Skip to content

Skip to table of contents

Liurai neʼebé kontra malu iha tempu nia rohan

Liurai neʼebé kontra malu iha tempu nia rohan

Profesia balu neʼebé temi iha kaixa neʼe, koʼalia kona-ba akontesimentu sira neʼebé akontese iha tempu hanesan. Profesia sira-neʼe fó prova katak ita moris iha “tempu nia rohan”.—Dan 12:4.

  • Eskritura(s) Apok 11:7; 12:13, 17; 13:1-8, 12

    Profesia “Animál fuik” ukun ona ema ba tinan 3.000 liu. Iha tempu nia rohan, animál fuik neʼe nia ulun númeru hitu hetan kanek todan. Tuirmai, ulun neʼe sai diʼak fali no “ema hotu iha rai laʼo tuir animál fuik neʼe”. Satanás uza animál fuik neʼe atu “halo funu hasoru feto neʼe nia bei-oan sira seluk”.

    Sai loos Depois Rai-Nabeen, ema nia governu sira neʼebé kontra Jeová komesa mosu. Liutiha tinan 3.000, Bretaña lakon ninia kbiit durante Funu Mundiál Primeiru. Bretaña hetan fali kbiit bainhira serbisu hamutuk ho Estadus Unidus. Durante tempu nia rohan, Satanás uza governu hotu atu fó-terus ba Maromak nia povu.

  • Eskritura(s) Dan 11:25-45

    Profesia Durante tempu nia rohan, liurai norte no liurai súl kontra malu.

    Sai loos Alemaña funu hasoru Bretaña no Estadus Unidus. Iha tinan 1945, Uniaun Soviétika no nasaun sira neʼebé apoia nia sai liurai norte. Iha tinan 1991, Uniaun Soviétika monu no ikusmai Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia sai liurai norte.

  • Eskritura(s) Isa 61:1; Mal 3:1; Lc 4:18

    Profesia Antes harii Mesias nia Ukun, Jeová haruka ninia “atan” ida atu “hamoos dalan”. “Atan” neʼe komesa “haklaken liafuan diʼak ba ema neʼebé laran-maus”.

    Sai loos Husi tinan 1870, irmaun Charles no ninia maluk sira estuda Bíblia atu buka lia-loos. Iha tinan 1881, sira rekoñese katak Maromak nia atan sira presiza haklaken. Sira fó sai informasaun ho títulu “Presiza haklaken-naʼin 1.000” no “Simu knaar atu haklaken”.

  • Eskritura(s) Mt 13:24-30, 36-43

    Profesia Mane ida kari fini diʼak iha ninia toʼos. Tuirmai, inimigu ida kari duʼut aat iha toʼos neʼe. Duʼut aat no trigu moris hamutuk toʼo tempu koʼa nian. Iha tempu koʼa nian duʼut aat sei haketak husi trigu.

    Sai loos Husi tinan 1870, ema bele komesa haree ho klaru diferensa entre ema Kristaun loos no ema Kristaun falsu. Durante tempu nia rohan, ema Kristaun loos tama ba kongregasaun no haketak an husi Kristaun falsu.

  • Eskritura(s) Dan 2:31-33, 41-43

    Profesia Estátua neʼebé halo husi buat oioin. Estátua nia ain parte kraik halo husi besi kahur ho rai-mean.

    Sai loos Rai-mean reprezenta Bretaña no Estadus Unidus nia povu neʼebé halo demonstrasaun hodi kontra hasoru governu sira-neʼe. Governu sira-neʼe labele uza sira-nia kbiit tomak tanba ema sira-neʼe.

  • Eskritura(s) Mt 13:30; 24:14, 45; 28:19, 20

    Profesia Halibur “trigu” ba “armazén” no “atan laran-metin no matenek” simu knaar atu tau matan ba “naʼi nia atan sira”. Ema komesa haklaken “liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun” ba ema hotu iha mundu tomak.

    Sai loos Iha tinan 1919, atan laran-metin no matenek simu knaar atu tau matan ba Maromak nia povu. Husi tempu neʼebá, Estudante Bíblia aumenta sira-nia serbisu haklaken. Ohin loron, Testemuña ba Jeová haklaken iha rai 200 liu no halo publikasaun kona-ba Bíblia iha língua 1.000 liu.

  • Eskritura(s) Dan 12:11; Apok 13:11, 14, 15

    Profesia Animál fuik neʼebé iha dikur rua haruka ema atu halo “animál fuik [ulun hitu] nia estátua” no “huu iis ba animál fuik nia estátua”.

    Sai loos Bretaña no Estadus Unidus komesa harii Liga Nasaun sira-nian. Nasaun seluk mós tama organizasaun neʼe. Liurai norte mós tama Liga Nasaun sira-nian husi tinan 1926 toʼo tinan 1933. Liga Nasaun sira-nian no Nasoins Unidas simu glória neʼebé Maromak nia Ukun deʼit mak merese atu simu.

  • Eskritura(s) Dan 8:23, 24

    Profesia Liurai siʼak-teen ida “sei halakon buat barak”.

    Sai loos Bretaña no Estadus Unidus oho ona ema barak no halakon buat barak. Porezemplu, durante Funu Mundiál Segundu, sira uza bomba nukleár rua atu halakon sira-nia inimigu. Kompara ho bomba sira seluk, bomba sira-neʼe halakon buat barak.

  • Eskritura(s) Dan 11:31; Apok 17:3, 7-11

    Profesia Animál fuik “kór-mean” neʼebé iha dikur sanulu sai husi rai-kuak neʼebé kleʼan tebes no sai liurai númeru ualu. Livru Daniel koʼalia kona-ba liurai neʼe nuʼudar “buat foʼer neʼebé hamosu susar”.

    Sai loos Durante Funu Mundiál Segundu, Liga Nasaun sira-nian la ativu ona. Depois funu neʼe, Nasoins Unidas mosu. Hanesan Liga Nasaun sira-nian, Nasoins Unidas mós simu glória neʼebé Maromak nia Ukun mak merese atu simu. Nasoins Unidas sei ataka relijiaun.

  • Eskritura(s) 1 Tes 5:3; Apok 17:16

    Profesia Nasaun sira fó sai kona-ba “dame no hakmatek”, no “dikur sanulu” no “animál fuik” ataka “feto-aat” no halakon nia. Depois neʼe, nasaun hotu sei lakon.

    Sai loos Karik nasaun sira dehan katak sira lori ona dame no seguransa iha mundu. Tuirmai, nasaun sira neʼebé apoia Nasoins Unidas sei halakon relijiaun falsu. No terus boot sei komesa. Terus boot sei remata bainhira Jesus halakon sistema aat hotu iha Armagedon.

  • Eskritura(s) Eze 38:11, 14-17; Mt 24:31

    Profesia Gog ataka Maromak nia povu nia rai. Tuirmai anju sira halibur “ema neʼebé Maromak hili ona”.

    Sai loos Liurai norte no governu sira seluk sei ataka Maromak nia povu. Bainhira ataka neʼe hahú ona, anju sira sei halibur ema neʼebé Maromak hili atu bá lalehan.

  • Eskritura(s) Eze 38:18-23; Dan 2:34, 35, 44, 45; Apok 6:2; 16:14, 16; 17:14; 19:20

    Profesia “Ida neʼebé saʼe” kuda mutin, manán ninia inimigu hotu liuhusi halakon Gog no ninia tropa sira. Nia soe “animál fuik” ba “tasi neʼebé ahi lakan makaʼas” no fatuk ida sei harahun estátua boot.

    Sai loos Jesus neʼebé sai Liurai ba Maromak nia Ukun sei salva Maromak nia povu. Jesus hamutuk ho ukun-naʼin 144.000 no ninia anju sira husi lalehan, sei halakon nasaun hotu neʼebé ataka Maromak nia povu no halakon Satanás nia mundu.