Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 52

Irmán joven sira bele sai ema Kristaun maduru

Irmán joven sira bele sai ema Kristaun maduru

“Feto sira mós tenke . . . kontrola [sira-nia] hahalok, no laran-metin iha buat hotu.”—1 TIM 3:11.

KNANANUK 133 Adora Jeová iha tempu joven

IHA LISAUN NEʼE: a

1. Atu sai ema Kristaun neʼebé maduru, saida mak ita presiza halo?

 ITA kontente hodi haree oinsá labarik sira sai boot lalais. Haree hanesan labarik sira la presiza hakaʼas an atu sai boot. Maibé ita presiza hakaʼas an atu sai ema Kristaun neʼebé maduru. b (1 Kor 13:11; Ebr 6:1) Atu bele kumpre planu neʼe, ita presiza iha relasaun neʼebé besik ho Jeová. Ita mós presiza ninia espíritu santu atu bele haburas hahalok diʼak, haburas abilidade oioin neʼebé bele ajuda ita, no prepara atu simu knaar iha futuru.—Prov 1:5.

2. Saida mak ita aprende husi Génesis 1:​27, no iha lisaun neʼe ita sei koʼalia kona-ba saida?

2 Jeová kria mane no feto. (Lee Génesis 1:27.) Klaru katak, mane no feto mak diferente iha dalan fíziku, maibé mós iha dalan seluk tan. Porezemplu, Jeová kria mane no feto atu halo knaar neʼebé la hanesan, tan neʼe sira presiza hahalok diʼak no abilidade oioin atu bele ajuda sira kumpre sira-nia knaar. (Gén 2:18) Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia kona-ba oinsá irmán joven ida bele sai ema Kristaun neʼebé maduru. Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba buat neʼebé irmaun joven sira bele halo.

HABURAS HAHALOK DIʼAK SIRA

Bainhira Ita banati-tuir hahalok diʼak husi feto laran-metin sira hanesan Rebeca, Ester, no Abigail, neʼe sei ajuda Ita atu sai ema Kristaun neʼebé maduru (Haree parágrafu 3-4)

3-4. Iha neʼebé mak irmán joven sira bele hetan ezemplu diʼak atu banati-tuir? (Haree mós dezeñu.)

3 Bíblia temi kona-ba feto barak neʼebé hadomi no serbí Jeová. (Haree informasaun “Feto sira iha Bíblia—Saida mak ita bele aprende husi sira?” iha jw.org.) Sira hatudu hahalok diʼak neʼebé temi iha eskritura tema husi lisaun neʼe, sira ‘kontrola sira-nia hahalok’, no “laran-metin iha buat hotu”. Irmán sira mós bele aprende no banati-tuir ezemplu husi irmán maduru iha kongregasaun.

4 Se Ita mak irmán joven ida, diʼak atu buka-hatene irmán maduru neʼebé Ita koñese neʼebé hatudu ezemplu diʼak no banati-tuir sira-nia ezemplu. Haree didiʼak sira-nia hahalok diʼak no tuirmai hanoin kona-ba oinsá Ita bele hatudu hahalok neʼebé hanesan. Iha parágrafu sira tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba hahalok tolu neʼebé irmán sira presiza haburas atu bele sai maduru.

5. Tanbasá importante atu irmán neʼebé maduru hatudu haraik an?

5 Atu sai ema neʼebé maduru ita presiza haraik an. Se feto ida mak haraik an, nia sei iha relasaun diʼak ho Jeová no ema seluk. (Tgo 4:6) Porezemplu, feto neʼebé hadomi Jeová sei hatudu haraik an hodi hili atu halo tuir arranju ulun nian. Iha 1 Korinto 11:3 Jeová esplika kona-ba sé mak iha responsabilidade atu tau matan ba kongregasaun no mós família. c

6. Irmán sira bele aprende saida husi Rebeca nia haraik an?

6 Hanoin toʼok Rebeca nia ezemplu. Nia mak matenek, halo desizaun ho brani, no hatudu inisiativu iha dalan neʼebé loos durante ninia moris tomak. (Gén 24:58; 27:​5-17) Nia mós hatudu respeitu no prontu atu halo tuir matadalan. (Gén 24:​17, 18, 65) Hanesan Rebeca, se Ita haraik an hodi apoia Jeová nia arranju, Ita sei hatudu ezemplu neʼebé diʼak iha Ita-nia família no mós kongregasaun.

7. Oinsá irmán joven sira bele banati-tuir Ester hodi rekoñese sira-nia limitasaun?

7 Ema Kristaun neʼebé maduru presiza mós rekoñese sira-nia limitasaun. Bíblia anima ita atu hatudu haraik an no rekoñese ita-nia limitasaun. (Prov 11:2) Maski Ester sai liurai-feto, maibé nia rekoñese ninia limitasaun no la sai foti an. Nia hatudu ida-neʼe hodi rona no halo tuir ninia primu Mordecai nia matadalan. (Ester 2:​10, 20, 22) Hanesan Ester, Ita mós bele hatudu katak Ita rekoñese Ita-nia limitasaun hodi husu matadalan husi ema seluk no halo tuir.—Tito 2:​3-5.

8. Tuir 1 Timóteo 2:​9, 10, oinsá irmán sira bele halo desizaun matenek kona-ba hatais no hadiʼa an?

8 Ester hatudu hahalok neʼe hodi hanoin kona-ba ema seluk nia sentimentu. Nia mak “bonita no isin kapás”. Maski nuneʼe, nia la dada atensaun ba ninia an. (Ester 2:​7, 15) Oinsá mak irmán ida bele hetan benefísiu husi Ester nia ezemplu? Dalan ida mak temi iha 1 Timóteo 2:​9, 10. (Lee.) Apóstolu Paulo hatete katak irmán sira presiza hatais ho respeitu no ho hanoin neʼebé loos. Liafuan Gregu neʼebé temi iha eskritura neʼe hatudu katak feto sira presiza hatais iha dalan neʼebé diʼak no mós hanoin kona-ba ema seluk nia sentimentu. Ami orgullu ho irmán maduru sira neʼebé hatais ho respeitu!

9. Saida mak ita bele aprende husi Abigail?

9 Irmán maduru sira mós presiza iha kbiit atu tetu didiʼak. Saida mak kbiit atu tetu didiʼak? Neʼe mak kbiit atu hatene saida mak loos no sala, no tuirmai hili atu halo buat neʼebé loos. Hanoin toʼok kona-ba Abigail. Ninia laʼen halo desizaun beik neʼebé bele lori impaktu boot ba ninia família tomak. Abigail halo lalais buat ruma atu hadiʼa situasaun. Tanba nia iha kbiit atu tetu didiʼak, neʼe salva sira-nia moris. (1 Sam 25:​14-23, 32-35) Kbiit atu tetu didiʼak mós bele ajuda ita hatene bainhira atu koʼalia no bainhira atu nonook. No neʼe mós bele ajuda ita atu iha balansu bainhira hatudu interese ba ema seluk.—1 Tes 4:11.

HABURAS ABILIDADE OIOIN

Ita hetan ona benefísiu saida hodi aprende lee no hakerek ho didiʼak? (Haree parágrafu 11)

10-11. Oinsá mak Ita bele lori benefísiu ba Ita-nia an no ema seluk liuhusi lee no hakerek ho didiʼak? (Haree mós foto.)

10 Irmán ida presiza haburas abilidade oioin neʼebé bele ajuda nia iha ninia moris loroloron. Abilidade balu neʼebé feto ida haburas bainhira sei kiʼik sei ajuda nia durante ninia moris tomak. Mai ita hanoin ezemplu balu.

11 Aprende atu lee no hakerek ho didiʼak. Iha kultura balu, ema hanoin katak lee no hakerek mak la importante ba feto sira atu aprende. Maski nuneʼe, importante ba ema Kristaun hotu atu aprende lee no hakerek. d (1 Tim 4:13) Tan neʼe, keta husik buat ida hanetik Ita atu aprende lee no hakerek ho didiʼak. Ita sei hetan benefísiu saida? Karik neʼe sei ajuda Ita atu hetan serbisu no la lakon ida-neʼe. No mós fasil liu ba Ita atu estuda Bíblia no hanorin ema seluk kona-ba Bíblia. Importante liu mak Ita sei hakbesik liután ba Jeová nuʼudar Ita lee ninia Liafuan no medita.—Jos 1:8; 1 Tim 4:15.

12. Ita bele aprende saida husi Provérbios 31:26?

12 Aprende atu komunika ho didiʼak. Ema Kristaun presiza hatene oinsá atu komunika ho didiʼak. Dixípulu Tiago fó matadalan diʼak hodi hatete: “Ema hotu tenke lalais atu rona, la ansi atu koʼalia.” (Tgo 1:19) Bainhira Ita rona didiʼak ba ema seluk, Ita hatudu katak Ita hanoin sira-nia sentimentu. (1 Ped 3:8) Se Ita ladún komprende buat neʼebé ema koʼalia ka sente, husu pergunta. Tuirmai hanoin uluk antes koʼalia. (Prov 15:28) Husu Ita-nia an: ‘Buat neʼebé haʼu atu hatete mak loos no hametin ema ka lae? Neʼe hatudu respeitu no laran-diʼak ka lae?’ Ita bele aprende husi irmán maduru sira neʼebé komunika ho didiʼak. (Lee Provérbios 31:26.) Tau atensaun ba dalan neʼebé sira koʼalia. Bainhira Ita haburas abilidade neʼe ho didiʼak, sei fasil ba Ita atu iha relasaun diʼak ho ema seluk.

Feto neʼebé aprende atu halo serbisu iha uma-laran mak bensaun ba ninia família no kongregasaun (Haree parágrafu 13)

13. Oinsá Ita bele aprende atu tau matan ba uma-laran? (Haree mós foto.)

13 Aprende atu tau matan ba uma-laran. Iha fatin barak, feto sira halo serbisu barak iha uma-laran. Ita-nia amá ka irmán seluk karik bele hanorin Ita oinsá halo serbisu ho didiʼak. Irmán Cindy hatete: “Buat diʼak ida neʼebé haʼu aprende husi haʼu-nia amá mak bainhira ita halo serbisu ho badinas, neʼe sei lori kontente. Nia hanorin haʼu oinsá atu teʼin, hamoos, suku roupa, no uza osan ho matenek, tan neʼe haʼu bele tau matan ba haʼu-nia an no halo buat barak liután ba Jeová. Amá mós hanorin haʼu oinsá atu hatudu laran-diʼak, no neʼe ajuda haʼu atu hasoru irmaun-irmán barak neʼebé haʼu bele banati-tuir.” (Prov 31:​15, 21, 22) Feto neʼebé badinas, hatudu laran-diʼak, no hatene halo serbisu iha uma-laran mak bensaun ba ninia família no kongregasaun.—Prov 31:​13, 17, 27; Após 16:15.

14. Saida mak Ita aprende husi Crystal nia esperiénsia, no Ita presiza tau fokus ba saida?

14 Aprende atu tau matan ba Ita-nia presiza. Importante ba ema Kristaun hotu atu aprende oinsá atu tau matan ba sira rasik nia presiza. (2 Tes 3:​7, 8) Irmán Crystal hatete: “Apá no amá anima haʼu atu haburas abilidade oioin iha eskola sekundária neʼebé haʼu bele uza iha haʼu-nia moris. Apá mós husu haʼu atu aprende matéria balu neʼebé bele hanorin haʼu oinsá atu tau matan ba kompañia nia osan, no neʼe ajuda haʼu.” La toʼo atu aprende deʼit oinsá atu manán osan, maibé diʼak mós atu aprende oinsá uza osan ho matenek, hodi nuneʼe Ita la gasta osan demais. (Prov 31:​16, 18) Ita bele tau fokus nafatin ba planu espirituál hodi la debe osan se la presiza no kontente ho moris simples.—1 Tim 6:8.

PREPARA BA ITA-NIA FUTURU

15-16. Tanbasá irmán klosan sira mak folin-boot? (Marcos 10:​29, 30)

15 Bainhira Ita haburas hahalok diʼak no abilidade oioin, neʼe sei ajuda Ita atu halo desizaun ho matenek iha futuru. Mai ita hanoin ezemplu balu kona-ba saida mak Ita bele halo.

16 Ita bele deside atu klosan ba tempu balu. Hanesan Jesus hatete, feto balu deside atu la kaben maski sira-nia kultura dehan katak sira tenke kaben. (Mt 19:​10-12) Karik feto balu nafatin klosan tanba situasaun seluk. Ita bele fiar katak Jeová no Jesus nafatin hafolin Ita maski Ita klosan. Iha mundu tomak, irmán klosan sira mak bensaun boot ba kongregasaun. Irmán sira-neʼe hadomi no hanoin ema seluk, tan neʼe sira sai hanesan biin no inan espirituál ba ema seluk.—Lee Marcos 10:​29, 30; 1 Tim 5:2.

17. Oinsá mak irmán joven ida bele prepara atu serbí Jeová tempu-tomak?

17 Ita bele serbí Maromak tempu-tomak. Iha mundu tomak, irmán sira halo buat barak iha serbisu haklaken. (Sal 68:11) Ita bele halo planu atu serbí tempu-tomak ka lae? Karik Ita bele serbí nuʼudar pioneiru, voluntáriu ba konstrusaun, ka serbí iha Betel. Halo orasaun kona-ba Ita-nia planu. Koʼalia ba ema seluk neʼebé kumpre ona planu neʼe, no buka-hatene saida mak Ita presiza halo atu bele serbí tempu-tomak. Tuirmai deside buat neʼebé Ita bele halo atu ajuda Ita kumpre planu neʼe. Se Ita serbí ona tempu-tomak, neʼe sei loke dalan ba Ita atu halo buat barak liután ba Jeová.

Se Ita hanoin atu kaben, Ita presiza hili pár ho didiʼak (Haree parágrafu 18)

18. Tanbasá mak irmán ida presiza hili laʼen ho didiʼak? (Haree mós foto.)

18 Ita bele deside atu kaben. Hahalok no abilidade neʼebé temi iha lisaun neʼe, sei ajuda Ita atu sai feen neʼebé diʼak. Klaru katak, se Ita hanoin atu kaben, Ita presiza hili Ita-nia pár ho didiʼak. Neʼe mak desizaun neʼebé importante tebes. Hanoin-hetan, Ita presiza hakruʼuk ba mane neʼebé Ita hili atu kaben. (Rom 7:2; Éf 5:​23, 33) Tan neʼe husu ba Ita-nia an: ‘Nia mak ema Kristaun neʼebé maduru ka lae? Nia tau uluk buat espirituál ka lae? Nia halo desizaun ho matenek ka lae? Nia prontu atu rekoñese ninia sala ka lae? Nia hatudu respeitu ba feto ka lae? Nia bele tau matan ba haʼu iha dalan espirituál, fíziku, no emosaun ka lae? Nia kaer didiʼak responsabilidade sira ka lae? Porezemplu, nia iha knaar saida iha kongregasaun, no nia halaʼo knaar ho didiʼak ka lae?’ (Lc 16:10; 1 Tim 5:8) Klaru katak, se Ita hakarak hetan laʼen neʼebé diʼak, Ita presiza prepara atu sai feen neʼebé diʼak.  

19. Tanbasá mak knaar nuʼudar “ajuda-naʼin” mak priviléjiu?

19 Bíblia hatete katak feen neʼebé diʼak mak “ajuda-naʼin” ba ninia laʼen no “halo nia sai kompletu”. (Gén 2:​18, nota) Neʼe hatún feto nia dignidade ka lae? Lae! Feen nia knaar nuʼudar “ajuda-naʼin” mak priviléjiu ida. Tuir loloos, Bíblia mós temi Jeová nuʼudar “ajuda-naʼin”. (Sal 54:4; Ebr 13:6) Feen bele sai ajuda-naʼin ba ninia laʼen kuandu nia apoia no ajuda ninia laʼen atu kumpre desizaun ho susesu. No tanba feen hadomi Jeová, feen sei hakaʼas an ajuda ema seluk atu haree laʼen nia hahalok diʼak. (Prov 31:​11, 12; 1 Tim 3:11) Ita bele prepara agora atu sai feen neʼebé diʼak hodi hametin Ita-nia domin ba Jeová no ajuda ema seluk iha família no kongregasaun.

20. Inan ida bele fó impaktu diʼak saida ba família?

20 Karik Ita sei sai inan ida. Depois Ita kaben, karik Ita no Ita-nia laʼen sei iha oan. (Sal 127:3) Tan neʼe matenek atu hanoin nanis kona-ba oinsá atu sai inan neʼebé diʼak. Hahalok no abilidade neʼebé temi iha lisaun neʼe, sei ajuda Ita atu sai feen no inan neʼebé diʼak. Bainhira Ita hatudu domin, laran-diʼak, no pasiénsia Ita-nia família sei kontente no Ita-nia oan sei sente seguru.—Prov 24:3.

Feto joven barak neʼebé aprende Bíblia no aplika buat neʼebé sira aprende sai ona ema Kristaun neʼebé maduru (Haree parágrafu 21)

21. Saida mak ita sente kona-ba ita-nia irmán sira, no tanbasá? (Haree dezeñu iha livru oin.)

21 Irmán sira, ami hadomi imi tanba buat hotu neʼebé imi halo ba Jeová no ninia povu. (Ebr 6:10) Imi hakaʼas an atu haburas hahalok diʼak no abilidade neʼebé halo imi no ema seluk nia moris kontente, no mós prepara atu simu knaar iha futuru. Imi mak folin-boot ba Jeová nia organizasaun!

KNANANUK 137 Feto fiar-naʼin sira

a Irmán joven sira mak folin-boot ba kongregasaun. Se Ita mak irmán joven ida, Ita bele sai ema Kristaun neʼebé maduru hodi haburas hahalok diʼak, haburas abilidade oioin neʼebé bele ajuda Ita, no prepara atu simu knaar iha futuru. Rezultadu mak Ita sei kontente hodi simu bensaun barak iha Jeová nia serbisu.

b ESPLIKASAUN BA FRAZE: Ema Kristaun neʼebé maduru ona husik Maromak nia espíritu mak dirije nia, laʼós matenek husi mundu neʼe. Nia banati-tuir Jesus nia ezemplu, hakaʼas an atu mantein ninia relasaun diʼak ho Jeová, no hatudu domin neʼebé la hanoin an deʼit.

d Haree informasaun kona-ba tanbasá importante atu lee ho títulu “Tanbasá importante ba labarik sira atu lee—Parte 1: Lee ka nonton? iha jw.org.