Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 19

“Liurai norte” iha tempu nia rohan

“Liurai norte” iha tempu nia rohan

“Iha tempu nia rohan, liurai súl sei dudu malu ho nia [liurai norte].”—DAN 11:40.

KNANANUK 150 Buka Jeová hodi salva Ita

IHA LISAUN NEʼE *

1. Bíblia nia profesia ajuda ita komprende saida?

LAKLEUR tan saida mak sei akontese ba Jeová nia povu? Ita la presiza siʼik kona-ba neʼe. Bíblia nia profesia fó-hatene nanis ba ita kona-ba akontesimentu importante sira neʼebé sei kona ita hotu. Iha profesia ida neʼebé fó-hatene nanis kona-ba buat neʼebé governu kbiit boot sira sei halo. Profesia neʼe hakerek iha Daniel kapítulu 11, no neʼe esplika kona-ba liurai rua neʼebé kontra malu, liurai norte no liurai súl. Parte barak husi profesia neʼe sai loos ona, entaun ita bele iha konfiansa katak parte sira seluk mós sei sai loos.

2. Tuir Génesis 3:15 no Apokalipse 11:7 no 12:17, ita tenke hanoin-hetan kona-ba saida bainhira estuda Daniel nia profesia?

2 Atu bele komprende profesia iha Daniel kapítulu 11, ita presiza hanoin-hetan katak profesia neʼe refere deʼit ba ukun-naʼin no governu sira neʼebé ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu. Maski Maromak nia povu mak uitoan deʼit se kompara ho populasaun iha mundu tomak, maibé dala barak governu sira ataka Maromak nia povu. Tanbasá? Tanba Satanás no ninia sistema nia objetivu prinsipál mak atu halakon ema sira neʼebé serbí Jeová no Jesus. (Lee Génesis 3:15 no Apokalipse 11:7; 12:17.) Liután neʼe, Daniel nia profesia tenke liga ho profesia sira seluk iha Bíblia. Tuir loloos, ita bele komprende didiʼak Daniel nia profesia só deʼit kuandu ita kompara neʼe ho parte seluk iha Bíblia.

3. Iha lisaun neʼe no lisaun tuirmai, ita sei estuda kona-ba saida?

3 Entaun iha lisaun neʼe, ita sei estuda kona-ba Daniel 11:25-39. Ita sei aprende sé mak liurai norte no liurai súl husi tinan 1870 toʼo tinan 1991, no ita sei aprende tanbasá ita presiza troka dalan neʼebé ita komprende parte balu husi profesia neʼe. Iha lisaun tuirmai, ita sei estuda kona-ba Daniel 11:40–12:1, no ita sei troka dalan neʼebé ita komprende parte balu husi profesia neʼe neʼebé fó sai kona-ba akontesimentu sira husi tinan 1991 toʼo funu Armagedon. Bainhira ita estuda lisaun rua neʼe, diʼak atu haree mós kaixa “Liurai neʼebé kontra malu iha tempu nia rohan”. Maibé ulukliu ita presiza hatene sé mak liurai rua iha profesia neʼe.

OINSÁ ATU HATENE LIURAI NORTE NO LIURAI SÚL?

4. Buat tolu saida mak ita presiza hanoin kuandu ita buka-hatene liurai norte no liurai súl?

4 Foufoun, títulu “liurai norte” refere ba ukun-naʼin sira husi nasaun iha área norte husi rai-Izraél no títulu “liurai súl” refere ba ukun-naʼin sira husi nasaun iha área súl husi rai-Izraél. Tanbasá? Haree toʼok liafuan neʼebé anju hatete ba Daniel: “Haʼu mai iha neʼe atu halo ó komprende kona-ba buat neʼebé sei kona ó-nia povu [Maromak nia povu] iha loron sira-neʼe nia rohan.” (Dan 10:14) Toʼo Pentekostes 33 EC, nasaun Izraél mak Maromak nia povu. Maibé depois neʼe, Jeová hatudu sai ho klaru katak nia haree Jesus nia dixípulu sira neʼebé laran-metin nuʼudar ninia povu. Tan neʼe, profesia barak iha Daniel kapítulu 11 la liga ho nasaun Izraél maibé liga ho Kristu nia dixípulu sira. (Após 2:1-4; Rom 9:6-8; Gal 6:15, 16) Ukun-naʼin ka governu oioin neʼebé sai liurai norte no liurai súl troka husi tempu ba tempu. Maibé iha buat balu neʼebé la troka husi liurai sira-neʼe. Primeiru, liurai sira-neʼe mak ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu. Segundu, dalan neʼebé sira trata Maromak nia povu hatudu katak sira odi Maromak loos Jeová. No terseiru, liurai rua neʼe kompete malu.

5. Liurai norte no liurai súl mosu durante tinan 100 toʼo tinan 1870 ka lae? Esplika toʼok.

5 Maizumenus husi tinan 100 EC, Kristaun falsu barak tan kontinua tama ba kongregasaun Kristaun neʼebé loos. Sira habelar hanorin falsu no subar lia-loos husi Bíblia. Hahú husi tempu neʼe toʼo tinan 1870, Maromak nia atan sira iha mundu seidauk organiza an nuʼudar grupu ida. Kristaun falsu sira sai buras hanesan duʼut aat, tan neʼe, susar atu hatene sé mak ema Kristaun loos. (Mt 13:36-43) Tanbasá importante atu hatene ida-neʼe? Neʼe hatudu katak buat neʼebé ita lee kona-ba liurai norte no liurai súl labele refere ba ukun-naʼin ka governu sira neʼebé ukun husi tinan 100 toʼo tinan 1870. Durante tempu neʼe, seidauk iha ema neʼebé organiza an nuʼudar grupu atu serbí Jeová neʼebé sira bele ataka. * Maibé lakleur depois tinan 1870, ita bele haree fali liurai norte no liurai súl. Tanbasá?

6. Horibainhira mak Maromak nia povu organiza an fali? Esplika toʼok.

6 Hahú husi tinan 1870, Maromak nia povu komesa organiza an nuʼudar grupu. Iha tinan neʼe mak Charles Taze Russell no ninia maluk sira forma grupu atu estuda Bíblia. Bíblia fó-hatene nanis katak sei iha atan ida neʼebé ‘hamoos dalan’ antes harii Mesias nia Ukun. Atan neʼe mak irmaun Charles no ninia maluk sira. (Mal 3:1) Entaun iha fali ona grupu ida neʼebé organiza an atu adora Jeová. Iha tempu neʼebá, iha governu ruma neʼebé ataka Maromak nia povu ka lae? Mai ita haree.

SÉ MAK LIURAI SÚL?

7. Sé mak liurai súl toʼo Funu Mundiál Primeiru?

7 Husi tinan 1870, Bretaña ukun rai barak liu fali nasaun sira seluk, no ninia tropa mak forsa boot liu iha mundu. Daniel nia profesia koʼalia kona-ba dikur kiʼik ida neʼebé manán dikur tolu seluk. Dikur kiʼik neʼe reprezenta Bretaña no dikur sira seluk reprezenta Fransa, España no Olanda. (Dan 7:7, 8) No Bretaña mak sai nuʼudar liurai súl toʼo Funu Mundiál Primeiru. Iha tempu hanesan, Estadus Unidus Amérika sai nasaun neʼebé riku liu iha mundu no komesa serbisu hamutuk ho Bretaña.

8. Sé mak liurai súl durante loron ikus sira?

8 Durante Funu Mundiál Primeiru, Estadus Unidus no Bretaña halo funu hamutuk. Iha tempu neʼebá, Bretaña no Estadus Unidus sai nasaun neʼebé kbiit boot liu iha mundu. Hanesan Daniel fó-hatene nanis ona, liurai neʼe iha “tropa neʼebé barak tebes no forte”. (Dan 11:25) Durante loron ikus sira, Bretaña no Estadus Unidus mak liurai súl. * Maibé sé mak liurai norte?

SÉ MAK LIURAI NORTE?

9. Bainhira mak liurai norte mosu fali? Oinsá mak Daniel 11:25 sai loos?

9 Iha tinan 1871, tinan ida depois irmaun Charles no ninia maluk sira forma grupu atu estuda Bíblia, liurai norte mosu fali. Iha tinan neʼe, Alemaña sai nasaun neʼebé kbiit boot. Liurai Wilhelm Primeiru sai liurai ba nasaun foun neʼe, no nia hili Bismarck nuʼudar ulun-naʼin ba ninia governu. * Durante tinan barak depois neʼe, Alemaña komesa kontrola nasaun sira seluk iha Áfrika no Oseanu Pasífiku, no koko atu sai kbiit boot liu fali Bretaña. (Lee Daniel 11:25.) Alemaña organiza tropa sira neʼebé kbiit boot besik atu hanesan ho Bretaña. Iha Funu Mundiál Primeiru, Alemaña uza tropa sira-neʼe atu funu hasoru inimigu.

10. Oinsá mak Daniel 11:25b, 26 sai loos?

10 Daniel mós fó-hatene nanis kona-ba buat neʼebé sei akontese ba Alemaña no ninia tropa neʼebé forsa boot. Profesia neʼe dehan katak liurai norte “sei la hamriik” metin. Tanbasá? “Tanba sira sei halo planu aat ba nia. No sira neʼebé han ninia hahán diʼak sei halo nia monu.” (Dan 11:25b, 26a) Iha Daniel nia tempu, sira neʼebé han “liurai nia hahán neʼebé diʼak” inklui ema boot sira neʼebé “halo serbisu ba liurai”. (Dan 1:5) Profesia neʼe refere ba sé? Neʼe refere ba ema boot sira iha Alemaña, inklui liurai nia jenerál sira no ema importante seluk iha militár. No ikusmai sira-nia hahalok halo liurai lakon podér no sistema polítika troka iha Alemaña. * Profesia neʼe la fó sai deʼit katak liurai nia ukun sei lakon maibé mós fó sai rezultadu husi funu ho liurai súl. Kona-ba liurai norte, profesia neʼe dehan: “Kona-ba ninia tropa, sira sei lakon, no tropa barak sei mate.” (Dan 11:26b) Hanesan fó-hatene nanis ona, iha Funu Mundiál Primeiru, tropa Alemaña sira “lakon” no tropa barak “mate”. Ema barak liu mak mate iha funu neʼe duké iha funu sira seluk antes neʼe.

11. Tuir Daniel 11:27-30, saida mak liurai norte no liurai súl halo?

11 Daniel 11:27, 28 fó sai buat neʼebé akontese antes Funu Mundiál Primeiru. Neʼe fó sai katak liurai norte no liurai súl “sei tuur hamutuk iha meza ida hodi koʼalia bosok ba malu”. Neʼe mós dehan katak liurai norte sei halibur “sasán barak”. Dala ida tan, neʼe akontese duni. Alemaña no Bretaña hatete ba malu katak sira hakarak dame, maibé bainhira funu hahú iha tinan 1914, neʼe hatudu katak sira bosok malu. Tinan barak antes tinan 1914, Alemaña sai nasaun segundu neʼebé riku liu iha mundu. No hodi kumpre Daniel 11:29 no parte primeiru husi versíkulu 30, Alemaña funu hasoru liurai súl maibé la manán.

LIURAI SIRA KONTRA MAROMAK NIA POVU

12. Iha Funu Mundiál Primeiru, liurai norte no liurai súl halo saida?

12 Hahú husi tinan 1914, liurai rua neʼe kontra malu makaʼas liután no kontra Maromak nia povu. Porezemplu, iha Funu Mundiál Primeiru, governu Alemaña no Bretaña fó-terus ba Maromak nia atan sira neʼebé lakohi hola parte iha funu. No governu Estadus Unidus hatama irmaun sira neʼebé dirije serbisu haklaken ba komarka. Neʼe kumpre profesia neʼebé hakerek iha Apokalipse 11:7-10.

13. Depois tinan 1930 no durante Funu Mundiál Segundu, liurai norte halo saida?

13 Tuirmai depois tinan 1930 no liuliu durante Funu Mundiál Segundu, liurai norte ataka Maromak nia povu iha dalan neʼebé aat tebes. Bainhira partidu Nazi kontrola Alemaña, sira-nia ulun-naʼin naran Hitler no ninia ema sira bandu Maromak nia povu nia atividade. Liurai norte oho Jeová nia povu maizumenus naʼin-1.500 no hatama Jeová nia povu rihun ba rihun ba komarka. Daniel fó-hatene nanis kona-ba buat sira-neʼe. Liurai norte konsege ‘hafoʼer fatin sagradu’ no “hapara sakrifísiu neʼebé hasaʼe beibeik” hodi bandu serbisu haklaken. (Dan 11:30b, 31a) Hitler mós jura katak nia sei halakon Maromak nia povu hotu husi Alemaña.

LIURAI NORTE NEʼEBÉ FOUN

14. Sé mak sai fali liurai norte depois Funu Mundiál Segundu? Esplika toʼok.

14 Depois Funu Mundiál Segundu, governu komunista husi Uniaun Soviétika komesa kontrola rai barak neʼebé nia hadau husi Alemaña no Uniaun Soviétika sai liurai norte. Hanesan Nazi, Uniaun Soviétika fó-terus makaʼas ba ema hotu neʼebé tau uluk sira-nia adorasaun ba Maromak loos.

15. Liurai norte halo saida depois Funu Mundiál Segundu remata?

15 Lakleur depois Funu Mundiál Segundu remata, liurai norte, katak Uniaun Soviétika no nasaun oioin neʼebé apoia Uniaun Soviétika, ataka Maromak nia povu. Apokalipse 12:15-17 kompara sira-nia ataka hanesan “mota” ida. Liurai norte kumpre profesia neʼe bainhira bandu serbisu haklaken no haruka Jeová nia povu barak bá Sibéria. Durante loron ikus sira-neʼe, liurai norte kontinua fó-terus liután ba Maromak nia povu, maibé la konsege hapara serbisu haklaken. *

16. Oinsá mak Uniaun Soviétika kumpre profesia iha Daniel 11:37-39?

16 Lee Daniel 11:37-39. Oinsá mak liurai norte “la hafolin ninia beiʼala sira-nia Maromak”? Uniaun Soviétika hakarak atu halakon relijiaun, tan neʼe sira koko atu hadau relijiaun sira-nia podér. Atu kumpre planu neʼe, iha tinan 1918, governu Soviétika komesa halo desizaun neʼebé haruka eskola sira atu hanorin katak Maromak la iha. Oinsá mak liurai norte “fó fali glória ba maromak neʼebé tau matan ba uma aas sira neʼebé seguru”? Uniaun Soviétika gasta osan barak atu aumenta sira-nia forsa militár no mós halo bomba nukleár rihun ba rihun atu hametin ninia kbiit. Ikusmai liurai norte no liurai súl iha armas neʼebé bele oho ema biliaun ba biliaun.

LIURAI RUA SERBISU HAMUTUK

17. Saida mak “buat foʼer neʼebé hamosu susar”?

17 Maski liurai norte no liurai súl kontra malu beibeik, maibé liurai norte apoia liurai súl atu halo buat importante ida. Sira harii “buat foʼer neʼebé hamosu susar”. (Dan 11:31) “Buat foʼer” neʼe mak Nasoins Unidas.

18. Tanbasá Nasoins Unidas mak “buat foʼer”?

18 Organizasaun Nasoins Unidas mak “buat foʼer” tanba nia dehan katak nia bele halo buat neʼebé Maromak nia Ukun deʼit mak bele halo, neʼe mak lori dame ba mundu. Profesia fó-hatene nanis katak buat foʼer neʼe “hamosu susar”, tanba Nasoins Unidas sei ataka no halakon relijiaun falsu.—Haree kaixa “Liurai neʼebé kontra malu iha tempu nia rohan”.

TANBASÁ ITA PRESIZA HATENE INFORMASAUN NEʼE?

19-20. (a) Tanbasá ita presiza hatene informasaun neʼe? (b) Iha lisaun tuirmai, ita sei hetan resposta ba pergunta saida?

19 Ita presiza hatene informasaun neʼe, tanba ida-neʼe prova katak husi tinan 1870 toʼo tinan 1991, Daniel nia profesia kona-ba liurai norte no liurai súl sai loos ona. Entaun ita bele fiar katak parte seluk husi profesia neʼe mós sei sai loos.

20 Iha tinan 1991, Uniaun Soviétika monu. Entaun ohin loron, sé mak sai liurai norte? Iha lisaun tuirmai, ita sei hetan resposta ba pergunta neʼe.

KNANANUK 128 Tahan toʼo rohan

^ par. 5 Ita haree daudaun evidénsia neʼebé hatudu katak Daniel nia profesia kona-ba “liurai norte” no “liurai súl” kontinua sai loos. Tanbasá ita bele fiar ida-neʼe? No tanbasá ita presiza komprende didiʼak profesia neʼe?

^ par. 5 Tanba razaun neʼe, ita labele tan temi liurai Roma naran Aurelianu (tinan 270-275 EC) nuʼudar “liurai norte” ka Liurai-Feto Zenóbia (tinan 267-272 EC) nuʼudar “liurai súl”. Neʼe troka buat neʼebé hakerek iha livru Perhatikanlah Nubuat Daniel! kapítulu 13 no 14.

^ par. 9 Iha tinan 1890, Liurai Wilhelm Segundu hasai Bismarck husi ninia pozisaun.

^ par. 10 Sira halo buat barak neʼebé halo sira-nia governu lakon kbiit. Porezemplu, sira para atu ajuda liurai, fó sai informasaun segredu kona-ba funu ba ema seluk, no obriga liurai atu rezigna an.

^ par. 15 Hanesan fó sai ona iha Daniel 11:34, liurai norte para atu kontra ema Kristaun ba tempu uitoan. Porezemplu, ida-neʼe akontese bainhira Uniaun Soviétika monu iha tinan 1991.