seksuál. Haree toʼok avizu iha Tiago 1:14, 15: “Ema ida-idak hetan koko liuhusi ninia hakarak rasik neʼebé dada nia no tenta nia. Tuirmai kuandu hakarak neʼe sai buras ona, neʼe hamosu sala, no kuandu halo ona sala, neʼe sei lori ba mate.” Tan neʼe, bainhira hanoin foʼer tama iha Ita-nia neon, hasai kedas ida-neʼe. Se derrepente Ita haree foto neʼebé hatudu buat seksuál, fila oin kedas! Taka komputadór ka troka programa iha televizaun. Keta husik hakarak sala tama iha Ita-nia laran. Se lae, hakarak sala bele sai makaʼas toʼo susar ba Ita atu kontrola.​—Lee Mateus 5:29, 30.

11. Oinsá Jeová bele ajuda ita bainhira hanoin foʼer mosu?

11 Jeová hatene didiʼak ita liu fali ita hatene ita-nia an rasik. Tan neʼe nia hatene katak ita la perfeitu. Maibé nia mós hatene katak ita bele manán hakarak neʼebé sala. Jeová hatete ba ita: “Hamate hakarak isin nian neʼebé book imi atu halo sala seksuál, hahalok la moos, hakarak seksuál neʼebé labele kontrola, hakarak aat, no kaan-teen, neʼebé hanesan adora estátua.” (Koloso 3:5) Maski la fasil ba ita atu halo nuneʼe, maibé Jeová hatudu pasiénsia ba ita no nia sei ajuda ita. (Salmo 68:19) Irmaun joven ida sai toman atu haree pornografia no halo masturbasaun. Ninia kolega eskola sente katak buat sira-neʼe mak normál deʼit, maibé irmaun neʼe dehan: “Neʼe estraga haʼu-nia konxiénsia no haʼu komesa halaʼo moris neʼebé la morál.” Nia rekoñese katak nia presiza kontrola ninia hakarak, no ho Jeová nia ajuda, nia konsege sai livre husi toman neʼe. Bainhira mosu hanoin foʼer, husu Jeová atu fó Ita “kbiit neʼebé la hanesan baibain” atu bele proteje Ita-nia neon moos nafatin.​—2 Korinto 4:7; 1 Korinto 9:27.

12. Tanbasá ita presiza ‘proteje ita-nia laran’?

12 Salomão hakerek: “Proteje bá ó-nia laran, neʼe mak buat importante liu hotu neʼebé ó tenke proteje, tanba ó-nia moris depende ba ó-nia laran.” (Provérbios 4:23) Liafuan “laran” refere ba ema nia hanoin, sentimentu no hakarak, no Jeová bele haree buat sira-neʼe. Buat neʼebé ita haree bele fó influénsia ba ita-nia hahalok. Job neʼebé laran-metin hatete: “Haʼu halo ona aliansa ho haʼu-nia matan. Entaun oinsá mak haʼu bele hateke fali ba feto virjen ida?” (Job 31:1) Hanesan Job, ita presiza kontrola buat neʼebé ita haree no hanoin. Hanesan ema neʼebé hakerek salmo ida, ita mós harohan: “Keta husik haʼu hateke nafatin ba buat neʼebé folin-laek.”​—Salmo 119:37.

DINA NIA DESIZAUN SALA

13. Dina hili atu habelun ho ema hanesan saida?

13 Ita-nia belun bele fó influénsia neʼebé diʼak ka aat ba ita. Se Ita hili belun neʼebé halo tuir Jeová, neʼe bele ajuda Ita atu halo tuir Jeová. (Provérbios 13:20; lee 1 Korinto 15:33.) Buat neʼebé akontese ba Dina iha tempu uluk bele hanorin ita tanbasá importante atu hili didiʼak ita-nia belun. Dina mak Jacob nia oan-feto, entaun nia sai boot iha família neʼebé adora Jeová. Dina mak feto diʼak, maibé nia hili atu habelun ho feto Kanaan neʼebé la adora Jeová. Ema Kanaan koñesidu ho hahalok la morál maibé ema Izraél la hanesan neʼe, sira iha morál neʼebé diʼak. (Levítico 18:6-25) Bainhira Dina ransu ho ninia belun sira, nia hasoru mane Kanaan ida naran Siquém. Siquém gosta nia. Ema seluk respeitu Siquém. Maibé Siquém la hadomi Jeová.​—Génesis 34:18, 19.

14. Saida mak akontese ba Dina?

14 Siquém halo buat neʼebé nia hanoin mak baibain deʼit. Tanba Siquém gosta Dina, nia “lori Dina” no estraga Dina. (Lee Génesis 34:1-4.) Krime neʼe hamosu susar oioin ba Dina no ninia família tomak.​—Génesis 34:7, 25-31; Galásia 6:7, 8.

15, 16. Oinsá ita bele sai matenek?

15 Ita la presiza halo sala hanesan Dina atu bele komprende katak Jeová nia matadalan kona-ba morál mak diʼak ba ita. “Ema neʼebé laʼo hamutuk ho ema matenek sei sai matenek, maibé ema neʼebé ransu ho ema beik sei hetan problema boot.” (Provérbios 13:20) Hakaʼas an atu uza Bíblia hodi “komprende kona-ba buat diʼak hotu”, no Ita sei hasees an husi susar oioin.​—Provérbios 2:6-9; Salmo 1:1-3.

16 Ita bele sai matenek hodi estuda Bíblia, halo orasaun ba Maromak antes foti desizaun, no halo tuir konsellu diʼak husi atan laran-metin no matenek. (Mateus 24:45; Tiago 1:5) Ita hotu mak fraku no la perfeitu. (Jeremias 17:9) Maibé saida mak Ita sei halo se ema ida fó avizu katak Ita atu besik monu ba sala seksuál? Ita sei laran-kanek ka Ita sei simu ajuda neʼe ho haraik an?​—2 Reis 22:18, 19.

17. Fó toʼok ezemplu kona-ba oinsá avizu husi maluk fiar-naʼin bele ajuda ita.

17 Porezemplu, imajina toʼok kona-ba irmán ida nia situasaun. Iha ninia serbisu-fatin, mane ida komesa hatudu interese ba nia no konvida nia atu bá fatin ruma hamutuk. Maski mane neʼe la serbí Jeová, maibé haree hanesan nia ema diʼak no laran-diʼak. Irmán seluk haree sira hamutuk no tuirmai fó avizu ba irmán neʼe. Saida mak irmán neʼe halo? Nia sei defende ninia an ka nia sei haree katak neʼe mak avizu diʼak? Irmán neʼe hadomi Jeová no hakarak halo buat loos. Maibé se nia sempre sai hamutuk ho mane neʼe, nia “hasees an husi sala seksuál” ka nia “tau fiar ba ninia laran rasik”?​—Provérbios 22:3; 28:26; Mateus 6:13; 26:41.

APRENDE HUSI JOSÉ NIA EZEMPLU

18, 19. Esplika toʼok oinsá José hasees an husi sala seksuál.

18 José sai atan iha rai-Ejitu bainhira joven. Loroloron, ninia naʼi nia feen husu atu halo relasaun seksuál ho nia, maibé José hatene katak neʼe sala. José hadomi Jeová no hakarak halo Jeová kontente. Feto neʼe koko tenta beibeik José, maibé José lakohi. José mak atan ida, tan neʼe nia labele husik ninia naʼi. Loron ida bainhira José nia naʼi nia feen koko atu obriga nia atu halo relasaun seksuál, José “halai sai ba liʼur”.​—Lee Génesis 39:7-12.

19 Karik rezultadu sei la hanesan neʼe se José iha hanoin foʼer ka imajina kona-ba feto neʼe. Maibé José nia relasaun ho Jeová mak importante liu fali buat hotu. Nia hatete ba feto neʼe: “Haʼu-nia naʼi la hanetik buat ida ba haʼu, só Ita deʼit, tanba Ita mak ninia feen. Nuneʼe, oinsá mak haʼu bele halo hahalok aat tebes neʼe no halo sala hasoru Maromak?”​—Génesis 39:8, 9.

20. Tanbasá ita hatene katak Jeová kontente ho José?

20 Maski José dook husi ninia família no moris-fatin, maibé nia sempre laran-metin ba Jeová, no Jeová haraik bensaun ba nia. (Génesis 41:39-49) Jeová kontente tanba José laran-metin. (Provérbios 27:11) Dala ruma susar atu halai sees husi hahalok la morál. Maibé hanoin-hetan liafuan tuirmai neʼe: “Oh imi neʼebé hadomi Jeová, imi tenke odi buat neʼebé aat. Nia proteje ninia ema laran-metin sira-nia moris; nia salva sira husi ema aat nia liman.”​—Salmo 97:10.

21. Oinsá mak irmaun joven ida banati-tuir José?

21 Loroloron Jeová nia atan sira ho aten-brani hatudu katak sira “odi buat neʼebé aat, no hadomi buat neʼebé diʼak”. (Amós 5:15) Maski Ita joven ka idade ona, Ita bele laran-metin nafatin ba Jeová. Irmaun joven ida hetan koko iha eskola. Feto ida hatete ba nia: “Se ó ajuda haʼu iha ezame matemátika, haʼu sei halo relasaun seksuál ho ó.” Irmaun joven neʼe halo saida? Nia banati-tuir José. Nia dehan: “Haʼu hatete kedas lae. Hodi hatudu laran-metin, haʼu kontinua hafolin haʼu-nia an.” Karik sala seksuál halo ita “haksolok ba tempu uitoan” maibé ikusmai neʼe sei hamosu susar no laran-kanek. (Ebreu 11:25) Halo tuir Jeová sempre lori kontente neʼebé ba nafatin.​—Provérbios 10:22.

SIMU AJUDA HUSI JEOVÁ

22, 23. Oinsá mak Jeová bele ajuda ita se ita halo sala sériu?

22 Satanás sei koko atu lasu ita ho sala seksuál, no neʼe mak buat neʼebé susar tebes atu tahan. Dala ruma karik ita hotu iha hanoin foʼer. (Roma 7:21-25) Jeová komprende no “nia hanoin-hetan katak ita mak rai-rahun deʼit”. (Salmo 103:14) Entaun, oinsá se ema Kristaun ida halo duni sala seksuál? Nia la iha ona esperansa ka lae? Lae. Se ema ida arrepende an duni, Jeová sei ajuda nia. Maromak “prontu atu fó perdua”.​—Salmo 86:5; Tiago 5:16; lee Provérbios 28:13.

23 Jeová mós fó katuas kongregasaun “nuʼudar prezente”, no sira hadomi no tau matan ba ita. (Éfeso 4:8, 12; Tiago 5:14, 15) Jeová fó ona katuas sira atu ajuda ita hadiʼa fali ita-nia relasaun ho nia.​—Provérbios 15:32.

UZA MATENEK ATU TETU DIDIʼAK

24, 25. Oinsá mak matenek bele ajuda ita atu hasees an husi sala seksuál?

24 Atu bele halo desizaun diʼak, ita presiza komprende oinsá Jeová nia ukun-fuan sira lori benefísiu mai ita. Ita lakohi sai hanesan mane joven ida neʼebé temi iha Provérbios 7:6-23. Nia beik, tan neʼe nia monu ba lasu atu halo sala seksuál. Maski ita iha koñesimentu, neʼe la dehan katak ita iha ona matenek atu tetu didiʼak. Bainhira ita iha matenek, ita sei koko atu komprende Maromak nia hanoin no aplika ida-neʼe iha ita-nia moris. Hanoin-hetan liafuan tuirmai: “Ema neʼebé hetan matenek iha laran hadomi ninia an. Ema neʼebé hafolin matenek sei hetan susesu.”​—Provérbios 19:8.

25 Ita fiar duni katak Maromak nia matadalan sira mak diʼak ka lae? Ita fiar duni katak halo tuir matadalan sira-neʼe sei halo Ita kontente ka lae? (Salmo 19:7-10; Isaias 48:17, 18) Se Ita duvida, hanoin-hetan buat diʼak hotu neʼebé Jeová halo ona ba Ita. “Koko no haree katak Jeová mak diʼak.” (Salmo 34:8) Se Ita kontinua halo nuneʼe, Ita-nia domin ba Jeová sei aumenta liután. Hadomi buat neʼebé nia hadomi, no odi buat neʼebé nia odi. Halo nakonu Ita-nia neon ho hanoin sira neʼebé diʼak, hanesan buat neʼebé loos, buat neʼebé diʼak tuir Maromak nia haree, moos, haburas domin no santu. (Filipe 4:8, 9) Ita bele sai hanesan José neʼebé hetan benefísiu husi Jeová nia matenek.​—Isaias 64:8.

26. Saida mak ita sei aprende iha lisaun tuirmai?

26 Maski Ita sei klosan ka kaben ona, Jeová hakarak Ita atu moris kontente. Kapítulu rua tuirmai sei ajuda ita atu hetan susesu iha moris kaben nian.